Što je Georgea R. R. Martina nadahnulo da stvori grandiozan književni svijet koji mu je osigurao status kralja modernog fantasyja? Kakvim se povijesnim, književnim i osobnim izvorima služio taj nagrađivani i obožavani pisac, televizijski scenarist, strastveni ljubitelj povijesti, veliki putnik, igrač i kolekcionar dok je pisao svoje divovske romane?
Uzbudljiv novi pogled na Martinovo remek-djelo, uz odgovore na mnogobrojna pitanja, daje raskošno opremljena monografija Svjetovi Georgea R. R. Martina – Nadahnuća za Igru prijestolja Toma Huddlestona. Ta zadivljujuća knjiga, opremljena s više od 180 fotografija sa seta uspješnog HBO-ova serijala Igra prijestolja i reprodukcija umjetničkih djela, objavljena je u hrvatskom prijevodu Marka Marasa u izdanju Lumena, a dostupna je u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
Serijal golemih razmjera
George Raymond Richard Martin, autor Igre prijestolja i ostalih romana iz serijala Pjesma Leda i Vatre, izmaštao je svijet kakav nije stvorio ni jedan drugi autor fantasyja. Priča o tome kako je sin lučkog radnika iz Bayonnea u New Jerseyju zavladao žanrom fantasyja, kako u književnosti tako i na malim ekranima, zvuči jednako nevjerojatno kao priče koje on piše, tvrdi u uvodnom poglavlju autor knjige.
Bogato ilustrirana, neslužbena i neautorizirana monografija otkriva kako je ljubav prema pričama – koja je počela u mladosti sa stripovima o superjunacima i nastavila se znanstvenom fantastikom, hororom, fantasyjem i povijesnim epovima – dovela Martina do stvaranja fascinantnog svijeta Pjesme Leda i Vatre, drugog najpopularnijeg fantasy-serijala svih vremena (nakon Gospodara prstenova) s više od 90 milijuna prodanih primjeraka.
Nastavite čitati nakon oglasa
Početna zamisao o pripovijetci koja započinje pronalaskom mladunčadi strahovuka vrlo brzo je eksplodirala u serijal golemih razmjera s iznimno uvjerljivom radnjom, punom detalja, nadahnutom raznim povijesnim događajima, filmovima, stripovima, videoigrama i prozom drugih autora, primjerice J. R. R. Tolkiena.
Martin opisuje Igru prijestolja i njezine nastavke – Sraz kraljeva, Oluju mačeva, Gozbu vrana i Ples zmajeva, koji čine nedovršenu seriju opsežnih romana (godinama očekujemo završnicu Vjetrovi zime) pod zajedničkim naslovom Pjesma Leda i Vatre – kao svoj pokušaj da „realizam povijesne proze poveže s čarolijom i divotama najboljeg fantasyja”.
Planetarni uspjeh koji ne jenja
Monografija Svjetovi Georgea R. R. Martina – Nadahnuća za Igru prijestolja podijeljena je u četiri dijela: Sjever, Krunski posjedi, Zapad i Jug te Istočne Zemlje. Prvi dio Sjever opisuje Zid, Oštrozimlje i Željezno otočje; drugi dio Krunski posjedi podsjeća nas na Kraljev Grudobran, Zmajkamen i Blizance. Bacačeva Hrid, Visovrt i Ravan te Dorne opisani su u trećem dijelu Zapad i Jug, a Slobodni gradovi, Vaes Dothrak i Zaljev trgovaca robljem i onkraj njega opisani su u posljednjem dijelu Istočne zemlje.
Nastavite čitati nakon oglasa
„U ovoj će monografiji obožavatelji Martinova svijeta iz uspješnog HBO-ova serijala Igra prijestolja, snimljenog prema fantasy-serijalu Pjesma Leda i Vatre, otkriti kako je taj svijet nastajao, i u književnosti i na setu, a svakako će biti poticaj za čitanje onima koji tek trebaju otkriti ovaj svijet fantasyja, prepun ljubavi, strasti, okrutnosti i prijateljstva, realan i toliko uvjerljiv da i ne može biti uvjerljiviji. Neizmjerno smo ponosni na to što je Lumen jedan od 46 nakladnika iz cijelog svijeta koji su sudjelovali u prvom izdanju ove veličanstvene knjige”, ističe urednica monografije i glavna urednica Lumen izdavaštva Miroslava Vučić.
Romani Georgea R. R. Martina i njihove ekranizacije, s mnoštvom likova i spektakularnih prizora i događaja, već desetljećima zaokupljaju maštu čitateljā širom svijeta, dodaje urednica knjige. Taj planetarni uspjeh koji ne jenja zapravo i ne čudi više nikoga jer je posve jasno da se s Pjesmom Leda i Vatre George R. R. Martin upustio u spisateljski projekt u razmjerima kakvi nisu viđeni još od Biblije.
Zastrašujući broj likova
Kako navodi autor knjige, Pjesma Leda i Vatre trenutačno ima 1 770 000 riječi što je triput više od Martinova ljubimca, Gospodara prstenova J. R. R. Tolkiena, a i pola milijuna više od cijele Proustove Potrage za izgubljenim vremenom. Istina, Huddleston podsjeća da u žanru fantasyja postoje dulje serije – ciklus Riftwar Raymonda E. Feista sadržava 30 knjiga, a nedovršeni ciklus Xanth Piersa Anthonyja ima čak 45 nastavaka, ali teško ćete naći serijal koji je toliko epski i toliko zamršen – prava pravcata golema tapiserija isprepletenih priča i karizmatičnih likova.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Imam najveću zbirku likova u književnosti”, ponosno ističe Martin. Ta golema lepeza likova, koji su brižljivo popisani na kraju svakog nastavka, možda izgleda zastrašujuće novim čitateljima, ali Martinovo je opravdanje jednostavno, smatra Tom Huddleston.
„Ako želiš predstaviti neku složenu situaciju, ne možeš je cijelu ispričati s gledišta jedne osobe”, rekao je za Austin Chronicle, a onda je usporedio razmjere svojih knjiga s povijesnim sukobom kao što je Prvi svjetski rat: „Postoji li neki pojedinac koji ima središnje mjesto u Prvom svjetskom ratu? Ne. Treba vam netko na istočnoj fronti, netko na zapadnoj fronti, možda neki pacifist koji se protivi ratu ili komunist, pa vam treba ruski car, engleski kralj ili premijer… Treba vam širok raspon ljudi. Tako je i ovdje bio potreban velik broj ljudi da priča bude grandiozna.”
Grandioznost koja oduzima dah
I upravo ta grandioznost, ta nepregledna perspektiva koja oduzima dah, uvukla je čitatelje u priču od samog početka, ističe autor knjige.
Nastavite čitati nakon oglasa
Svijet koji nas dočekuje u Pjesmi Leda i Vatre toliko je živopisan i podroban da će nas možda začuditi što ga je Martin uvelike osmišljavao u hodu. „Ja ne radim tako da najprije izgradim svijet i onda pišem unutar njega. Najprije napišem priču, a onda sve sastavljam… Popunjavaš praznine i što više pišeš, to je svijet življi.” Naravno, to je samo posljedica pripovjedne metode koja se vidi u cijelom Martinovu opusu: likovi i radnja imaju prednost, a sve im se ostalo prilagođava.
Golema popularnost TV serijala i Martinovo sudjelovanje u pisanju scenarija, pretprodukciji i oglašavanju tog serijala i njezina izdanka Zmajeva kuća (snimljenog dijelom prema prvom dijelu povijesne kronike Vatra i krv, ali i monografiji Uspon Zmaja u izdanju Lumena) imali su dvostruki učinak: ne samo što mu je to smanjilo raspoloživo vrijeme za pisanje nego je stvorilo i strahovit pritisak iščekivanja za sljedeći nastavak.
Tom Huddleston bilježi da je u osam sezona Igra prijestolja osvojila ukupno zapanjujućih 59 Emmyja – i 2015. postavila rekord s 12 Emmyja u jednoj godini – ali i nagrade najraznolikijih ustanova kao što su Screen Actors’ Guild, Peabody i Hugo te potukla Guinnessove rekorde za istodobno emitiranje TV drame na najvećem broju kanala. Uspjeh televizijskog serijala sve je promijenio, pa tako i odnos prema samom žanru; Martin je postao poznat kao čovjek zbog kojega je fantasy postao zreo i prihvatljiv, ali i opasan, raskalašen, čak i seksi.
Najiščekivaniji roman stoljeća – Vjetrovi zime
I dok poklonici diljem svijeta s nestrpljenjem iščekuju završetak serijala Pjesma Leda i Vatre – romana Vjetrovi zime (The Winds of Winter), najiščekivanijeg romana stoljeća – posve je jasno da čak ni George R. R. Martin ne zna točno gdje će ta priča završiti, koliko će mu vremena za nju trebati i koliko će njegovih likova preživjeti.
„Mislim da postoje dvije vrste pisaca – arhitekti i vrtlari”, rekao je 2011.: „Arhitekti sve unaprijed isplaniraju. Imaju spremne projekte i sheme prije nego što zakucaju prvu letvu. A vrtlari iskopaju rupu i posiju sjeme. Znaju da su posijali sjeme fantastike ili krimića ili neko drugo sjeme. Ali kad biljka nikne i oni je zalijevaju, ne znaju koliko će imati grana. To će otkriti tek kad izraste. A ja sam mnogo više vrtlar nego arhitekt.”
U vremenu u kojem se vizualne poruke svakodnevno ubrzavaju i fragmentiraju u beskonačnom digitalnom toku, rijetki su projekti koji uspijevaju zadržati kontinuitet, jasno autorsko usmjerenje i dugoročnu istraživačku ambiciju, a upravo jedan takav projekt sada dobiva svoju završnu i trajnu formu u obliku monografije koja na jednom mjestu okuplja sve radove nastale u okviru kolaborativne platforme Plakatiranje.
Postoje knjige koje informiraju, postoje knjige koje potresaju, a postoje i one rijetke koje nepovratno mijenjaju način na koji razumijemo svijet oko sebe – Ničija djevojka: Memoari o preživljavanju zlostavljanja i borbi za pravdu nedvojbeno pripada ovoj posljednjoj skupini, jer ne donosi samo ispovijest jedne žene, nego razotkriva duboko ukorijenjene obrasce moći, šutnje i društvene ravnodušnosti koji nadilaze pojedinačan slučaj i prerastaju u univerzalnu priču o ranjivosti i preživljavanju.
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
U svijetu pretrpanom predmetima, obavezama i stalnom težnjom za uspjehom, rijetko tko zaustavi trenutak i zapita se: što mi je doista potrebno za sreću? Upravo to pitanje postavlja japanski autor Fumio Sasaki u svojoj knjizi „Zbogom, stvari“, koju je upravo danas moguće pronaći na policama knjižara u Hrvatskoj. Knjiga nije samo vodič kroz minimalistički način života, već intimna i iskrena ispovijest o osobnom oslobađanju od suvišnog i otkrivanju istinske unutarnje slobode.
Postoje knjige koje ne stare, koje ne pripadaju samo jednom vremenu ni jednoj generaciji, nego se iznova rađaju u svakom čitatelju koji ih uzme u ruke – tiho, gotovo neprimjetno, a opet snažno i trajno. Među njima posebno mjesto zauzima Mali princ, krhka, ali duboko ukorijenjena priča koja već desetljećima putuje svijetom poput svog naslovnog junaka, prelazeći granice jezika, kultura i iskustava, ostavljajući za sobom tragove nježnosti, pitanja i onih rijetkih istina koje se ne mogu izreći naglas, nego samo osjetiti.
Mjesec dječje knjige u knjižarama Školske knjige ove godine obilježava se uz posebnu pažnju prema vizualnoj i literarnoj čaroliji koja očarava sve generacije mladih čitatelja, a u središtu pažnje nalazi se kolekcija MinaLima Classics, serija prekrasno dizajniranih knjiga koje spajaju klasična književna djela s inovativnim ilustracijama. Riječ je o izdanjima koja pokazuju da knjiga nipošto nije samo prolazni medij već prostor čuda u kojem tekst, slika i čitatelj susreću u trenutku gotovo dječje fascinacije, stvarajući iskustvo čitanja koje nadilazi uobičajene granice obične priče i pretvara knjigu u interaktivni, vizualni svijet pun otkrića.
Roman „Katabaza“ autorice R. F. Kuang vodi čitatelja kroz vrata Pakla, ne samo kao mjesto fizičkog silaska, već i kao prostor unutarnjih iskušenja gdje se granice ambicije, znanja i osobne žrtve stapaju u jedno. U središtu priče nalazi se mlada doktorandica Alice Law, čiji je život oblikovan neumornim nastojanjem da se istakne u akademskom svijetu, spremna žrtvovati prijateljstva, zdravlje pa čak i vlastitu sigurnost kako bi dokazala svoju vrijednost. Kada njezin mentor tragično nastrada u magičnoj nesreći, Alice ne oklijeva: odlučuje sići u podzemlje kako bi pronašla njegovu dušu i vratila je među žive, uvjerena da će jedino tako očuvati svoj akademski integritet i osobni moral.
Akcija poticanja čitanja od najranije dobi koju provodi Školska knjiga podsjeća nas na jednostavnu, ali duboko važnu istinu: ljubav prema knjizi počinje u djetinjstvu. Upravo u tim prvim godinama, kada djeca s radoznalošću otkrivaju svijet oko sebe, knjiga može postati njihov prvi prozor u nepoznato, izvor mašte, znanja i osjećaja koji se pamte cijeli život. Stoga nije slučajno što se tijekom Mjeseca dječje knjige, koji traje do 31. ožujka, u knjižarama i na webshopu Školske knjige nudi bogat izbor slikovnica i raskošno ilustriranih knjiga po sniženim cijenama, s ciljem da što više djece dobije priliku zakoračiti u čaroban svijet čitanja.
Iako je njegov modni odabir bio besprijekoran, posebnu pažnju ukrale su pletenice koje su savršeno zaokružile cijeli look i dale mu dodatnu dozu karakte