Plave zone, pet mjesta diljem svijeta gdje ljudi doživljavaju stotu godinu s neobično visokim stopama, čine se kao da imaju sve odgovore za što duži život. Ali stručnjak kaže da postoje četiri stvari koje možemo učiniti kako bismo povećali svoju dugovječnost, bez obzira na to gdje živimo. Alyson van Raalte, koja vodi istraživanje o nejednakostima u dugovječnosti na Max Plancku, institutu za demografska istraživanja u Njemačkoj, izjavila je za Business Insider da iako se tradicionalni načini života često koriste kako bi se objasnio visok postotak stogodišnjaka u Plavim zonama poput Kostarike, Okinave i Japana, to ne prikazuje cjelokupnu sliku.
“Samo najotporniji ljudi u populaciji zapravo dosežu stariju dob“, rekla je, što znači da oni koji umiru mlađi nisu tu da snize prosječnu dob. Također je teško izolirati svaki aspekt života osobe kako bi se dokazalo što im pomaže da žive duže. ”Koliko će netko živjeti uglavnom ovisi o njihovim genima, životnim okolnostima i stvarima koje ne možemo predvidjeti”, rekla je van Raalte. Na primjer, identični blizanci vjerojatno će imati sličnu dugovječnost, čak i ako se jedan bolje hrani i više vježba od drugoga – osim ako se ne dogodi nešto neočekivano, poput bolesti ili nesreće.
Međutim, van Raalte kaže da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste maksimalno povećali svoje šanse da doživite 100 godina.
1. Nemojte pušiti
Van Raalte objasnila je da jedini stil života dokazano pomaže da živite duže, onaj bez cigareta. Mjesta gdje ljudi u prosjeku najduže žive – Istočna Azija za žene i Zapadna Europa za muškarce – također su mjesta gdje se nalazi najmanje pušača.
Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, pušači imaju tri puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na nepušače.
2. Tjelovježba
“Treba vježbati na svakakve načine“, rekla je van Raalte.
Nema dokaza da je jedna vrsta vježbanja bolja za dugovječnost od druge, iako bi bilo teško reći osobi da cijeli život radi samo jednu aktivnost, rekla je. Istraživanja sugeriraju da je kombinacija kardio vježbi i vježbi snage najbolja za zdravlje, ali Business Insider je ranije izvijestio da ne morate ići u teretanu da biste imali koristi od vježbanja za dugovječnost.
3. Držite um aktivnim
Osim što biste trebali biti fizički fit, aktivan um također je važan za dugovječnost, rekla je van Raalte. Heidi Tissenbaum, profesorica molekularne, stanične i kancerogene biologije koja istražuje zdrave životne periode, ranije je rekla za Business Insider da je jedna od osnova dugovječnosti stvaranje novih veza u mozgu kroz aktivnosti poput čitanja i učenja novih vještina.
4. Društveno umrežavanje
Ljudi na jugu Europe obično žive duže od onih na sjeveru Europe, i također imaju jače obiteljske veze, rekla je van Raalte. Na sjeveru Europe su ljudi skloniji smještati starije članove obitelji u domove za njegu i živjeti odvojeno.
Ova razlika u dugovječnosti može biti posljedica razlika u klimi, obrascima pušenja ili drugim čimbenicima, ali društveno povezivanje ipak se čini važnim za dugovječnost, rekla je. Gerontologinja, profesorica Rose Anne Kenny ranije je rekla da imati jaka prijateljstva jednako važno za dugovječnost kao što su prehrana i vježbanje.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
