Fotografska knjiga koja vodi – nigdje, a zapravo svugdje: Zašto ‘Nigdje’ Marija Kučere morate doživjeti
Zamislite knjigu fotografija koja vam ne nudi razglednice poznatih gradova, ne priziva nostalgične prizore iz djetinjstva, niti vas vodi na egzotična putovanja. Zamislite antialbum koji briše sve orijentire i na svako pitanje “gdje?” odgovara – “nigdje”. Upravo takva je fotografska knjiga “Nigdje” Marija Kučere, u izdanju The Wastelanda, koja je 25. rujna predstavljena u zagrebačkom Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Na promociji su, uz samog autora, govorili povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Feđa Gavrilović, autor pratećeg teksta, te Marta Radman, kustosica Zbirke umjetnina od 1990. do danas. No “Nigdje” nije samo još jedno poglavlje u domaćoj fotografskoj sceni – ono je iskustvo.
Fotografije knjige NIGDJE
Kučera, poznat po asketskom i istovremeno snažno emotivnom pristupu, fotografijama iz knjige “Nigdje” negira samu ideju mjesta. U njegovim radovima nema toponima, nema identifikacije – nema ničega što bi se moglo zabilježiti na karti. Umjesto toga, gledatelju prepušta prostor za introspekciju. Svaka fotografija funkcionira poput bljeska svijesti: kratkog, ali intenzivnog trenutka u kojem shvaćamo da je jedino mjesto na kojem se uistinu nalazimo – sada i ovdje, u vlastitom “nigdje”.
Ove poetične, estetizirane slike nisu samo oku ugodne – one izazivaju, potiču i uznemiruju, tjerajući nas da preispitamo gdje smo mi sami unutar vlastitog života. “Nigdje” je knjiga koja, paradoksalno, ne vodi na destinaciju, nego vas vraća sebi. I baš u tome leži njezina snaga. Ako ste mislili da ste sve vidjeli u fotografiji – možda je vrijeme da odete “nigdje”.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
