HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Dvojezični zbornik Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West), objavljen u biblioteci Okomice Školske knjige, pionirsko je djelo u kojem se prvi put sustavno govori o tome kako su Sjedinjene Američke Države i zapadna Europa gledale na hrvatsku borbu za nacionalnu ravnopravnost tijekom socijalističke Jugoslavije. Toj važnoj temi, koja nije namijenjena samo povjesničarima nego i svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija, pristupa se u zborniku sa znanstvenoga, dokumentarnog i esejističkoga gledišta.

Krik hrvatskih disidenata, disonanca Zapada, Julienne Bušić, hrvatski disidenti, komunistička Jugoslavija, ljudska prava, hrvatska povijest, Vladislav Gotovac, Franjo Tuđman, represija prema disidentima, hrvatski intelektualci, povijesni zbornik, Helsinki Watch, Dražen Budiša, hrvatsko proljeće, dokumentacija suđenja, zapadna diplomacija

Knjiga koju je uredila Julienne Bušić podsjeća na to da su interesi globalnih velesila uvijek imali prednost pred borbom za ljudska prava, ističe u predgovoru recenzent knjige dr. sc. Josip Mihaljević. Međutim, ona pokazuje i to da hrabrost i borba za slobodu na kraju postignu uspjeh. Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća neki od hrvatskih disidenata, koji se spominju u knjizi, postali su nositelji velikih demokratskih političkih inicijativa koje će na slobodnim višestranačkim izborima 1990. godine srušiti gotovo polustoljetnu komunističku diktaturu.

Ignorirani i ušutkivani

Zbornik počinje dvama uvodnim tekstovima urednika i autora Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza koji sadržavaju prijeko potreban povijesni kontekst odnosa američke i zapadnoeuropske politike prema hrvatskim emigrantima i disidentima. Taj je uvodni dio iznimno važan za dešifriranje povijesnih izvora koji su jezgra zbornika.

U svojem tekstu Julienne Bušić piše o nedosljednosti američke politike s obzirom na odnos prema disidentima iz komunističke istočne Europe. Dok su disidenti iz Sovjetskog Saveza dobivali punu potporu američke vanjske politike u svojoj borbi za ljudska prava, protivnici „nove” komunističke Jugoslavije bili su ignorirani, čak i ušutkivani. Razlog takvome stajalištu bio je zaštitnički odnos Sjedinjenih Država prema Jugoslaviji kao državi koja je prva izašla iz komunističkog bloka. Kratka studija pod nazivom Govoriti gluhima – hrvatski disidenti i disonanca Zapada „pokazuje da je američka politika prema Jugoslaviji vrlo uspješno gušila kritičke glasove hrvatskih disidenata u medijima i politici o nebrojenim kršenjima ljudskih prava u Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata”, ističe Julienne Bušić.

Poglavlje „Sjene i tajne: jugoslavenske tajne službe i kontrola zapadnog tiska” sadržava izvorni znanstveni članak povjesničara Zlatka Begonje i Luke Kneza. Koristeći se arhivima Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije i objavljenim dokumentima američke vlade, autori istražuju kako su politički interesi Zapada oblikovali prikaz Jugoslavije u medijima.

Dokumentacija sa suđenja

Među objavljenim povijesnim izvorima o djelovanju i položaju hrvatskih disidenata jest osam intervjua s pet hrvatskih disidenata (Vladom Gotovcem, Franjom Tuđmanom, Ivanom Zvonimirom Čičkom, Petrom Šegedinom i Markom Veselicom) koji su svojedobno objavljeni u zapadnim medijima, a neki se prvi put objavljuju u Hrvatskoj u ovom zborniku. Knjiga sadržava i dokumentaciju sa suđenja hrvatskim disidentima – optužbe, saslušanja, izjave obrane i sudske presude iz socijalističkog doba.

Prvi se put objavljuje završna riječ Dražena Budiše na sudu nakon što je uhićen u hrvatskom proljeću. Slijedi izvješće Brune Bušića o stanju u hrvatskim zatvorima i dokument udruge Helsinki Watch o represiji prema političkim protivnicima u Jugoslaviji te sažetak razgovora koji su 10. rujna 1971. vodili Henry Kissinger i Bogdan Crnobrnja, jugoslavenski veleposlanik u SAD-u (1967. – 1971.). Taj je dokument nedavno postao dostupan na mrežnoj stranici američke vlade, a pokazuje u kojoj je mjeri američka diplomacija surađivala u ugrožavanju demokratskih prava Hrvata da prosvjeduju u SAD-u.

Represija prema intelektualcima

Povijesni izvori objavljeni u zborniku jasno pokazuju da je represivnost režima prema disidentima bila veća nego u drugim komunističkim zemljama zbog usporednog postojanja hrvatskoga nacionalnog pitanja. Knjiga sadržava važne informacije za političku i intelektualnu povijest te osobito ključne podatke za povijest represije prema intelektualcima disidentima tijekom komunističkog razdoblja u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Hrvatski disidenti nisu bili „kontrarevolucionari”, kako su ih vlasti etiketirale, nego intelektualci ispunjeni idealizmom da je moguće reformirati komunistički sustav i jugoslavensku državu. Sudar sa stvarnošću zatvora i progona nakon 1971. godine sve ih je više ispunjavao pesimističnim stajalištem.

Krik hrvatskih disidenata, disonanca Zapada, Julienne Bušić, hrvatski disidenti, komunistička Jugoslavija, ljudska prava, hrvatska povijest, Vladislav Gotovac, Franjo Tuđman, represija prema disidentima, hrvatski intelektualci, povijesni zbornik, Helsinki Watch, Dražen Budiša, hrvatsko proljeće, dokumentacija suđenja, zapadna diplomacija

Zbornik disidentskih izvora objavljen je i na engleskom jeziku kako bi i strani istraživači mogli na osnovi izvorne građe bolje razumjeti svu složenost stanja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća i uvidjeti da sve disidente pod komunističkim režimima nisu jednako podupirale zapadne politike i mediji u njihovoj borbi za slobodu savjesti i ljudska prava. Knjiga Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West) dostupna je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige te u internetskoj trgovini Amazon.de.


druge vijesti

božo vrećo

Spektakl kakav Lisinski ne pamti: Božo Vrećo očarao zagrebačku publiku

Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.

Glazba/Festivali

15 ožujka 2026

hari mata hari

Večer emocija i bezvremenskih hitova: Veliki jubilej Harija Mata Harija u zagrebačkoj Areni

U prepunoj dvorani Arena Zagreb održan je veliki koncert jednog od najvoljenijih regionalnih pjevača – Hari Mata Harija – kojim je obilježio impresivnih četrdeset godina svoje bogate glazbene karijere. Večer prožeta emocijama, nostalgijom i zajedničkim pjevanjem tisuća glasova bila je više od koncerta; bila je svojevrsno putovanje kroz desetljeća glazbe koja je obilježila živote mnogih generacija.

Glazba/Festivali

15 ožujka 2026

BREAKING NEWS ULAZNICE ZA VRAG NOSI PRADU 2 SU U PRODAJI!

BREAKING NEWS: Ulaznice za Vrag nosi Pradu 2 su u prodaji!

Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.

Film/TV

13 ožujka 2026

Josip Čolić

Nova emotivna balada Josipa Čolića otkriva priču o ljubavi koja dolazi onda kada joj se najmanje nadamo

U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.

Glazba/Festivali

13 ožujka 2026