Gradska galerija Striegl 2024. godine otkupila je zbirku radova Milana Steinera, Siščanina koji je značajno obilježio hrvatsko slikarstvo dvadesetog stoljeća. Značaj, zaokruženost, umjetnička i povijesna vrijednost ovog otkupa od 147 crteža, akvarela i uljanih slika te bogate arhivsko-dokumentarne građe Milana Steinera iznimno je važna ne samo za Grad Sisak nego i za stvaranje cjelovite slike hrvatske umjetnosti.
Po otvaranju Holandske kuće u Sisku, Gradska galerija Striegl pokrenula je rad na realizaciji velike Steinerove izložbe. Izložba pod nazivom „U snu Steiner“ predstavit će cjelovitu zbirku koju čine otkupljena djela Milana Steinera. Ovaj izložbeni projekt vrijedna je inicijativa i poticaj za razvoj kulturnih politika javnog sektora te služi kao primjer kvalitetne muzejsko-galerijske prakse svim osnivačima javnih muzejsko-galerijskih ustanova. Na ovaj način vrijedne zbirke ostaju sačuvane u cjelini i kao takve ostaju trajno dostupne javnosti, dok se Grad Sisak pozicionira kao sredina koja se odgovorno i propulzivno brine o umjetničkom nasljeđu autora koji su potekli iz Siska i djelovali u njemu, a imaju neprocjenjivu vrijednost za stvaranje cjelovite slike o statusu i pozicijama hrvatske umjetnosti unutar europskog umjetničkog konteksta. Gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić-Baniček izjavila je: „Drago mi je da se Steiner konačno vraća u Sisak koji je njegov rodni grad, mjesto kojem se sve do kraja svog kratkog života uvijek vraćao i kojeg je obuhvatio u svojim djelima. Sisak je sada trajno mjesto gdje će njegov dragocjeni opus biti dostupan javnosti.“
Izložba nije još jedna u nizu izložbenih retrospektiva umjetnika ili prikaz fundusa, već kritički ukazuje na početke i temelje hrvatske moderne, ali i razotkriva neizvjesni i hrabri put kojeg je prošao opus umjetnika Milana Steinera do današnjeg vremena. Poznato je da je pokojni akademik Josip Vaništa naslijedio Steinerovu ostavštinu od Milanova brata Ive Steinera. Vaništa je prihvatio radove Milana Steinera s ogromnom poštovanjem umjetnika prema umjetniku i obvezom što proizlazi iz potrebe posredovanja slikarovih radova u muzejsko-galerijskim inicijativama.
Ovaj otkup, prema brojnim kontaktima sa stručnom zajednicom, ne samo da nagovještava promjenu paradigme otkupa umjetnina za javne ustanove u kulturi nego i pokazuje brigu Grada Siska o umjetničkoj ostavštini dvojice umjetnika koji tvore umjetničke vrijednosti i temelje kulturnog Siska. Također, otkup ove dragocjene zbirke Sisku daje kulturološku i muzeološku osnovu za pozicioniranje Siska kao pozitivnog primjera čuvara i promicatelja moderne i suvremene likovne baštine kontinentalnog dijela Hrvatske, te će ga učvrstiti na popisu nezaobilaznih kulturnih zanimljivosti koje će pohoditi mnogi ljubitelji likovnoga umijeća, a k tomu i otkrivati specifičnosti umjetničkog nasljeđa grada Siska i prirodnih ljepota koje ga okružuju. Za Gradsku galeriju Striegl pak otkup ponuđene zbirke Steinerovih radova znači i utjelovljenje ekskluzivnog fundusa umjetnina dvojice Siščana koji će je uzdići do statusnog simbola galerije koja se odgovorno brine o umjetničkom nasljeđu sredine u kojoj djeluje.
„Velika je privilegija imati pristup i uvid u brojne Steinerove crteže i skice, promatrati ih i proučavati te prezentirati javnosti“, izjavio je autor dizajna postava, suvremeni vizualni umjetnik, Siščanin s milanskom adresom Marko Tadić, te istaknuo: „Steiner je tihi genij, nedovoljno proučavan i premalo izlagan. Njegovo bi prisustvo u Sisku i Zagrebu trebalo biti konstantno.“
Ravnateljica Gradske galerije Striegl i autorica kustoske koncepcije, Alma Trauber, istaknula je kako je projekt Milan Steiner rezultat dugogodišnjeg želje „dosanjanog sna“ Grada Siska i Gradske galerije Striegl da uz opus Strieglove Slave i Steinerov opus smjesti i prezentira u njegovu rodnom gradu. „Sisak kao grad ima dugi odnos s Milanom Steinerom i njegovom umjetničkom ostavštinom. Ne mislim pritom samo na činjenicu da je Sisak Steinerov rodni grad, već i kroz brojne pokušaje u proteklom razdoblju da se Steinerova umjetnička ostavština usidri u Sisku“, rekla je, pa zaključila: „Ova izložba daje uvid u opus jedne samozatajne umjetničke osobnosti, koja je u umjetničkom i svjetonazorskom smislu formirana u burnom razdoblju početka 20. stoljeća i u tom razdoblju bio je hrabri i dosljedni lučonoša kakvih je, nažalost, bilo premalo na našoj umjetničkoj i kulturnoj sceni.“
Vizualni identitet izložbe potpisuje Sven Sorić, također Siščanin: „Povratak Steinera u Sisak važan je događaj za odnos lokalne sredine prema svojoj umjetničkoj ostavštini – značaj Steinera daleko nadmašuje lokalni kontekst, dokaz tome su zapis Krležinog sna, ali i strast Josipa Vanište prema Steinerovu djelu – zahvaljujući ovom velikanu umjetnosti 20 st. Steinerova djela su sačuvana i našla su put kući. Zasad možda nedovoljno poznat našim sugrađanima, Steiner će zasigurno postati dio naše kolektivne memorije.“
Naziv izložbe „U snu Steiner“ u relaciji je sa zapisom sna Miroslava Krleže o Steineru iz 1919. godine, ali i sa snom Siska da opus Milana Steinera trajno i javno bude predstavljen u njegovu rodnom gradu. Nedosanjani san postao je java.
Grad Sisak u potpunosti je financirao otkup zbirke, dok je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sufinanciralo pripremne radove za realizaciju izložbe te aktivnosti na dokumentaciji zbirke.
Nacrte izložbenih vitrina potpisuje Mirna Udovčić, dok je same vitrine izradio Nikola Brlek (Superhands). Za povijesni kontekst vremena ostvarena je suradnja s Gradskim muzejem Sisak i višom kustosicom Davorkom Obradović.
Izložba „U snu Steiner“ će biti otvorena od 27. veljače do 31.svibnja 2025.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.