Ako ste obožavatelji franšize Jurski park i imate nešto novca za potrošiti, sljedećeg ćete mjeseca imati rijetku priliku za nabaviti svog vlastitog dinosaura!
Neobično dobro očuvan fosil dinosaura, Camptosaurus poznat pod imenom Barry, koji datira iz razdoblja kasne Jure (prije nekih 150 milijuna godina), idući će se mjesec naći na aukciji u Parizu, javlja agencija Reuters.
Fosil dinosaura star 150 milijuna godina bit će ponuđen na prodaju u Parizu
Fosil, koji je otkriven 1990-ih u američkoj saveznoj državi Wyoming, 2000. je godine restaurirao paleontolog Barry James, po kojem je i dobio ime. Talijanska tvrtka Zoic, koja je kupila Barryja prošle godine, obavila je daljnje restauracijske radove na kosturu, koji je visok 2,10 metara i dugačak 5 metara.
Barry, fosil odrasloga dinosaura vrste Camptosauridae iz roda Iguanodontidae, predstavnik je jedne od najranije otkrivenih i najpoznatijih skupina dinosaura. Bit će na aukciji renomirane aukcijske kuće Giquello u pariškom Hôtel Drouot 20. listopada 2023.
Preko 90% kostiju lubanje je očuvano.FOTO: PROFIMEDIA
“Riječ je o izuzetno dobro očuvanom primjerku, što je prilično rijetko“, rekao je Alexandre Giquello iz aukcijske kuće.
“Da uzmemo primjer njegovu lubanju, ona je 90% potpuna, a ostatak dinosaura (kostur) je potpun 80%”, rekao je. Fosili dinosaura na tržištu umjetnina i dalje su rijetki, s tek nekoliko prodaja godišnje diljem svijeta, naglasio je Giquello. Ovoga travnja fosil Tyrannosaurusa Rexa, vjerojatno najpoznatije vrste dinosaura, prodan je u Švicarskoj za više od šest milijuna eura jednom privatnom kolekcionaru.
Ovaj fosil dinosaura procjenjuje se na vrtoglav iznos
Stručnjak za dinosaure iz tvrtke Zoic, Iacopo Briano, podijelio je svoje mišljenje o ovom rijetkom predmetu za Yahoo: “Posebno sam ponosan što možemo ponuditi na prodaju primjerak tako besprijekorne kvalitete i tako zanimljivog podrijetla kao što je Barry“.
Ova vrsta dinosaura živjela je prije više od 150 milijuna godina.FOTO: PROFIMEDIA
Barry je pronađen 1990-ih u Wyomingu, a rekonstrukciju je vodio Barry James 2000-ih služeći se tada najmodernijim teorijama o Camptosaurima, vrsti dinosaura koji zadnja dva stoljeća pobuđuju maštu i znanstvenika i ljubitelja dinosaura zbog svoga jedinstvenoga izgleda, prepoznatljivoga po dugome repu.
Barry će se na aukciji naći sredinom sljedećega mjeseca, a procjenjuje se da će postići cijenu od malo višu od 1,1 milijun eura.
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Elena Dizdar za večernji izlazak bira kratku crvenu haljinu koja cijeli look gradi na boji, teksturi i jednostavnom kroju. Haljina je prekrivena šljokicama različitih nijansi crvene, pa se njezina površina mijenja ovisno o svjetlu. Na pojedinim dijelovima djeluje tamnije i zagasitije, dok pod rasvjetom prelazi u jarke crvene i ružičaste tonove.
Postoje odjevni komadi koje vežemo uz određeno desetljeće, a postoje i oni koji su prošli kroz gotovo sva desetljeća bez potrebe da se opravdavaju pred novim trendovima. Jeans pripada ovoj drugoj skupini. Nosile su ga različite generacije, mijenjale su mu krojeve, širinu nogavica, visinu struka i način na koji ga kombiniraju, ali traper nikada zapravo nije napustio garderobu. Upravo zato izraz „jeans generacija“ danas više nema veze s godinama. To je generacija svih onih koji su odrasli uz traper i nastavili ga nositi na svoj način.
Lidija Lešić svoj je ljetni look složila u svijetlim, prigušenim tonovima, uz nekoliko komada koji djeluju opušteno i nenametljivo. Preko maslinastozelenog pletenog topa nosi predimenzioniranu košulju, a bijele sunčane naočale i pletene espadrile ostaju u istoj laganoj ljetnoj priči. Ipak, pogled najviše privlače bijele hlače, upravo zato što se od klasičnog širokog modela razlikuju detaljem pri dnu nogavica.
Ako ste do sada izbjegavali čipku na elegantnim haljinama jer vam je djelovala pomalo staromodno ili previše romantično, Anja Dujaković ima dobar primjer kako taj detalj može izgledati sasvim drugačije. Odabrala je dugu satensku haljinu u dubokoj čokoladno smeđoj nijansi, čiji je donji dio završen širokom bijelom čipkom. Kontrast tamnog, sjajnog materijala i nježne čipke dovoljno je izražen da haljina ne djeluje ni predvidljivo ni pretjerano svečano.
