Tijekom godina stvarali smo mišljenje o Pameli gotovo isključivo na temelju natpisa tabloida. No, koliko zapravo znamo o ovoj Kanađanki? S ljubavlju, Pamela otkriva nam sasvim novu stranu, pravu istinu o njezinom životu i karijeri dajući cjeloviti prikaz njezinog života bez uljepšavanja.
„Uživala sam čitajući. Puno sam googlala. Istraživala. A i pogledala dokumentarac na Netflixu. Ova žena može biti uzor mnogim mladim ženama. Njezina autentičnost, iskrenost i ranjivost plijene…“
„…Pokazuje nam svoje viđenje raznih životnih iskustava i događaja, o kojima su nas novinari obasipali, a ljudi su im odmah voljni povjerovati. Pokazuje nam čime se danas bavi. Opisuje svoju ljubav prema ekologiji, zaštiti životinja i ljudi. Ne boji se pokazati svoje pravo lice, svoju ranjivost, svoju naivnost i dobrodušnost. Uvijek s borila za pravu stvar, a to je prvenstveno njezina obitelj, njezini sinovi, njezin dom. Pamela je u svoju knjigu sjećanja dodala svoju poeziju.“
Slika Pamele Anderson kao bombastične plavuše bila je sveprisutna 1990-ih. Otkrivena na tribinama tijekom kanadske nogometne utakmice, ubrzo je lansirana u svijet superzvijezda, postala je Playboyeva omiljena djevojka s naslovnice te simbol holivudskog glamura i seksepila. Pa ipak, ona Pamela Anderson koju mislimo da znamo stvorena je slučajno, a ne pažljivim njegovanjem. S ljubavlju, Pamela iznosi njezinu pravu priču, priču o djevojci iz male sredine koja se zapetljala u vlastitim snovima. Odrastajući na otoku Vancouveru kao kći mladih i divljih roditelja, Pamela je imala teško djetinjstvo, ali je zato razvila duboku ljubav prema prirodi i ispunila svoj svijet maštom, izmišljenim prijateljima i pomaganjem životinjama. Nakon što je s vremenom pobijedila prirodnu sramežljivost, Pamela je dopustila da je njezin nespokojni duh odvede u svijet o kojemu malo ljudi može uopće sanjati, u Hollywood i Playboy vilu. Kao zvijezda u usponu postala je glavna meta tabloida, na vrhuncu ere u kojoj su paparazzi nemilice uništavali samopouzdanje i imidž poznatih. Nakon turbulentnog braka s rockerom Tommyjem Leejem i, na koncu, ljubavnog kraha i razvoda, snagu je pronašla u sinovima, književnosti i umjetnosti. Vrativši se na otok svojeg djetinjstva, nakon izvedbe za pamćenje u ulozi Roxie u predstavi Chicago na Broadwayu, Pamela priča svoju priču, priču žene nesalomljivog i slobodnog duha koja iznova otkriva samu sebe. Živopisna i uzbudljiva proza isprepletena je s emocionalnim izljevima poezije. S ljubavlju, Pamela misaoni su, potresni i nezaboravni memoari.
RECENZIJE: “Poetična i slobodoumna pripovijest odražava Pamelinu djetinju naivnost i zaigranost, ali i njezin nepokolebljiv duh.” – Publishers Weekly “U ovom potresnom i iskrenom samootkrivanju Pamela Anderson ogoljuje srce i dušu pred čitateljima, dijeleći s njima inspirativne misli o ljubavi, majčinstvu te ustrajnosti da preživi onda i kada joj je najteže.” – Library Journal “Ova predivna knjiga oslikava fascinantnu ženu divljeg duha, ponosnu majku i neumornu tragačicu za ljubavlju i smislom.” – Booklist
Pamela Anderson svjetska je ikona čiji rad obuhvaća područje zabave i aktivizma. Kroz Zakladu Pamele Anderson zalaže se za ciljeve koji su joj bliski srcu, uključujući očuvanje oceana i prašuma te zaštitu ugroženih ljudi i životinja. Iznad svega, biti majka svojim sinovima Brandonu Thomasu Leeju i Dylanu Jaggeru Leeju Pamelin je prioritet i najveći ponos.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.
