Kako (pokušati) produljiti svoj životni vijek i usvojiti zdravije navike? Sigurno ste već čuli za Plave zone u kojima ljudi žive jednostavno i dugo, sretni i zadovoljni onime što imaju (što nije uvijek mnogo), a zanimljivo je i da premda se nalaze na drugim krajevima svijeta, dijele slične navike.
Evo što sve možemo naučiti i usvojiti od vitalnih stanovnika plavih zona.
Prije svega, što su plave zone?
Dan Buettner, nagrađivani novinar koji je otkrio Plave zone, a koji je godinama radio s timom demografa, istraživača, antropologa i epidemiologa to objašnjava ovako. On i njegovi suradnici pronašli su pet regija u kojima je broj muškaraca koji su doživjeli 100 godina nadmašio ostatak svijeta, a Buettner je ta područja nazvao Plave zone (prema olovci u boji kojom ih je tim označio na karti).
Iako su se jezični i kulturni detalji svakog mjesta razlikovali, Buettner je identificirao dosljedan element: “Ključan čimbenik u svim Plavim zonama je da se stogodišnjaci koji tamo žive nisu probudili jedno jutro i odlučili da žele živjeti do 100”.
“Jednostavno su živjeli u okruženjima koja su ih tjerala na svakodnevno kretanje i poticala na društvenu povezanost i prehranu biljnom hranom, čineći zdrav izbor ne samo lakim, već i neizbježnim.”
Gdje se nalaze Plave zone?
Ikaria, Grčka, mali, udaljeni otok u Egejskom moru
Sardinija, Italija, sredozemni otok
Okinawa, Japan, otoci na južnom kraju Japana
Nicooya, Kostarika, poluotok južno od granice s Nikaragvom
Loma Linda, Kalifornija
Power 9: Zdrave navike stanovnika Plavih zona
Dok su Buettner i njegov tim pomnije proučavali svaku Plavu zonu, pronašli su devet zajedničkih nazivnika, koje su nazvali Power 9, a za koje vjeruju da su pridonijeli dugovječnosti stanovnika. Evo koji su to!
Biljna prehrana: Obroci u Plavim zonama primarno su biljni i obiluju grahom. Nećete naći nikakve “velike” porcije; veličine porcija su otprilike veličine špila karata.
Strategije za ublažavanje stresa: bilo da to znači molitvu, drijemanje, opuštanje s prijateljima ili odvajanje vremena za sjećanje na svoje pretke, stanovnici svake Plave zone imaju svoje rituale koji pomažu u rješavanju napetosti.
Pravilo 80 posto: Ljudi u plavim zonama obično jedu samo dok nisu 80 posto siti.
Osjećaj svrhe: “Osjećaj svrhe produljuje životni vijek za sedam godina”, kaže Buettner.
Obiteljske veze:“Stogodišnjaci svoju obitelj stavljaju na prvo mjesto: drže ostarjele roditelje i bake i djedove u blizini, obvezuju se na životnog partnera i ulažu u svoju djecu”, naglašava Buettner.
Društvena podrška: Ljudi koji žive dulje okružuju se i ljudima koji vode zdrav način života. “Odabrali su, ili su rođeni u društvenim krugovima koji podržavaju zdravo ponašanje”, dodaje Buettner.
Umjereno ispijanje alkoholnih pića: Buettnerovo istraživanje pokazalo je da oni koji umjereno piju nadžive one koji ne piju, osobito ako se u tim pićima uživa s prijateljima. Međutim, ne slažu se svi medicinski stručnjaci da je tako.
Prirodno kretanje: Umjesto svrhovitog vježbanja, okruženje Plave zone potiče stanovnike na kretanje bez razmišljanja o tome. “Najdugovječniji ljudi na svijetu ne pumpaju željezo niti trče maratone”, govori Dan Buettner.
Vjera: “Pohađanje vjerskih službi četiri puta mjesečno, bez obzira na denominaciju, dodaje do 14 godina očekivanog životnog vijeka”, kaže Buettner.
Sve ovo i vi možete primijeniti u vlastitom životu.
Dodaci prehrani odavno više ne dolaze samo u obliku tableta i kapsula koje držimo u kuhinjskom ormariću i pokušavamo se sjetiti popiti uz doručak. Gumeni vitamini posljednjih su godina postali zasebna kategorija, dijelom zato što su jednostavni za uzimanje, a dijelom zato što su okusom i izgledom bliži slatkišu nego klasičnom suplementu. Danski brend VitaYummy upravo je na tome izgradio svoju ponudu, a na hrvatskom tržištu trenutačno nudi proizvode namijenjene kosi i noktima, koži, unosu vitamina i minerala, magnezija, omega-3 masnih kiselina te formulaciju povezanu s njegom kože i pigmentacijom.
Postoje dani kada gotovo i ne ustanemo od radnog stola, a navečer imamo osjećaj kao da smo istrčali maraton. Sastanak za sastankom, deseci mailova, poruke koje stižu dok odgovaramo na druge poruke, otvoreni tabovi na računalu, rokovi, obaveze i neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi. Naše tijelo možda miruje, ali mozak radi prekovremeno. Upravo je mentalno opterećenje postalo jedno od obilježja suvremenog načina života. Od jutarnjeg pogleda na mobitel do posljednjeg maila navečer, svakodnevno obrađujemo veliku količinu informacija i od sebe očekujemo da pritom ostanemo koncentrirani, organizirani i produktivni.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Tetovaže su tijekom posljednjih desetljeća od snažnog osobnog simbola postale gotovo univerzalan oblik izražavanja, pa ono što je nekada predstavljalo određenu životnu fazu, odnos, uvjerenje ili jednostavno trenutak impulsa danas može ostati trajno zabilježeno na koži čak i onda kada se naš život potpuno promijeni. Upravo zato odluka o uklanjanju tetovaže više nije nužno povezana samo s estetskim nezadovoljstvom, nego može proizaći iz profesionalnih okolnosti, promjene osobnog stila, želje za novim početkom ili jednostavne potrebe da se određeni trag prošlosti više ne nalazi na tijelu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Američki reper Jay-Z predvodit će glazbeni program na Super Bowlu 2027. godine, koji će se održati 14. veljače na stadionu SoFi u Inglewoodu, nedaleko od Los Angelesa. Njegov nastup službeno su potvrdili NFL, Apple Music i kompanija Roc Nation 26. listopada 2026. godine, čime su završena višemjesečna nagađanja o izvođaču jednog od najgledanijih glazbenih događaja na svijetu. Jay-Z će prvi put nastupiti kao glavna zvijezda programa Super Bowl Halftime Show, iako je već godinama uključen u njegovu organizaciju i izbor izvođača.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni nudi još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada u rasprodanom restoranu, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Modna manifestacija ModernA održat će se 10. studenoga 2026. godine u Wedding Resortu Berekin, a ovogodišnje izdanje bit će posvećeno mentalnom zdravlju i poteškoćama koje često ostaju skrivene iza naizgled sretnog i zadovoljnog lica. Projekt koji organiziraju Anita Maričić i Alen Ljubić ponovno će okupiti poznate domaće i regionalne dizajnere te modnim revijama i pratećom kampanjom nastojati potaknuti razgovor o emocionalnim poteškoćama, međusobnom razumijevanju i podršci osobama koje prolaze kroz teška životna razdoblja.
