Pod zvjezdanim nebom Hvara: Balet Pepeljuga pretvorio grad u bajku koju će se dugo pamtiti
Pod zvjezdanim nebom Hvara balet Pepeljuga Sergeja Prokofjeva, u koreografiji Lea Mujića i u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke zatvorio je 64. Hvarske ljetne priredbe. Publiku je oduševila raskošna izvedba u kojoj su plesači u savršenom skladu s glazbom donosili prizore koji su se nizali poput priča na sceni. Dugi aplauzi i ovacije potvrdili su da Hvar i dalje snažno živi s umjetnošću i kulturom, a festival je zaključen u atmosferi koja je kroz emociju spojila publiku i plesače.
Ovogodišnje Hvarske ljetne priredbe ponudile su raznolik program – od klasičnih i popularnih koncerata, nastupa lokalnih klapa i folklornih društava, do plesnih i kazališnih predstava te izložbi domaćih i stranih autora. U razdoblju od 21. lipnja do 9. rujna održano je više od trideset događanja na dvanaest lokacija, s nastupima više od 300 izvođača. Tijekom tri mjeseca Hvar je bio pozornica umjetnosti koju je pratilo više od 5 500 posjetitelja.
„Zahvaljujem publici i svim umjetnicima i suradnicima koji su svojim sudjelovanjem učinili ovogodišnje Hvarsko ljeto posebnim. Naša misija je da Hvar živi kulturu tijekom cijele godine, stoga već od jeseni i kroz zimu nastavljamo s programima i veselimo se svima koji će nam se pridružiti i izvan ljetne sezone,“ poručila je Jelena Mićić, ravnateljica Javne ustanove u kulturi Hvar 1612.
Hvar prepoznaje umjetnost kao važan dio života zajednice, a upravo spoj lokalne tradicije, svjetske umjetnosti i mediteranskog načina života čini Hvarske ljetne priredbe posebnim događanjem.
Tijekom ljeta otok nije bio samo destinacija za odmor, već mjesto gdje kultura živi na svakom koraku, na ulicama, trgovima i povijesnim lokacijama, pretvarajući ih u prirodne scene gdje umjetnici i publika zajedno stvaraju nezaboravne trenutke. Ulice i trgovi tijekom festivala postali su dio predstave, a posjetitelji nisu bili samo promatrači nego i sudionici, upijajući ritam Hvara i energiju ljeta.
Festival pokazuje da umjetnost stvara trenutke koji ostaju u pamćenju, povezujući lokalnu zajednicu i turiste kroz zajedničko iskustvo ljeta, kulture i kreativnosti. Hvar svake godine uspijeva spojiti bogatu tradiciju s modernim umjetničkim izrazima, otvarajući vrata novim talentima i idejama, dok ulice, trgovi i kazališta pod zvjezdanim nebom oživljavaju kao mjesto gdje umjetnost i svakodnevni život stvaraju jedinstvenu simfoniju koja traje dugo nakon što se svjetla festivala ugase.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
