Kad pozornica postane bolesnikova soba: Umjetnost koja iscjeljuje
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Ovogodišnja tribina bavi se ulogom umjetnosti u trenucima ranjivosti – osobne, društvene i kolektivne – te propituje kako kulturni programi mogu postati oblik podrške za korisnike na kućnoj njezi i u palijativnoj skrbi. Poseban naglasak stavljen je na rad mobilnih timova kulture i umjetnosti koji djeluju među korisnicima, te na projekt Dan koji se pamti, u kojem umjetnost unosi osjećaj radosti, optimizma i dostojanstva teško oboljelim osobama.
Sudionici tribine uključuju stručnjake i umjetnike: dr. sc. Julijanu Franinović Marković koja prezentira Istarski model palijativne skrbi, dr. sc. Ivanu Kekin koja govori o psihijatrijskim aspektima ranjivosti, dr. Anu Kotarski iz Doma zdravlja Zagreb – Istok, te Jelenu Rajak koja kroz plesnu terapiju istražuje tišinu i geste kao terapijsko iskustvo. Antonija Vuletić iz udruge Ljubav na djelu pokazuje kako pisanje može biti oblik iscjeljenja, dok umjetnici mobilnog tima – Matija Antolić, Ivana Starčević, Iva Visković i Maja Jakoliš – donose autentične izvedbe koje prenose iskustvo terenskog rada. Moderatorica Ljubica Letinić vodi razgovor, a ravnateljica Centra kulture Ribnjak, Pavlica Bajsić, ističe važnost uključivanja umjetnosti u sustav zdravstvene skrbi.
Program uključuje i prikaz intimnih videozapisa nastalih tijekom projekta Dan koji se pamti, koji prikazuju dirljive susrete umjetnika s korisnicima i snažan učinak umjetnosti na emocionalno stanje teško oboljelih. Nakon razgovora, umjetnici mobilnog tima izvest će glazbeni segment, donoseći publici atmosferu susreta i prikazujući kako umjetnost postaje oblik njege i pažnje.
Festival Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. uključuje i radionice likovne i plesne art terapije, kućne koncerte za osobe na kućnoj njezi, edukacije za djelatnike domova za starije, te dvodnevni masterclass art terapije za umjetnike koji vode Maja Čečuk iz Barcelone i Jelena Rajak iz Pariza. Posebno se ističe instalacija za slijepe i slabovidne osobe Eho dodir autora Tončija Bakotina, koja kroz dodir i zvuk istražuje perceptivnu dimenziju umjetnosti. Program se održava u suradnji s udrugama Kozlići i Sensoria iz Splita, a sve aktivnosti u potpunosti podržava Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Ova tribina i festival pokazuju kako umjetnost u trenucima krhkosti može postati više od estetike – ona može biti oblik podrške, iscjeljenja i povezivanja, te pokazuje kako kultura svojim prisustvom unosi toplinu i smisao u svakodnevni život onih koji se nalaze u ranjivim situacijama.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Uz promjenu prostora, zamijenjen je i tradicionalni crveni tepih svijetlosivom, čupavom podlogom, što su korisnici društvenih mreža komentirali kao manje glamurozno rješenje.
Prisjetila se jedne situacije iz pete godine rada, kada su zajedno bile u kuhinji. Kylie Jenner ju je zamolila da donese laptop s kata, na što je Victoria u šali reagirala odbijanjem, što ju je kasnije natjeralo na razmišljanje.
Odrasla u Rijeci, gradu s bogatom glazbenom tradicijom, Eni Jurišić od najranijih dana bila je okružena glazbom i kulturnim impulsima koji su oblikovali njezinu osobnost i umjetničko samopouzdanje. Još kao dijete nastupala je na dječjim festivalima, a prva snimljena pjesma, puštena na karnevalu s deset godina, bila je samo početak jednog dugog i posvećenog glazbenog puta. Rijeka ju je naučila jednoj važnoj lekciji: biti svoj i cijeniti autentičnost, što joj je kasnije dalo hrabrost da traži vlastiti glazbeni izraz i oblikuje karijeru prema vlastitim principima. Sudjelovanje na open mic nastupima u Palachu i prvi nastupi s bendom na Ri Rocku dodatno su učvrstili njezin osjećaj za scenu i emotivnu povezanost s publikom.
Pop ikona ovih je dana snimljena u Venecija dok se ukrcavala na vodeni taksi, a iako je pokušala ostati neprimijećena, jedan je detalj izazvao znatiželju i brojna pitanja među obožavateljima.
Par već ima blizance Lucy i Nicolasa (8) te kćer Mary (5), a zajedno su već više od dva desetljeća, otkako su se upoznali na snimanju spota za pjesmu Escape 2001. godine.
