U potrazi ste za malo zdravijim zamjenama za svoje omiljene slatkiše i grickalice? Pravo je čudo što se sve može napraviti sa zobenim pahuljicama, a jedan od atraktivnijih prijedloga su keksi koji se rade sa zobi, pogotovo u kombinaciji s čokoladom. Poznata hrvatska influencerica Cindy Šoštarić na svom je profilu podijelila recept za zobene kekse koji su joj, kako kaže, odmah ispali izvrsno. Zobeni keksi poznate mame s Instagrama svakako su nešto što ćemo isprobati i u vlastitom domu.
Zobeni keksi s čokoladom – kako ih napraviti?
Za ovaj recept nije potrebno puno kulinarskog znanja, samo malo strpljena i pažljivosti kad je mjerenje sastojaka u pitanju.
“Prvi put sam radila ovu varijantu zobenih keksića i ispali su totalni hit doma, svi ih jedemo. Možete se poigrati sa sastojcima, a evo kako sam ih ja napravila”, napisala je Cindy uz recept.
Zobeni keksi po receptu Cindy Šoštarić
Sastojci:
165 g brašna,
90 g smeđeg šećera,
90 g bijelog šećera,
130 g otopljenog maslaca,
1 jaje,
1 žličica ekstrakta vanilije,
110 g zobenih pahuljica,
125 g nasjeckane čokolade,
1 žličica sode bikarbone,
1/2 žličice soli.
Postupak:
Zagrij pećnicu na 165 °C i pleh obloži papirom za pečenje,
Otopi maslac i ostavi da se malo ohladi,
U zdjeli pomiješaj brašno, šećer, sodu i sol te dodaj čokoladu i zobene,
Umućeno jaje s ekstraktom vanilije i otopljenim maslacem dodaj suhim sastojcima (smjesa će biti malo mokra, ali to je OK),
Formiraj kuglice veličine oraha i slaži ih na pleh ostavljajući 5 cm razmaka između svake jer će se keksi raširiti u pečenju,
Peci cca 10/15 min ovisno o pećnici. Kad su gotovi, bit će zlaćani okolo, ali mekani na dodir – hlađenjem će se malo stisnuti.
Francuska modna kuća Dior predstavila je novu božićnu slasticu koju je za ovogodišnju blagdansku sezonu osmislio poznati francuski chef Yannick Alléno. Riječ je o ograničenom izdanju tradicionalnog francuskog božićnog deserta bûche de Noël, čiji je izgled inspiriran torbicom Dior Cigale iz kolekcije Jonathana Andersona. Slastica će od 1. prosinca 2026. biti dostupna u prostoru Le Jardin, koji se nalazi u sklopu Diorova pariškog kompleksa na aveniji Montaigne. Njezina posebnost proizlazi iz povezanosti suvremenog slastičarstva s poviješću modne kuće, jer se oblik deserta temelji na dizajnu koji svoje podrijetlo ima u jednoj od haljina Christiana Diora iz 1952. godine.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni nudi još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada u rasprodanom restoranu, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Zagrebački restoran Bota Šare, koji već dva desetljeća na adresi Zvonimirova 124 njeguje gastronomsku tradiciju juga Hrvatske, ove je jeseni predstavio preuređeni interijer i nova sezonska jela. Obitelj Šare odlučila je osvježiti gornji dio restorana, pritom sačuvati njegov prepoznatljiv dalmatinski karakter i povezanost sa Stonom i Pelješcem, odakle potječu obiteljski recepti i velik dio namirnica na kojima se temelji njihova kuhinja. Uz promjene u prostoru, na jelovnik su stigla tri jesenska specijaliteta pripremljena od sezonskih sastojaka, među kojima se posebno izdvajaju stonska buča, jadranske kozice, domaći kozji sir i džem od šljiva.
Zagrebački Boogie Lab ove jeseni ponovno otvara vrata večernjem gastronomskom programu Moonlight Sessions, koji od 24. listopada do 21. studenoga donosi pet subotnjih druženja uz gostujuće chefove, barmene i DJ-eve. Nakon proljetnog izdanja koje je privuklo velik interes publike, novi ciklus okuplja poznata imena hrvatske i regionalne gastronomske scene, a svaka će večer imati zaseban meni osmišljen posebno za tu priliku. U kuhinji će gostujući chefovi surađivati s izvršnim chefom Boogie Laba Rokom Nikolićem i njegovim timom, dok će barmeni pripremati autorske koktele, a za glazbeni dio programa bit će zaduženi DJ-evi Froever, Tabu, Pytzek i Yesh.
Postoje neki okusi koje jednostavno povezujemo s određenim godišnjim dobom, a kada je riječ o jeseni, Pumpkin Spice Latte već godinama nema pravu konkurenciju. Čim temperature počnu padati, a dani postanu kraći, ponovno se zaželimo ove kremaste kave s mirisnim začinima koja je postala nezaobilazan dio jesenske rutine. Zato nas posebno veseli povratak sezone Pumpkin Spice Lattea, a jedan od naših favorita već se godinama nalazi u ponudi zagrebačkog Ziggy’s Coffeeja. Ako ste ga već probali, vjerojatno znate zašto mu se želimo vratiti, a ako još niste, ovo je napitak koji vrijedi staviti na popis za sljedeću kavu u gradu.
Za svježi dio salate Viktorija koristi krastavac i avokado narezane na kockice, mladi luk, kuhani i ohlađeni edamame te mrkvu narezanu na tanke trakice.
Postoje pića koja traže pravi trenutak, posebnu čašu i ponešto znanja iza šanka, a postoje i ona koja jednostavno treba dobro rashladiti i otvoriti. VinTonic pripada ovoj drugoj kategoriji, ali iza njegove jednostavnosti stoji prilično precizna ideja. Spoj vina i tonica zamišljen je kao laganija alternativa klasičnim koktelima, dovoljno svježa za početak večeri, dovoljno jednostavna za spontano druženje i dovoljno drugačija da ne završi kao još jedno očekivano piće na stolu.
Vikend je dobra prilika za recepte za koje preko tjedna uglavnom nemamo ni vremena ni volje. Domaća pizza spada upravo u tu kategoriju, pogotovo kada se klasična kombinacija tijesta, umaka i mozzarelle malo odmakne od očekivanog. Ako volite pikantnije okuse, Pizza Nduja iz restorana Mama! mogla bi biti dobar izbor za subotnju ili nedjeljnu večeru kod kuće.
U suvremenom ritmu života u kojem se granice između poslovnog i privatnog sve češće brišu, a dostupnost informacija i obveza neprestano raste, pojam stresa više nije iznimka nego gotovo svakodnevno stanje koje se suptilno, ali postojano upisuje u fiziologiju i izgled čovjeka. Iako se stres tradicionalno promatra kroz psihološku i emocionalnu prizmu, sve se jasnije pokazuje kako on ostavlja vrlo konkretne tragove na koži, osobito na muškoj koži koja je zbog svoje strukture, hormonalnih karakteristika i često nedosljednih rutina njege posebno osjetljiva na vanjske i unutarnje čimbenike. U tom kontekstu, muška kozmetika više se ne promatra samo kao alat estetike ili higijene, nego kao produžetak svakodnevne brige o mentalnoj stabilnosti, svojevrsni tihi sustav regulacije između unutarnjeg stanja i vanjske slike.
Briga o roditeljima u odrasloj dobi jedna je od onih životnih uloga koje se ne događaju naglo, nego se postupno uvlače u svakodnevicu, često neprimjetno, kroz sitne promjene u rutini, kroz telefonske pozive koji postaju češći, kroz liječničke nalaze koje treba objasniti, kroz organizaciju pregleda, lijekova i obveza koje su nekoć bile isključivo njihova briga. U tom procesu mijenja se ne samo dinamika odnosa između djece i roditelja, nego i način na koji osoba počinje promatrati vlastito tijelo, zdravlje i granice vlastite izdržljivosti. Ono što se isprva doživljava kao praktična pomoć, s vremenom postaje duboka unutarnja transformacija koja oblikuje svakodnevne navike, emocionalne reakcije i dugoročne životne odluke.
U svakodnevnom ritmu suvremenih gradova i manjih mjesta, gdje se život često mjeri brzinom, produktivnošću i vidljivim rezultatima, postoje slojevi stvarnosti koji ostaju gotovo neprimjetni, iako upravo oni čine temelj društvene povezanosti i otpornosti. Riječ je o malim, često neformalnim inicijativama u zajednici koje pokreću pojedinci bez potrebe za javnim priznanjem, bez velikih platformi i bez ambicije da njihovo ime postane dio šire društvene priče. Među njima se, sve češće i sve značajnije, nalaze muškarci koji na tih, sustavan i duboko odgovoran način preuzimaju ulogu pokretača promjena u vlastitom okruženju, gradeći mostove između ljudi, potreba i mogućnosti.
Tuga je univerzalna ljudska emocija, duboko ukorijenjena u iskustvu života, gubitka, neuspjeha i promjena. Međutim, unatoč svojoj prirodnoj prisutnosti, izražavanje tuge u muškaraca i dalje se smatra tabuom u mnogim društvima. Tradicionalni društveni stereotipi oblikovali su percepciju muškosti tako da emocionalna ranjivost, posebice tuga, postaje znak slabosti, nečega što se mora skrivati ili potiskivati. Posljedice ovakvog sustava vrijednosti imaju dubok utjecaj na mentalno zdravlje muškaraca, njihove međuljudske odnose i ukupnu društvenu dinamiku.
