Nenad Sovilj slavi 20 godina rada monumentalnom ogrlicom koja mijenja pogled na luksuz
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Ogrlica, premda naizgled jednostavna u svojoj linearnoj formi, funkcionira kao kompleksna skulpturalna kompozicija koju čine dvadeset i tri segmenta. Svaki od njih može se rastaviti i živjeti zasebnim životom, pretvarajući se u prsten, privjesak ili samostalni objekt, ali kada su zajedno, tvore jednu cjelinu koja djeluje kao autobiografski zapis umjetnika. U njima se može čitati dvadeset godina rada, discipline i zanatske posvećenosti, ali i svijest o tome da je luksuz daleko više od demonstracije moći – on je, u Soviljevu slučaju, intiman odnos prema materiji, prema vremenu koje je uloženo u nju i prema tijelu koje će je nositi. Zlato, dijamant, safir, smaragd i zlatni biser ovdje nisu simbolička gesta prestiža, nego ključ za razumijevanje jedne dizajnerske filozofije, u kojoj se ljepota ne promatra kao cilj, nego kao posljedica.
Izložba je osmišljena kao iskustvo koje se odvija u sporijem ritmu, bez žurbe i bez uobičajene gužve otvorenja. Sovilj se odlučuje za digitalno svečano otvorenje, gestu koja je jednako promišljena koliko i suvremena, a prvi susret s radom događa se putem video-premijere 9. prosinca u 19 sati. Tek potom publika ulazi u fizički prostor, ali uz strogo ograničen broj posjetitelja i isključivo uz prethodnu rezervaciju termina. Time se osigurava onaj dragocjeni trenutak tišine koji je potreban da bi se ovakvom radu prišlo s respektom, gotovo ritualno, kao da se ulazi u intimni prostor nekoga tko je dvadeset godina stvarao u blagoj samoći svog ateljea. Stranica sovilj.com/exhibition2025 postaje glavna ulazna točka za sve informacije i rezervacije, a cijeli je projekt realiziran uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija, Erste banke i partnersku suradnju Etnografskog muzeja.
No priča ne završava unutar muzeja, jer Sovilj ove godine Zagrebu ostavlja i trag u javnom prostoru. U lapidariju Arheološkog muzeja postavlja rotirajuću skulpturu „Geometrija tišine“, polirani inox promjera 140 centimetara koji iz frontalnog pogleda podsjeća na snježnu pahulju, a iz donjeg kuta na briljantno brušeni dragi kamen. Instalacija funkcionira kao svojevrsni svjetlosni orijentir koji prolaznike nježno usmjerava prema izložbi, ali istovremeno donosi trenutak kontemplacije u gusto tkanje adventskog ritma grada. Ona povezuje suvremeni dizajn, modu, umjetnost i kulturnu politiku u jednu smirenu gestu koja podsjeća da luksuz nije samo predmet, nego i način promišljanja o identitetu, o materijalnoj kulturi i o tome kako grad oblikuje našu percepciju sebe.
Nastavite čitati nakon oglasa
U konačnici, „(2 + 2) x 5“ i „Geometrija tišine“ djeluju kao dva odvojena, ali duboko povezana poglavlja iste priče. Jedno se odvija u tišini muzeja, pod kupolom koja rad pretvara u gotovo meditativni objekt, a drugo živi na otvorenom, u ritmu grada, pod blagdanskim svjetlima i uz neprestano kretanje ljudi. Zajedno stvaraju suptilnu mapu kroz koju se može čitati ne samo dvadeset godina Soviljevog rada, nego i odnos Zagreba prema umjetnosti, prema luksuzu i prema prostoru koji dijelimo. Izložba je otvorena od 10. prosinca 2025. do 8. veljače 2026. u Etnografskom muzeju, dok se „Geometrija tišine“ može razgledati do 7. siječnja 2026. u lapidariju Arheološkog muzeja, kao besplatan i svima dostupan fragment jedne šire, tihe geometrije koja povezuje umjetnost, grad i trenutak.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
Dok s Ivanom Rakitićem i njihovim kćerima uživa u istraživanju najsunčanijeg hrvatskog otoka, supruga bivšeg Vatrenog odabrala je udobne i prozračne hlače koje su idealan izbor za visoke temperature.
Sunny Sandler u showu Jimmyja Fallona ispričala je detalj iz obiteljskog života koji je nasmijao publiku, a glavni "krivac" ponovno je osebujni stil njezina slavnog oca.
Dok većina bira heklane haljine i suknje, Izabel je odabrala luksuzni pleteni top brenda Magda Butrym i pokazala kako izgleda jedan od najupečatljivijih ljetnih trendova.
