Ne propustite povijesni trenutak: Obnovljena Galerija Meštrović otvara vrata uz izložbu koja otkriva intimni svijet umjetničkog genija
Svečanim otvorenjem izložbe Meštrovićeva kuća u Splitu / prostor života i umjetnosti, koje će se održati 20. travnja u Galerija Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića simbolično i sadržajno obilježavaju završetak opsežnog procesa obnove te ponovno otvaranje jednog od najvažnijih kulturnih prostora u Split. Riječ je o projektu koji nadilazi puku restauraciju arhitektonskog objekta, jer se njegovim dovršetkom javnosti ponovno stavlja na raspolaganje prostor koji u sebi objedinjuje funkciju doma, atelijera i muzeja, odnosno jedinstveno mjesto susreta privatnog života i javne umjetničke ostavštine.
Nakon petnaestomjesečne nedostupnosti uzrokovane radovima energetske obnove započetima početkom 2025. godine, povratak stalnog postava i otvaranje nove izložbe očekivano izazivaju povećani interes stručne i šire javnosti, osobito u kontekstu turističke sezone tijekom koje Galerija Meštrović tradicionalno bilježi značajan broj međunarodnih posjetitelja. Time se dodatno potvrđuje važnost ovog prostora ne samo kao nacionalne kulturne institucije, nego i kao relevantne točke na međunarodnoj karti umjetničke i kulturne baštine.
Autorski koncept izložbe, koji potpisuje kustosica Maja Šeparović Palada, temelji se na uspostavljanju višeslojnog dijaloga između povijesnog nasljeđa i suvremenog iskustva promatrača, pri čemu se kroz pažljivo osmišljenu narativnu strukturu isprepliću arhitektura, umjetnički opus, obiteljski život i muzeološka interpretacija. Kroz izložbene dvorane, trijem, Atelijer za glinu i vrt, posjetitelju se pruža cjelovito iskustvo prostora koji nije bio zamišljen isključivo kao galerija, nego kao integrirana cjelina života i stvaranja.
Posebna vrijednost izložbe očituje se u pažljivo odabranim eksponatima iz fundusa i pohrane, koji uključuju umjetnička djela, osobne predmete, arhivsku građu, fotografije i pisanu korespondenciju, čime se rekonstruira intimna dimenzija svakodnevice obitelji Ivan Meštrović. Ovaj dokumentarno-umjetnički sloj dodatno je obogaćen multimedijalnim sadržajima, uključujući digitalizirane novinske zapise, animirane i dokumentarne filmske materijale, koji kroz suvremene interpretacijske alate omogućuju dublje razumijevanje vremena, konteksta i društvenih odnosa u kojima je umjetnik djelovao.
Nastavite čitati nakon oglasa
Likovni postav, koji su oblikovali Antun Sevšek i Damir Gamulin, strukturiran je tako da vodi posjetitelja kroz faze izgradnje i transformacije kuće, istovremeno evocirajući gotovo zaboravljene prizore iz razdoblja njezina nastanka. U tom smislu, izložba ne djeluje samo kao retrospektiva, nego i kao interpretativni okvir koji reinterpretira povijest kroz suvremeni umjetnički i kustoski diskurs, uz sudjelovanje i suvremenih autora poput Jasmin Ćemanović, Dragan Đokić i Ivan Svaguša Svaig.
Povijesni kontekst same vile dodatno naglašava njezinu iznimnu vrijednost. Gradnju objekta započeo je Ivan Meštrović 1931. godine na prostoru splitskih Meja, nakon višegodišnjeg otkupa zemljišta, pri čemu je arhitektonsko rješenje osmislio sam umjetnik. Koncepcijski podijeljena na stambeni i izložbeni dio, vila predstavlja sintezu funkcionalnosti i estetske ambicije, smještena u impresivnom prirodnom okruženju obronaka Marjan, s pogledom na more i pažljivo oblikovanim hortikulturnim elementima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Unatoč relativno kratkom razdoblju u kojem je obitelj boravila u toj rezidenciji, prekinutom povijesnim okolnostima poput talijanske okupacije Splita i kasnijih političkih događanja, vila je ostala trajni simbol umjetnikove povezanosti s gradom u kojem je započeo svoje obrazovanje i kojem se kontinuirano vraćao. Dodatnu dimenziju njezinoj važnosti daje činjenica da ju je Ivan Meštrović Darovnicom iz 1952. godine ostavio hrvatskom narodu, zajedno sa značajnim dijelom svojeg umjetničkog opusa.
Danas, Galerija Meštrović predstavlja ne samo reprezentativan muzejski prostor, nego i slojeviti kulturni fenomen čije značenje nadilazi estetsku dimenziju te obuhvaća povijesni, identitetski i edukativni aspekt. Upravo kroz ovu izložbu, koja integrira autentičnu ostavštinu s inovativnim interpretacijskim pristupima, dodatno se potvrđuje trajna relevantnost Meštrovićeva stvaralaštva te njegova sposobnost da i u suvremenom kontekstu komunicira univerzalne vrijednosti umjetnosti i kulture.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve snažnije postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Zagreb će početak rujna dočekati u znaku kulture, umjetnosti, druženja i predaha, a muzejski prostori na nekoliko će se dana pretvoriti u mjesta u kojima nije potrebno samo zastati pred izloškom, nego se može zastati i sam sa sobom. Od 3. do 6. rujna održava se drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, poznatog pod kraticom MUV, koji ove godine u jedanaest zagrebačkih gradskih muzeja donosi čak 164 programa. Manifestacija pod sloganom „Dođi k sebi u muzej!“ želi muzeje približiti publici na nešto drugačiji način, predstavljajući ih kao prostore u kojima se osim umjetnosti, povijesti, znanosti i baštine može pronaći i trenutak mira, kreativnosti, zabave te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost u Zagrebu od 12. do 20. rujna 2026. predstavlja izložbu fotografija Stanka Abadžića, autora čiji je rad tijekom posljednjih desetljeća izgradio prepoznatljivu poziciju unutar suvremene hrvatske fotografije. Službeno otvorenje izložbe održat će se u subotu, 12. rujna u 19 sati, a zagrebačkoj publici bit će predstavljene fotografije objedinjene pod nazivom „100 fotografija“.
U zagrebačkoj Galeriji Karas u srijedu, 9. rujna u 19 sati bit će otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, projekt koji nakon dubrovačkog predstavljanja u Galeriji Otok Art radionice Lazareti otvara pitanje kako se jedan grad mijenja kroz vrijeme i kako se s njegovim fizičkim promjenama mijenjaju i načini na koje ga njegovi stanovnici pamte, doživljavaju i prepoznaju. Izložba donosi fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine i njihove svojevrsne suvremene odjeke nastale trideset godina poslije, čime se pred gledateljem uspostavlja složen vizualni razgovor između dvaju vremenskih trenutaka i dvaju različitih iskustava istoga prostora.
Beč će početkom rujna postati mjesto međunarodne premijere novog umjetničkog ciklusa Stipana Tadića, zagrebačkog slikara koji se u svom radu već godinama bavi gradom kao živim, promjenjivim i višeslojnim prostorom osobnog iskustva, društvenih odnosa i kolektivnog pamćenja. Na međunarodnom sajmu suvremene umjetnosti PARALLEL VIENNA, koji će se održati od 9. do 13. rujna, Tadić će prvi put predstaviti ciklus Café Vienna, projekt kojim Beč promatra iz perspektive svakodnevice, migracija, susreta i života izvan reprezentativnih gradskih vizura, dok će organizacija Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost ovim predstavljanjem ostvariti svoj prvi samostalni nastup na međunarodnom umjetničkom sajmu.
Može li tanjur promijeniti način na koji doživljavamo hranu, može li težina pribora utjecati na naša očekivanja prije nego što išta stavimo u usta, može li zvuk, svjetlo ili čak električni impuls promijeniti percepciju slanosti i može li dizajn jednog dana odlučiti ne samo kako ćemo jesti, nego i što ćemo jesti? Na prvi pogled ta pitanja možda zvuče kao spoj gastronomije, znanstvene fantastike i dizajnerske igre, no upravo se njima bavi izložba „Before the First Bite”, koju je kustosica Tina Marković osmislila u sklopu Zagreb Design Weeka, a koja od 15. do 20. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu okuplja 33 međunarodna projekta i otvara mnogo ozbiljnije pitanje od onoga što će nam se naći na tanjuru. Pitanje glasi: što se zapravo događa prije prvog zalogaja?
Ovogodišnji Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna u međunarodnom izložbenom programu donosi šest izložbi koje dizajn promatraju iz različitih kulturnih, društvenih i materijalnih perspektiva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu susrest će se radovi autora i studenata iz Poljske, Češke, Čilea, Meksika i Italije, a njihova raznolikost pokazat će koliko suvremeni dizajn može biti istodobno povezan s tradicijom, tehnologijom, lokalnim kontekstom, zanatskim znanjem i pitanjima budućnosti.
Ako vam se čini da je s posljednjim danima kolovoza završilo i vrijeme za putovanja, imamo dobru vijest: nije. Rujan je, zapravo, jedan od onih mjeseci koji gradove čini posebno privlačnima. Ljetne gužve polako se povlače, temperature postaju ugodnije za višesatne šetnje, a kafići, restorani, trgovi i ulice još uvijek imaju onu opuštenu atmosferu zbog koje se čini kao da ljeto nije sasvim završilo.
Nakon ljeta provedenog između Los Angelesa i Havaja, jedna od poznatijih domaćih lifestyle poduzetnica, Jana Dužanec, u novu sezonu ulazi s promjenom koja se itekako primijeti – svoju prepoznatljivu kosu odlučila je osvježiti elegantnim plavim tonovima.
