Kirsty Coventry:”Olimpijski duh vidi se u trenucima kada sportaši iz sedam različitih zemalja dolaze u cilj i grle se – to su trenutci koji me podsjećaju zašto volim Igre”
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
U opuštenom, ali sadržajnom razgovoru Coventry se osvrnula na svoje prve olimpijske uspomene, put od sportašice do čelnice olimpijskog pokreta, posebne trenutke aktualnih Igara te izazove koje nosi organizacija natjecanja na više lokacija.
Prisjećajući se početaka, Coventry se vratila u 1992. godinu i Igre u Barceloni.
Bila sam u dnevnom boravku svojih roditelja, upravo sam izašla s treninga plivanja. Gledala sam Igre i pomislila: “Ovo je nevjerojatno, želim osvojiti zlatnu medalju.” U tom trenutku nemaš pojma koliko će rada i odricanja biti potrebno. Samo sanjaš i vjeruješ da je sve moguće. Gledajući te sportaše, osjećala sam da i ja mogu sve – rekla je.
Nakon iznimno uspješne plivačke karijere, prijelaz u administrativnu i voditeljsku ulogu nije bio unaprijed planiran.
Oko 2010. počela sam razmišljati o tome što ću raditi nakon sporta. Uključila sam se u rad Komisije sportaša i u zastupanje interesa sportaša unutar olimpijskog pokreta. Shvatila sam da je to nevjerojatan način da ostanem povezana s pokretom koji mi je promijenio život. Kada sam 2013. krenula tim putem, nisam mogla zamisliti da ću danas voditi ovu organizaciju – priznala je predsjednica IOC-a.
Na pitanje postoji li trenutak s Igara u Milanu i Cortini koji bi izdvojila kao simbol olimpijskog duha, Coventry nije željela izabrati samo jedan, ali jedan prizor posebno joj se urezao u sjećanje.
Danas smo bili na biatlonu. Ono što volim vidjeti jest trenutak na kraju utrke, kada pobjednici i ostali natjecatelji dolaze u cilj, a svi se međusobno grle. Sedam različitih zemalja, svi zagrljeni. To je olimpijski duh. To su trenuci koji su mi najdraži – istaknula je.
Milano Cortina 2026 organizirana je na više lokacija, što je u početku kod mnogih izazvalo bojazan da će Igre djelovati “raspršeno”. No dojam na terenu je sasvim drukčiji.
Jako sam zahvalna svima koji sudjeluju u prijenosima jer omogućuju da se taj osjećaj zajedništva prenese i gledateljima kod kuće. Organizacijski odbor pronašao je načine da uključi sportaše, čak i tijekom ceremonije otvaranja. Prvi put smo imali sportaše u planinama koji su bili dio svečanosti. Dobili smo nevjerojatno pozitivne reakcije – rekla je.
Dodala je kako Milano Cortina već sada donosi važne lekcije za budućnost.
Ako se fokusiramo na sportaše i njihovo iskustvo te im omogućimo natjecanje na kultnim, prepoznatljivim lokacijama, sve ostalo dolazi na svoje mjesto. Tada se oni mogu usredotočiti isključivo na sport – poručila je.
Posebno ju veseli i podatak da na ovim Igrama nastupa rekordan udio sportašica – 47,5 posto.
To je bio velik fokus posljednjih godina i ponosna sam što vidimo konkretne rezultate. U Parizu smo imali gotovo omjer 50:50, a sada smo na 47 i pol posto na Zimskim igrama. Još imamo posla, ali smjer je jasan – naglasila je.
Pogled joj je već usmjeren prema Los Angelesu 2028., gdje će na programu biti čak 36 sportova.
Ljetne Igre su ogroman projekt, ali veseli me kako će se kultura Kalifornije i Los Angelesa spojiti s olimpijskim pokretom. Postoji mnogo uzbudljivih prilika koje to otvara – zaključila je Coventry.
Kao i uvijek, potpunu pokrivenost svih natjecanja na Igrama nudit će Warner Bros. Discovery putem svojih kanala Eurosport te streaming platforme Max, gdje će biti dostupni prijenosi apsolutno svih sportskih događaja.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Jedna od najomiljenijih domaćih glazbenica, Domenica Žuvela, ponovno pomiče granice vlastitog izraza i ulazi u potpuno novu fazu svoje glazbene karijere, predstavljajući pjesmu koja već nakon prvog sluha ostavlja snažan dojam i ostaje u uhu slušatelja. Novi singl pod nazivom "Pinokio" označava njezino najodvažnije glazbeno i vizualno izdanje dosad, ističući ne samo promjenu zvuka, već i njezinu hrabrost da izađe iz zone komfora te istraži intimnije i slojevitije izraze emocija i osobnog stava.
Glumac pozvao građane na prosvjed zbog planirane izgradnje 20 farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji, ističući opasnost za zdravlje ljudi, životinje i prirodu
