Smijeh koji je napunio Zagreb: Marijana Perinić spojila humor i književnost u večeri o kojoj svi pričaju
Zagreb je sinoć disao u ritmu smijeha, riječi i ženske energije. U novootvorenom prostoru Salon 6, u samom srcu grada, komičarka i spisateljica Marijana Perinić predstavila je svoj novi autorski projekt Smijeh među koricama, književno-scenski program koji briše granice između knjige i pozornice. U prepunoj dvorani, sat i pol smijeha pretvorilo se u susret s pričama, iskustvima i autentičnim glasom žene koja već godinama dokazuje da se humor i ozbiljna književnost mogu voljeti u istom retku.
Smijeh među koricama nije obična književna večer, nego svojevrsni razgovor s publikom – slobodan, živ i osoban. Marijana je pred gledateljima ispreplela ulomke svojih knjiga s trenucima stand-up komedije i pričama iz svakodnevice, ne ostavljajući prostor za tišinu. Publika se smijala, prepoznavala i pljeskala, kao da prisustvuje nečemu što nije samo nastup, već emotivni povratak čitatelja piscu.
Kada knjige i smijeh postanu isti jezik
Koncept Smijeha među koricama temelji se na ideji da književnost ne mora biti ozbiljna da bi bila duboka, a smijeh ne mora biti lak da bi bio istinit. Marijana Perinić, poznata po svom izraženom dalmatinskom temperamentu i britkom jeziku, vodi publiku kroz vlastiti svijet — od književnosti do stand-up scene, od satire do introspektivnog humora. Upravo je ta autentičnost ono što njezinu večer razlikuje od svih drugih kulturnih događaja.
Publika u Salonu 6 nije bila pasivni promatrač, nego aktivni sugovornik. Događaj se odvijao u atmosferi koja je podsjećala na salonske večeri starog Zagreba — uz vino, smijeh i spontanost. Marijana je govorila o svojim knjigama, o procesu pisanja, o životu koji često piše najsmješnije priče, a zatim sve to pretvarala u male scenske vinjete.
Nastavite čitati nakon oglasa
I upravo u tome leži čarolija Smijeha među koricama: u trenutku kada se granica između književnosti i života posve izbriše, a autorica i publika dišu u istom ritmu.
Nastavite čitati nakon oglasa
U prostoru koji je već postao novo urbano okupljalište Zagreba, Salon 6 je potvrdio svoju ulogu mjesta gdje kultura poprima suvremeni oblik. Njegova vlasnica Andrea Turić opisala ga je kao prostor koji ne nameće formu, već dopušta događajima da pronađu vlastitu dinamiku. Upravo se zato Smijeh među koricama savršeno uklopio u njegovu filozofiju – kao večer koja spaja spontanost, intelekt i gradski duh.
Među publikom su se našla i poznata lica – od Sanje Doležal i Katarine Baban do Alis Marić, a svatko tko je ondje bio, zna da je svjedočio događaju koji će se dugo prepričavati. Marijana Perinić ponovno je pokazala da smijeh nije bijeg od stvarnosti, nego način da je bolje razumijemo.
Ljubitelji vrhunske epske fantastike ovih dana dobili su novo izdanje koje potvrđuje kako je John Gwynne jedan od najvažnijih i najutjecajnijih autora suvremenog fantasy žanra, a objavom romana Glad bogova domaća publika dobiva priliku nastaviti putovanje kroz impresivno osmišljen svijet Sage o Krvokletima, trilogije koja je posljednjih godina osvojila čitatelje diljem svijeta zahvaljujući iznimnoj kombinaciji nordijske mitologije, snažne karakterizacije likova i dinamične radnje ispunjene sukobima koji oblikuju sudbinu čitavih naroda.
Novo izdanje Alise oblikovao je slavni dizajnerski dvojac MinaLima koji u svojoj kolekciji MinaLima Classics predstavlja klasične priče i bajke u posve novom svjetlu.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
U vremenu u kojem se vizualne poruke svakodnevno ubrzavaju i fragmentiraju u beskonačnom digitalnom toku, rijetki su projekti koji uspijevaju zadržati kontinuitet, jasno autorsko usmjerenje i dugoročnu istraživačku ambiciju, a upravo jedan takav projekt sada dobiva svoju završnu i trajnu formu u obliku monografije koja na jednom mjestu okuplja sve radove nastale u okviru kolaborativne platforme Plakatiranje.
Postoje knjige koje informiraju, postoje knjige koje potresaju, a postoje i one rijetke koje nepovratno mijenjaju način na koji razumijemo svijet oko sebe – Ničija djevojka: Memoari o preživljavanju zlostavljanja i borbi za pravdu nedvojbeno pripada ovoj posljednjoj skupini, jer ne donosi samo ispovijest jedne žene, nego razotkriva duboko ukorijenjene obrasce moći, šutnje i društvene ravnodušnosti koji nadilaze pojedinačan slučaj i prerastaju u univerzalnu priču o ranjivosti i preživljavanju.
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
U svijetu pretrpanom predmetima, obavezama i stalnom težnjom za uspjehom, rijetko tko zaustavi trenutak i zapita se: što mi je doista potrebno za sreću? Upravo to pitanje postavlja japanski autor Fumio Sasaki u svojoj knjizi „Zbogom, stvari“, koju je upravo danas moguće pronaći na policama knjižara u Hrvatskoj. Knjiga nije samo vodič kroz minimalistički način života, već intimna i iskrena ispovijest o osobnom oslobađanju od suvišnog i otkrivanju istinske unutarnje slobode.
Postoje knjige koje ne stare, koje ne pripadaju samo jednom vremenu ni jednoj generaciji, nego se iznova rađaju u svakom čitatelju koji ih uzme u ruke – tiho, gotovo neprimjetno, a opet snažno i trajno. Među njima posebno mjesto zauzima Mali princ, krhka, ali duboko ukorijenjena priča koja već desetljećima putuje svijetom poput svog naslovnog junaka, prelazeći granice jezika, kultura i iskustava, ostavljajući za sobom tragove nježnosti, pitanja i onih rijetkih istina koje se ne mogu izreći naglas, nego samo osjetiti.
Upravo zbog tog spoja elegancije i ležernosti ovakav model savršeno funkcionira uz mediteranske modne kombinacije kakve Andrea često bira na putovanjima.
