Zanimanje za glazbeni opus Dore Pejačević (10. rujna 1885. – 5. ožujka 1923.), najveće hrvatske skladateljice, doživjelo je vrhunac prošle godine, kad se obilježavala stota obljetnica njezine smrti, a mnogobrojnim glazbenim i drugim kulturnim zbivanjima u zemlji i inozemstvu pridružila se Školska knjiga koja je ovih dana objavila opširnu monografiju Dora Pejačević – Životi i svjetovi Domagoja Marića. To bogato ilustrirano popularno-znanstveno djelo dostupno je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.
U posljednjih je sto godina Dora Pejačević prešla put od potpunog zaborava do popularnosti. Mnogi su glazbeni umjetnici uvrstili njezina djela u programe svojih koncerata u posljednjih dvadesetak godina, a o njoj pišu i mnogobrojni glazbeni publicisti i muzikolozi. Iz te, današnje perspektive Domagoj Marić započinje knjigu o Dori. Čitateljima monografije najprije daje uvid u suvremenu percepciju skladateljičina života i djela, a tek nakon toga uvodi ih u njezinu biografiju.
Knjiga za glazbene stručnjake i amatere
„Umjetnost Dore Pejačević svakako zaslužuje ovakvu knjigu, a autorovo duboko poštovanje prema skladateljici prisutno je na svakoj stranici i prenosi se i na čitatelja. Nakon renesanse njezine glazbe, Dora Pejačević ovom je knjigom ponovno oživjela kao intrigantna osoba nestandardnog života, i onog prije i onog poslije smrti”, smatra recenzentica knjige dr. sc. Nada Bezić.
Poznata muzikologinja hvali autorov istraživački talent, ali i spisateljski dar kojim čitatelje uspješno uvlači u bogato dokumentiranu priču o Dori. Osobito se pohvalno izražava o dijelovima monografije posvećenim glazbi te ističe da je „autor pogodio pravu mjeru analiziranja skladbi koja će biti zanimljiva i glazbenim stručnjacima i amaterima”.
Monografija nudi dirljivu i snažnu priču o privatnom i profesionalnom životu Dore Pejačević, povlasticama koje je uživala i ograničenjima kojima se odupirala, ljubavi koju je davala i nadanjima koja je dijelila, buntovnom duhu kojega se nije odricala i izvanrednom umu kojim je stvarala, navode urednici knjige Sonja Miličević Vukelić i Goran Bukan Breberić.
Dorin život ispisan je u sedam poglavlja, a knjiga nudi i nekoliko dragocjenosti – pisma, novinske članke i ostale tekstove izvorno objavljene u raznim izvorima na stranim jezicima. Usto, knjiga je bogata fotografskim prilozima iz hrvatskih i međunarodnih arhiva te privatnih kolekcija zbog čega omogućuje iznimno vrijedan uvid ne samo u Dorinu prošlost nego i u političku, društvenu i kulturnu povijest Hrvatske.
Buran i kratak životni put
Monografija je rezultat iscrpna znanstvenog rada i muzikoloških istraživanja u europskim i hrvatskim arhivima te raznim ustanovama u Dresdenu, Münchenu, Beču, Pragu, Zagrebu, Našicama i Osijeku u kojima je uz autora sudjelovalo nekoliko suradnika. Unatoč opsežnoj znanstvenoj metodologiji, knjiga nije pisana samo za stručnu publiku nego i za najširi čitateljski krug zainteresiran za život i djelo prve moderne hrvatske skladateljice koja je danas najpoznatije ime domaće skladateljske scene u međunarodnom kontekstu.
Dora Pejačević je nedvojbeno svojom pojavom i skladateljskim radom jedinstvena osoba na hrvatskoj i široj glazbenoj sceni, ističe autor knjige Domagoj Marić.
„Dora Pejačević bila je iznimno nadarena, ali i složena osoba te bi svako pojednostavnjivanje njezine višeslojne osobnosti skladateljici nanijelo nepravdu. Čak i onome tko ne zna ništa o njezinu stvaralaštvu i burnome životnom putu ova će knjiga otkriti zanimljivu i tankoćutnu osobu koja zaslužuje da joj se posvetimo. Slika o Dori Pejačević koju će čitatelji dobiti čitajući ovu knjigu odaje to da je riječ o osobi s kojom se suvremeni čovjek itekako može poistovjetiti. Umjesto da se na pragu svojih dvadesetih okani ispisivanja praznoga notnog crtovlja glazbom koju čuje u sebi i postane dobra supruga nekoga perspektivnog plemića, Dora Pejačević odlučila je krenuti svojim putem i posvetiti se sve većim glazbenim formama zalazeći sve više u harmonijske i formalne slobode glazbe 20. stoljeća. Pritom su se zapreke s kojima se susretala na kratkome životnom putu nizale jedna za drugom, a sačuvani izvori svjedoče i o vrlo zanimljivu privatnom životu skladateljice”, navodi autor knjige.
Prokletstvo Dorina životopisa
Prema njegovim riječima svojevrsno je prokletstvo Dore Pejačević u tome što njezin životopis nije samo određivao nego i zasjenjivao njezin skladateljski opus. Priča o mladoj plemkinji koja se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća kretala na međunarodnim relacijama i gajila buntovnička društveno-politička stajališta prosječnom je slušatelju itekako zanimljivija od složenoga skladateljskog rada. Zato ni skladateljica ni proučavatelji njezina lika i djela ne bi trebali zamjeriti zainteresiranoj publici ako zaviri u njezinu svakidašnjicu barem s jednakim zanimanjem kao kad je riječ o njezinim partiturama. Konačno, da nije pripadala obitelji Pejačević, vjerojatno ne bi bila profesionalna skladateljica, ne bi imala prigodu upijati glazbu u velikim europskim središtima ni stupiti u kontakt s piscima kao što su Karl Kraus i Rainer Maria Rilke, smatra autor knjige.
Kratak životni vijek Dore Pejačević obilježili su mnogi događaji iz hrvatske i svjetske povijesti, a zahvaljujući intenzivnim putovanjima, skladateljica je upoznavala nove krajeve i susretala nove ljude. Skladateljičin se lik u posljednjih sto godina različito tumačio, ovisno o aktualnom društveno-političkom trenutku. Za razliku od ostalih hrvatskih skladatelja o kojima se mišljenja u pravilu nisu mijenjala, Dora Pejačević u jednom je trenutku bila socijalistkinja, u drugom kontesa, a u trećem LGBT osoba. Svako je vrijeme o Dori Pejačević govorilo svojim jezikom.
Nekonvencionalna grofica
U monografiji Dora Pejačević – Životi i svjetovi ujedinjeni su svi životi nekonvencionalne plemkinje čija djela danas izvode ugledni europski orkestri poput Simfonijskoga orkestra BBC-a i Gewandhaus orkestra iz Leipziga. Nova će monografija biti važna publikacija o Dori Pejačević tijekom sljedećih pedeset godina. Priprema se i izdanje monografije na engleskom jeziku kojim će se pokazati da i Hrvatska, uz ostatak svijeta, prepoznaje međunarodnu važnost i aktualnost opusa te prerano preminule hrvatske skladateljice.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
Raskošna izdanja s obiljem 3D ilustracija dizajnirao je i ilustrirao slavni londonski studio MinaLima, poznat po vizualnom identitetu filmova o Harryju Potteru.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
