Fotografska knjiga koja vodi – nigdje, a zapravo svugdje: Zašto ‘Nigdje’ Marija Kučere morate doživjeti
Zamislite knjigu fotografija koja vam ne nudi razglednice poznatih gradova, ne priziva nostalgične prizore iz djetinjstva, niti vas vodi na egzotična putovanja. Zamislite antialbum koji briše sve orijentire i na svako pitanje “gdje?” odgovara – “nigdje”. Upravo takva je fotografska knjiga “Nigdje” Marija Kučere, u izdanju The Wastelanda, koja je 25. rujna predstavljena u zagrebačkom Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Na promociji su, uz samog autora, govorili povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Feđa Gavrilović, autor pratećeg teksta, te Marta Radman, kustosica Zbirke umjetnina od 1990. do danas. No “Nigdje” nije samo još jedno poglavlje u domaćoj fotografskoj sceni – ono je iskustvo.
Fotografije knjige NIGDJE
Kučera, poznat po asketskom i istovremeno snažno emotivnom pristupu, fotografijama iz knjige “Nigdje” negira samu ideju mjesta. U njegovim radovima nema toponima, nema identifikacije – nema ničega što bi se moglo zabilježiti na karti. Umjesto toga, gledatelju prepušta prostor za introspekciju. Svaka fotografija funkcionira poput bljeska svijesti: kratkog, ali intenzivnog trenutka u kojem shvaćamo da je jedino mjesto na kojem se uistinu nalazimo – sada i ovdje, u vlastitom “nigdje”.
Ove poetične, estetizirane slike nisu samo oku ugodne – one izazivaju, potiču i uznemiruju, tjerajući nas da preispitamo gdje smo mi sami unutar vlastitog života. “Nigdje” je knjiga koja, paradoksalno, ne vodi na destinaciju, nego vas vraća sebi. I baš u tome leži njezina snaga. Ako ste mislili da ste sve vidjeli u fotografiji – možda je vrijeme da odete “nigdje”.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.