Plave zone, pet mjesta diljem svijeta gdje ljudi doživljavaju stotu godinu s neobično visokim stopama, čine se kao da imaju sve odgovore za što duži život. Ali stručnjak kaže da postoje četiri stvari koje možemo učiniti kako bismo povećali svoju dugovječnost, bez obzira na to gdje živimo. Alyson van Raalte, koja vodi istraživanje o nejednakostima u dugovječnosti na Max Plancku, institutu za demografska istraživanja u Njemačkoj, izjavila je za Business Insider da iako se tradicionalni načini života često koriste kako bi se objasnio visok postotak stogodišnjaka u Plavim zonama poput Kostarike, Okinave i Japana, to ne prikazuje cjelokupnu sliku.
“Samo najotporniji ljudi u populaciji zapravo dosežu stariju dob“, rekla je, što znači da oni koji umiru mlađi nisu tu da snize prosječnu dob. Također je teško izolirati svaki aspekt života osobe kako bi se dokazalo što im pomaže da žive duže. ”Koliko će netko živjeti uglavnom ovisi o njihovim genima, životnim okolnostima i stvarima koje ne možemo predvidjeti”, rekla je van Raalte. Na primjer, identični blizanci vjerojatno će imati sličnu dugovječnost, čak i ako se jedan bolje hrani i više vježba od drugoga – osim ako se ne dogodi nešto neočekivano, poput bolesti ili nesreće.
Međutim, van Raalte kaže da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste maksimalno povećali svoje šanse da doživite 100 godina.
1. Nemojte pušiti
Van Raalte objasnila je da jedini stil života dokazano pomaže da živite duže, onaj bez cigareta. Mjesta gdje ljudi u prosjeku najduže žive – Istočna Azija za žene i Zapadna Europa za muškarce – također su mjesta gdje se nalazi najmanje pušača.
Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, pušači imaju tri puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na nepušače.
2. Tjelovježba
“Treba vježbati na svakakve načine“, rekla je van Raalte.
Nema dokaza da je jedna vrsta vježbanja bolja za dugovječnost od druge, iako bi bilo teško reći osobi da cijeli život radi samo jednu aktivnost, rekla je. Istraživanja sugeriraju da je kombinacija kardio vježbi i vježbi snage najbolja za zdravlje, ali Business Insider je ranije izvijestio da ne morate ići u teretanu da biste imali koristi od vježbanja za dugovječnost.
3. Držite um aktivnim
Osim što biste trebali biti fizički fit, aktivan um također je važan za dugovječnost, rekla je van Raalte. Heidi Tissenbaum, profesorica molekularne, stanične i kancerogene biologije koja istražuje zdrave životne periode, ranije je rekla za Business Insider da je jedna od osnova dugovječnosti stvaranje novih veza u mozgu kroz aktivnosti poput čitanja i učenja novih vještina.
4. Društveno umrežavanje
Ljudi na jugu Europe obično žive duže od onih na sjeveru Europe, i također imaju jače obiteljske veze, rekla je van Raalte. Na sjeveru Europe su ljudi skloniji smještati starije članove obitelji u domove za njegu i živjeti odvojeno.
Ova razlika u dugovječnosti može biti posljedica razlika u klimi, obrascima pušenja ili drugim čimbenicima, ali društveno povezivanje ipak se čini važnim za dugovječnost, rekla je. Gerontologinja, profesorica Rose Anne Kenny ranije je rekla da imati jaka prijateljstva jednako važno za dugovječnost kao što su prehrana i vježbanje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Svi smo barem jednom osjetili posljedice previše proslave, čaša i dobro raspoloženje koje se pretvorilo u jutro koje želimo što prije zaboraviti. Mamurluk je ne samo fizički izazov, već i mentalni, jer utječe na koncentraciju, raspoloženje i sposobnost da normalno funkcioniramo tijekom dana. No, postoji niz praktičnih trikova, jednostavnih recepata i mini rituala koji mogu značajno ublažiti neugodne simptome i omogućiti vam da preživite dan poslije gotovo bez drame.
Svaka nova godina donosi val očekivanja, a s njom i neizbježna tema – novogodišnje odluke. Dok društvene mreže, kolege i prijatelji s entuzijazmom planiraju svoje ciljeve, mnogi se osjećaju pod pritiskom da i sami krenu u transformaciju, čak i kada im to u trenutku života nije prioritet. Za one koji žele sačuvati mir i vlastiti ritam, a ne biti preplavljeni vanjskim pritiscima, postoji niz strategija kako preživjeti ovu sezonsku „obavezu“ bez osjećaja krivnje ili stresa.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
