Otvorena izložba koja obećava da će vam promijeniti pogled na hrvatsku povijest — “U početku bijaše kraljevstvo” – 1100 godina, 400 artefakata i tajne koje niste učili u školi
Ako mislite da znate povijest svoje zemlje — pripremite se da budete razoružani vizualnim spektaklom: u srcu Zagreba, u Galeriji Klovićevi dvori, upravo je otvorena grandiozna izložba pod naslovom „U početku bijaše kraljevstvo“ — centralni događaj kojim se obilježava 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo — Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva“ nije zamišljena kao obična zbirka predmeta zatvorenih u vitrinama, nego kao promišljeno ispričana priča, kao multimedijalni i scenografski doživljaj u kojem se povijest ne promatra, nego proživljava. Kroz više od četiri stotine izloženih artefakata stvara se narativ o vremenu, o kontinuitetu i o duhovnim, kulturnim i političkim silnicama koje su oblikovale hrvatsku državnost, a svaka vitrina, svaki dokument, svaka projekcija i svaka sjena u prostoru funkcionira kao dio velike, pažljivo komponirane kazališne scene u kojoj prošlost ponovno diše.
Izložba je postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, jednom od najznačajnijih prostora hrvatske kulturne baštine, i otvorena je sredinom listopada 2025. godine. Planirano je da bude otvorena tijekom zimske sezone, sve do veljače 2026., što omogućuje da je posjete i domaći i strani gosti, učenici i studenti, zaljubljenici u povijest, ali i oni koji kulturu doživljavaju kao iskustvo, a ne samo kao informaciju. Sama činjenica da je postavljena u srcu Gornjega grada, u zgradi koja je već stoljećima svjedok promjena i epoha, daje izložbi dodatnu simboličku težinu: prostor i sadržaj u ovom slučaju postaju jedno, a zidine galerije djeluju kao okvir koji čuva tisućljetnu priču o državnosti.
Koncepcija izložbe rezultat je dugotrajnog istraživanja i suradnje niza institucija. U središtu se nalaze povelje, diplome i rukopisi koji potvrđuju legitimnost prvih hrvatskih vladara, ali i umjetnički, liturgijski i obrtnički predmeti koji otkrivaju kako je svakodnevni život bio isprepleten s idejom kraljevstva i duhovnog autoriteta. Među izloženim djelima posebno se ističu rukopisi i knjige koje čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i predmeti posuđeni iz crkvenih riznica, državnih muzeja i privatnih zbirki, čime se stvara osjećaj da je pred posjetiteljem živi mozaik materijalne i nematerijalne baštine. Svaki predmet u postavu ima funkciju argumenta — kao dokaz o kontinuitetu, ali i kao emocionalna poruka o vremenu koje je iza nas, o ljudima koji su stvarali temelje kulture, o vjeri koja je pratila političke preobrazbe i o umjetnosti koja je te preobrazbe zrcalila.
Kuratorska zamisao izložbe temelji se na dramaturgiji prostora: tri etaže galerije pretvorene su u tri poglavlja jedne povijesne pripovijesti. Prizemlje se otvara kao uvod u simboliku kraljevstva, u priču o kralju Tomislavu i ranim oblicima hrvatske vlasti, a dokumenti, slike i projekcije stvaraju atmosferu u kojoj se prošlost ne percipira kao daleka, već kao izravno prisutna. Na srednjoj etaži posjetitelj uranja u slojevitost društvenog i kulturnog razvoja — u prostor gdje se religija, obrazovanje i umjetnost spajaju u priču o oblikovanju identiteta. Gornji kat donosi složenu političku priču o savezima, prijelazima i formiranju Trojedne Kraljevine, čime se povijesni narativ zaokružuje u cjelinu. Prijelazi između etaža nisu samo fizički, već i emocionalni i senzorički: zvukovi, svjetlosne instalacije i filmske projekcije povezuju prostor i vrijeme, stvarajući osjećaj kontinuiteta koji posjetitelj može doslovno osjetiti.
Izložbu prati raskošno opremljen katalog koji nije zamišljen samo kao vodič, nego kao zasebno znanstveno i estetsko djelo. U njemu su sabrani tekstovi povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa, a fotografije eksponata u visokoj rezoluciji omogućuju da se detalji predmeta proučavaju i nakon posjeta. Popratni program nadopunjuje doživljaj kroz dokumentarne filmove, predavanja i radionice za djecu i škole, čime se izložba otvara i prema javnoj edukaciji te postaje prostor dijaloga između stručne zajednice i šire publike.
Scenografija izložbe pažljivo je promišljena: tamni zidovi i fokusirano osvjetljenje usmjeravaju pogled na predmete, stvarajući osjećaj tišine i poštovanja, dok multimedijalni sadržaji — projekcije, animacije i interaktivne točke — posjetitelju nude mogućnost da teme poput političke moći, sakralne umjetnosti i kulturnog kontinuiteta razumije intuitivno i neposredno. QR kodovi omogućuju dodatne informacije i digitalne vodiče, čime izložba stvara most između tradicionalnog muzeja i suvremene tehnologije. Na taj način povijest prestaje biti samo akademska kategorija i postaje iskustvo koje se živi.
Otvaranje izložbe izazvalo je veliko zanimanje javnosti i medija. Događaj je okupio istaknute kulturne i državne predstavnike, a prateće reportaže istaknule su izložbu kao jedan od ključnih kulturnih događaja godine. U komentarima se ponavlja ideja da je riječ o projektu koji uspijeva spojiti nacionalnu povijest s aktualnim pitanjima identiteta i pripadnosti, a pritom zadržati estetsku suzdržanost i intelektualnu jasnoću.
Za obilazak izložbe preporučuje se izdvojiti barem nekoliko sati, jer svaka prostorija zahtijeva pažnju i vrijeme da bi se razumjela u punom kontekstu. Posjetitelji često ostaju dulje, proučavajući detalje i uspoređujući prikaze iz kataloga s originalima u vitrinama. Galerija nudi i vođene ture koje otvaraju nova čitanja postava, osobito za školske grupe i studente povijesti umjetnosti, dok oni koji žele potpuni doživljaj mogu planirati posjet uz kavu u galerijskom atriju, gdje se iskustvo izložbe prirodno pretvara u razgovor.
Nakon obilaska, posjetitelj rijetko izlazi nepromijenjen. Izložba ne traži samo da se pogleda, nego da se promisli: o kontinuitetu, o simbolima koji oblikuju naciju, o vjeri i umjetnosti kao stupovima identiteta. Kada se vrata Galerije zatvore, osjećaj koji ostaje nije završetak, nego produžetak susreta s prošlošću — trenutak u kojem postajemo svjesni da povijest nije zaključena, nego da i dalje traje, da se oblikuje svakim našim pogledom, gestom i razumijevanjem.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
