Kako (pokušati) produljiti svoj životni vijek i usvojiti zdravije navike? Sigurno ste već čuli za Plave zone u kojima ljudi žive jednostavno i dugo, sretni i zadovoljni onime što imaju (što nije uvijek mnogo), a zanimljivo je i da premda se nalaze na drugim krajevima svijeta, dijele slične navike.
Evo što sve možemo naučiti i usvojiti od vitalnih stanovnika plavih zona.
Prije svega, što su plave zone?
Dan Buettner, nagrađivani novinar koji je otkrio Plave zone, a koji je godinama radio s timom demografa, istraživača, antropologa i epidemiologa to objašnjava ovako. On i njegovi suradnici pronašli su pet regija u kojima je broj muškaraca koji su doživjeli 100 godina nadmašio ostatak svijeta, a Buettner je ta područja nazvao Plave zone (prema olovci u boji kojom ih je tim označio na karti).
Iako su se jezični i kulturni detalji svakog mjesta razlikovali, Buettner je identificirao dosljedan element: “Ključan čimbenik u svim Plavim zonama je da se stogodišnjaci koji tamo žive nisu probudili jedno jutro i odlučili da žele živjeti do 100”.
“Jednostavno su živjeli u okruženjima koja su ih tjerala na svakodnevno kretanje i poticala na društvenu povezanost i prehranu biljnom hranom, čineći zdrav izbor ne samo lakim, već i neizbježnim.”
Gdje se nalaze Plave zone?
Ikaria, Grčka, mali, udaljeni otok u Egejskom moru
Sardinija, Italija, sredozemni otok
Okinawa, Japan, otoci na južnom kraju Japana
Nicooya, Kostarika, poluotok južno od granice s Nikaragvom
Loma Linda, Kalifornija
Power 9: Zdrave navike stanovnika Plavih zona
Dok su Buettner i njegov tim pomnije proučavali svaku Plavu zonu, pronašli su devet zajedničkih nazivnika, koje su nazvali Power 9, a za koje vjeruju da su pridonijeli dugovječnosti stanovnika. Evo koji su to!
Biljna prehrana: Obroci u Plavim zonama primarno su biljni i obiluju grahom. Nećete naći nikakve “velike” porcije; veličine porcija su otprilike veličine špila karata.
Strategije za ublažavanje stresa: bilo da to znači molitvu, drijemanje, opuštanje s prijateljima ili odvajanje vremena za sjećanje na svoje pretke, stanovnici svake Plave zone imaju svoje rituale koji pomažu u rješavanju napetosti.
Pravilo 80 posto: Ljudi u plavim zonama obično jedu samo dok nisu 80 posto siti.
Osjećaj svrhe: “Osjećaj svrhe produljuje životni vijek za sedam godina”, kaže Buettner.
Obiteljske veze:“Stogodišnjaci svoju obitelj stavljaju na prvo mjesto: drže ostarjele roditelje i bake i djedove u blizini, obvezuju se na životnog partnera i ulažu u svoju djecu”, naglašava Buettner.
Društvena podrška: Ljudi koji žive dulje okružuju se i ljudima koji vode zdrav način života. “Odabrali su, ili su rođeni u društvenim krugovima koji podržavaju zdravo ponašanje”, dodaje Buettner.
Umjereno ispijanje alkoholnih pića: Buettnerovo istraživanje pokazalo je da oni koji umjereno piju nadžive one koji ne piju, osobito ako se u tim pićima uživa s prijateljima. Međutim, ne slažu se svi medicinski stručnjaci da je tako.
Prirodno kretanje: Umjesto svrhovitog vježbanja, okruženje Plave zone potiče stanovnike na kretanje bez razmišljanja o tome. “Najdugovječniji ljudi na svijetu ne pumpaju željezo niti trče maratone”, govori Dan Buettner.
Vjera: “Pohađanje vjerskih službi četiri puta mjesečno, bez obzira na denominaciju, dodaje do 14 godina očekivanog životnog vijeka”, kaže Buettner.
Sve ovo i vi možete primijeniti u vlastitom životu.
Valentinovo je trenutak kada ljubav dobiva posebnu formu – nije riječ samo o cvijeću, čokoladama ili klasičnim poklonima, već o gestama koje pokazuju koliko nam je stalo. U toj potrazi za savršenim poklonom, često zaboravljamo koliko je važna svakodnevna briga o sebi, a upravo ona govori najviše. Upravo zato, poklon koji kombinira pažnju, kvalitetu i praktičnu upotrebu postaje simbol ljubavi, ali i brige za zdravlje i dobrobit muškarca kojem ga darujemo.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjestan i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Jedna od najomiljenijih domaćih glazbenica, Domenica Žuvela, ponovno pomiče granice vlastitog izraza i ulazi u potpuno novu fazu svoje glazbene karijere, predstavljajući pjesmu koja već nakon prvog sluha ostavlja snažan dojam i ostaje u uhu slušatelja. Novi singl pod nazivom "Pinokio" označava njezino najodvažnije glazbeno i vizualno izdanje dosad, ističući ne samo promjenu zvuka, već i njezinu hrabrost da izađe iz zone komfora te istraži intimnije i slojevitije izraze emocija i osobnog stava.
Glumac pozvao građane na prosvjed zbog planirane izgradnje 20 farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, ističući opasnost za zdravlje ljudi, životinje i prirodu
