Sve o najpopularnijoj pizzi na svijetu, koju sada možete pojesti u srcu Zagreba
Pizza Napoletana ima zanimljivu povijest, a sada je možete pojesti u elegantnom pizza&baru La passione na Britancu.
05 studenoga 202319:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Jeste li znali da je recept za pizzu Napoletanu star više od 200 godina? Danas postoje bezbrojni okusi pizza i razne tehnike izrade tijesta, no postoji dobar razlog zbog čega je od svojih skromnih početaka pa do svjetske slave pizza Margerita najpopularniji okus među obožavateljima pizze diljem svijeta. Poznato je da kvaliteta i elegancija leže u jednostavnosti, a pizza Napoletana prava je kraljica okusa, fantastična u svojoj jednostavnosti.
Najbolja pizza Napoletana u Zagrebu, spremljena prema svim pravilima talijanske kuhinje, može se pojesti u zagrebačkom pizza baru La passione na Britancu, a mi vam donosimo priču o povijesti jela koje nikada ne može dosaditi.
Pizza Napoletana ima šarmantnu priču o svom skromnom početku
Legenda kaže da je izumljena kad su 1889. godine kralj Umberto I. i kraljica Margerita posjetili Napulj, a chef Raffaele Esposito iz četvrti pod nazivom Spaccanapoli za njih je izradio obrok od sastojaka koje je imao pri ruci – rajčice, bosiljka i sira mozzarella. Htio je da njegovo jelo nalikuje talijanskoj zastavi i tako je stvorio pizzu koja je oduševila kralja i kraljicu, a zatim i njegove sugrađanine.
Uskoro je počeo proizvoditi razne inačice svoje pizze, a 1892. godine otvorio je pizzeriju Brandi, koja se i dan danas smatra mjestom na kojem možete pojesti najbolju pizzu u Napulju.
Recept za savršenu pizzu Napoletanu možda se čini jednostavnim no postoje stroga pravila koja kažu da je pizza “prava” samo ako je napravljena u skladu s navedenim zahtjevima.
Koriste se samo San Marzano rajčice
Smije se koristiti samo mozzarella od bivoljeg mlijeka ili mješavine kravljeg i bivoljeg mlijeka
Tijesto se izrađuje na poseban način, a mora biti tanko, elastično i mekano
Pizza se peče u krušnoj peći na 480 stupnjeva
Tajna savršene Napoletane leži u tijestu
“Ono što čini pizzu Napoletanu posebnom je njezina priprema i pečenje. Tijesto se izrađuje od posebnog tipa brašna, vode, soli i kvasca. Ono se pažljivo mijesi i ostavlja da fermentira, što rezultira nevjerojatnom mekoćom i elastičnošću. Nakon toga, majstori pizze vješto oblikuju tijesto u tanki krug.”, objasnili su nam u pizza&baru La passione na adresi Ilica 67, dok smo isprobavali nevjerojatnu pizzu Napoletanu koju spremaju “na zagrebački način”, sljedeći pritom pravila AWPN (Associazione Verace Pizza Napoletana).
“Rajčice se pažljivo pripremaju i ravnomjerno raspoređuju po tijestu, a zatim dolazi red na svježa mozzarella di bufala, koja daje neodoljivu kremastu teksturu. Pizza se peče u vrućoj peći, pri čemu se tijesto hrskavo ispeče, a sastojci spoje u savršen sklad arome i okusa”.
Posjetite La passione i dopustite da vas zavede bogata povijest, mirisi i okusi Italije
Čim vam na tanjur u elegantnom pizza&baru La passione na tanjuru stigne pizza Napoletana, prepoznat ćete da je riječ o jelu koje su obožavatelji tog kultnog talijanskog jela, koji stoje iza novootvorenog zagrebačkog lokala, spremili s puno ljubavi i znanja.
Miris rajčica mislima vas vodi u romantični restorančić u Napulju koji osvaja pogledom na more i živopisna pročelja, hrskava korica vodi do mekog, elastičnog tijesta na kojem se pobjedonosno nalazi najfinija mozzarella spremna da vas zavede okusom i teksturom.
Kad jednom probate pizzu u pizza baru La passione vaš kriteriji vezani uz to legendarno talijansko jelo svakako će porasti, a jedina briga će vam od tada biti hoćete li sjesti na terasu s pogledom na Britanac ili odabrati stol u kojem se spajaju moderni dizajn s tradicijom.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom od gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.