Dora Pejačević: Genijalna skladateljica ili samo još jedna buntovna grofica?

Zanimanje za glazbeni opus Dore Pejačević (10. rujna 1885. – 5. ožujka 1923.), najveće hrvatske skladateljice, doživjelo je vrhunac prošle godine, kad se obilježavala stota obljetnica njezine smrti, a mnogobrojnim glazbenim i drugim kulturnim zbivanjima u zemlji i inozemstvu pridružila se Školska knjiga koja je ovih dana objavila opširnu monografiju Dora Pejačević – Životi i svjetovi Domagoja Marića. To bogato ilustrirano popularno-znanstveno djelo dostupno je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.

U posljednjih je sto godina Dora Pejačević prešla put od potpunog zaborava do popularnosti. Mnogi su glazbeni umjetnici uvrstili njezina djela u programe svojih koncerata u posljednjih dvadesetak godina, a o njoj pišu i mnogobrojni glazbeni publicisti i muzikolozi. Iz te, današnje perspektive Domagoj Marić započinje knjigu o Dori. Čitateljima monografije najprije daje uvid u suvremenu percepciju skladateljičina života i djela, a tek nakon toga uvodi ih u njezinu biografiju.

Knjiga za glazbene stručnjake i amatere

„Umjetnost Dore Pejačević svakako zaslužuje ovakvu knjigu, a autorovo duboko poštovanje prema skladateljici prisutno je na svakoj stranici i prenosi se i na čitatelja. Nakon renesanse njezine glazbe, Dora Pejačević ovom je knjigom ponovno oživjela kao intrigantna osoba nestandardnog života, i onog prije i onog poslije smrti”, smatra recenzentica knjige dr. sc. Nada Bezić.

Poznata muzikologinja hvali autorov istraživački talent, ali i spisateljski dar kojim čitatelje uspješno uvlači u bogato dokumentiranu priču o Dori. Osobito se pohvalno izražava o dijelovima monografije posvećenim glazbi te ističe da je „autor pogodio pravu mjeru analiziranja skladbi koja će biti zanimljiva i glazbenim stručnjacima i amaterima”.

Monografija nudi dirljivu i snažnu priču o privatnom i profesionalnom životu Dore Pejačević, povlasticama koje je uživala i ograničenjima kojima se odupirala, ljubavi koju je davala i nadanjima koja je dijelila, buntovnom duhu kojega se nije odricala i izvanrednom umu kojim je stvarala, navode urednici knjige Sonja Miličević Vukelić i Goran Bukan Breberić.

Dorin život ispisan je u sedam poglavlja, a knjiga nudi i nekoliko dragocjenosti – pisma, novinske članke i ostale tekstove izvorno objavljene u raznim izvorima na stranim jezicima. Usto, knjiga je bogata fotografskim prilozima iz hrvatskih i međunarodnih arhiva te privatnih kolekcija zbog čega omogućuje iznimno vrijedan uvid ne samo u Dorinu prošlost nego i u političku, društvenu i kulturnu povijest Hrvatske.

Buran i kratak životni put

Monografija je rezultat iscrpna znanstvenog rada i muzikoloških istraživanja u europskim i hrvatskim arhivima te raznim ustanovama u Dresdenu, Münchenu, Beču, Pragu, Zagrebu, Našicama i Osijeku u kojima je uz autora sudjelovalo nekoliko suradnika. Unatoč opsežnoj znanstvenoj metodologiji, knjiga nije pisana samo za stručnu publiku nego i za najširi čitateljski krug zainteresiran za život i djelo prve moderne hrvatske skladateljice koja je danas najpoznatije ime domaće skladateljske scene u međunarodnom kontekstu.

Dora Pejačević je nedvojbeno svojom pojavom i skladateljskim radom jedinstvena osoba na hrvatskoj i široj glazbenoj sceni, ističe autor knjige Domagoj Marić.

„Dora Pejačević bila je iznimno nadarena, ali i složena osoba te bi svako pojednostavnjivanje njezine višeslojne osobnosti skladateljici nanijelo nepravdu. Čak i onome tko ne zna ništa o njezinu stvaralaštvu i burnome životnom putu ova će knjiga otkriti zanimljivu i tankoćutnu osobu koja zaslužuje da joj se posvetimo. Slika o Dori Pejačević koju će čitatelji dobiti čitajući ovu knjigu odaje to da je riječ o osobi s kojom se suvremeni čovjek itekako može poistovjetiti. Umjesto da se na pragu svojih dvadesetih okani ispisivanja praznoga notnog crtovlja glazbom koju čuje u sebi i postane dobra supruga nekoga perspektivnog plemića, Dora Pejačević odlučila je krenuti svojim putem i posvetiti se sve većim glazbenim formama zalazeći sve više u harmonijske i formalne slobode glazbe 20. stoljeća. Pritom su se zapreke s kojima se susretala na kratkome životnom putu nizale jedna za drugom, a sačuvani izvori svjedoče i o vrlo zanimljivu privatnom životu skladateljice”, navodi autor knjige.

Prokletstvo Dorina životopisa

Prema njegovim riječima svojevrsno je prokletstvo Dore Pejačević u tome što njezin životopis nije samo određivao nego i zasjenjivao njezin skladateljski opus. Priča o mladoj plemkinji koja se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća kretala na međunarodnim relacijama i gajila buntovnička društveno-politička stajališta prosječnom je slušatelju itekako zanimljivija od složenoga skladateljskog rada. Zato ni skladateljica ni proučavatelji njezina lika i djela ne bi trebali zamjeriti zainteresiranoj publici ako zaviri u njezinu svakidašnjicu barem s jednakim zanimanjem kao kad je riječ o njezinim partiturama. Konačno, da nije pripadala obitelji Pejačević, vjerojatno ne bi bila profesionalna skladateljica, ne bi imala prigodu upijati glazbu u velikim europskim središtima ni stupiti u kontakt s piscima kao što su Karl Kraus i Rainer Maria Rilke, smatra autor knjige.

Kratak životni vijek Dore Pejačević obilježili su mnogi događaji iz hrvatske i svjetske povijesti, a zahvaljujući intenzivnim putovanjima, skladateljica je upoznavala nove krajeve i susretala nove ljude. Skladateljičin se lik u posljednjih sto godina različito tumačio, ovisno o aktualnom društveno-političkom trenutku. Za razliku od ostalih hrvatskih skladatelja o kojima se mišljenja u pravilu nisu mijenjala, Dora Pejačević u jednom je trenutku bila socijalistkinja, u drugom kontesa, a u trećem LGBT osoba. Svako je vrijeme o Dori Pejačević govorilo svojim jezikom.

Nekonvencionalna grofica

U monografiji Dora Pejačević – Životi i svjetovi ujedinjeni su svi životi nekonvencionalne plemkinje čija djela danas izvode ugledni europski orkestri poput Simfonijskoga orkestra BBC-a i Gewandhaus orkestra iz Leipziga. Nova će monografija biti važna publikacija o Dori Pejačević tijekom sljedećih pedeset godina. Priprema se i izdanje monografije na engleskom jeziku kojim će se pokazati da i Hrvatska, uz ostatak svijeta, prepoznaje međunarodnu važnost i aktualnost opusa te prerano preminule hrvatske skladateljice.