Kada se stihovi pretvore u svjetlo: “Prvi snijeg” Saše Šekoranje pretvorio je Oktogon u najpoetičniju adventsku točku Zagreba
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Smještena u povijesni prolaz koji spaja Ilicu i Radićevu ulicu, u prostoru čija arhitektura sama po sebi nosi snažnu simboliku zagrebačke urbane memorije, instalacija „Prvi snijeg“ djeluje kao tiha, ali snažna intervencija u tkivo grada, pretvarajući Oktogon u intimnu galeriju svjetla, riječi i glazbe, dostupnu svima koji su spremni zastati, pogledati i osjetiti.
Pjesma kao temelj, svjetlo kao forma, emocija kao poruka
U središtu instalacije uzdiže se impresivno svjetlosno drvce visoko gotovo deset metara, no ono nije tek još jedno adventsko božićno stablo – ono je, u svojoj suštini, materijalizirana poezija. Bor je oblikovan od svjetlom ispisanih stihova legendarne pjesme „Prvi snijeg“, čiji su autori Ivica Krajač i Nikica Kalogjera, a čija je interpretacija u izvedbi Gabi Novak već desetljećima neizbrisivo upisana u kolektivnu emocionalnu memoriju.
Riječi pjesme, pažljivo komponirane u prostornu strukturu, ne postoje samo kao tekst, već kao nositelji značenja koji se, pretvoreni u svjetlo, uzdižu prema staklenoj kupoli Oktogona, stvarajući dojam da se emocija širi prostorom, odbija od arhitekture i vraća promatraču u obliku tihe kontemplacije. U pozadini se nenametljivo, ali postojano, čuje melodija „Prvog snijega“, čime instalacija postaje potpuno osjetilno iskustvo – vizualno, auditivno i emotivno.
Nastavite čitati nakon oglasa
Crteži kao intimni zapisi grada
Ono što instalaciju dodatno produbljuje i čini slojevitom jest serija od pedesetak crteža i skica, koje Saša Šekoranja izlaže u podnožju svjetlosnog drvca. Riječ je o crtežima nastalima u tehnici pera i tuša, brzima, gotovo dnevničkima, ali iznimno preciznima u hvatanju atmosfere zimskog Zagreba.
Na tim se radovima pojavljuju prepoznatljivi gradski motivi – krošnje drveća, dimnjaci, pročelja starih zgrada, glazbeni paviljon, zagrebački brežuljci i parkovi – prizori koji ne prikazuju spektakl, već tihe, svakodnevne trenutke grada u zimskom ruhu. Postavljeni na drvene saonice, crteži dodatno prizivaju osjećaj djetinjstva, sporosti i vremena kada su se zime doživljavale drugačije, s više strpljenja i manje žurbe.
Nastavite čitati nakon oglasa
Oktogon kao savršena scenografija
Odabir Prolaza Oktogon kao lokacije pokazao se iznimno promišljenim. Riječ je o prostoru koji u sebi spaja monumentalnost i intimnost, povijest i suvremenost, prolaznost i zadržavanje, a njegova staklena kupola omogućuje da se svjetlo instalacije reflektira i raspršuje, stvarajući gotovo sakralni ugođaj.
U tom kontekstu „Prvi snijeg“ ne djeluje kao nametnuta dekoracija, već kao organski dio prostora, kao da je ondje oduvijek postojao, čekajući pravi trenutak da se otkrije. U svojim istupima Saša Šekoranja ističe kako je središnja poruka instalacije zajedništvo, ideja da riječi – baš kao i ljudi – dobivaju puni smisao tek kada su povezane u cjelinu. U vremenu obilježenom fragmentacijom, brzinom i površnošću, „Prvi snijeg“ poziva na suprotan impuls: na zadržavanje, promišljanje i emocionalno povezivanje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Instalacija je ujedno i posveta Gabi Novak, ali i hommage svima onima koji u toj pjesmi prepoznaju vlastite uspomene, prve snjegove, prve ljubavi i one tihe zimske večeri kada je grad bio prekriven bijelom tišinom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Svečano otvorenje u znaku umjetnosti i elegancije
Sinoćnje otvorenje okupilo je brojne predstavnike kulturnog i javnog života, među kojima su bili Josipa Lisac, Đurđa Tedeschi, Martina Bienenfeld, Branko Franceschi i mnogi drugi, a atmosfera je bila u skladu s karakterom same instalacije – nenametljiva, elegantna i prožeta osjećajem poštovanja prema umjetničkom činu.
Reakcije posjetitelja bile su iznimno pozitivne, a mnogi su isticali kako je riječ o jednoj od najemotivnijih i najautentičnijih adventskih intervencija posljednjih godina, koja ne pokušava impresionirati veličinom, već dubinom.
„Prvi snijeg“ Saše Šekoranje ostaje otvoren do 7. siječnja, svakodnevno od 14 do 22 sata, i predstavlja nezaobilaznu točku ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu – ne kao mjesto brze konzumacije sadržaja, već kao prostor susreta s vlastitim sjećanjima, gradom i onim tihim dijelom blagdana koji često zaboravljamo.
U vremenu u kojem advent sve češće postaje natjecanje u buci i svjetlima, „Prvi snijeg“ podsjeća da je ponekad dovoljno nekoliko stihova, malo svjetla i dobra pjesma da bi se grad ponovno pretvorio u mjesto osjećaja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Sarajevo Film Festival nastavlja njegovati tradiciju odavanja priznanja umjetnicima koji su svojim radom ostavili neizbrisiv trag u filmskoj umjetnosti, potvrđujući i ove godine svoju ulogu jednog od najvažnijih kulturnih događaja jugoistočne Europe dodjelom Počasnog Srca Sarajeva glumcu Emiru Hadžihafizbegoviću, čije je stvaralaštvo tijekom nekoliko desetljeća obilježilo razvoj bosanskohercegovačke i regionalne kinematografije te steklo međunarodno priznanje zahvaljujući brojnim zapaženim filmskim i kazališnim ostvarenjima.
Četvrt stoljeća nakon svjetske premijere, Oscarom® nagrađeni film „Ničija zemlja“ redatelja Danisa Tanovića ponovno će se naći pred sarajevskom festivalskom publikom. Jedno od najvažnijih ostvarenja bosanskohercegovačke kinematografije zatvorit će 32. Sarajevo Film Festival: u programu Open Air bit će prikazana njegova restaurirana 4K verzija. Publika će imati priliku ponovno pogledati film koji je obilježio ne samo nacionalnu, nego i europsku i svjetsku filmsku povijest, potvrđujući njegov trajni umjetnički i kulturni značaj.
Deseto, jubilarno izdanje Adria Summer Festivala započelo je događajem koji je još jednom potvrdio kako Hrvatska sve sigurnije zauzima mjesto među najatraktivnijim europskim destinacijama za velika glazbena događanja. Rasprodani nastup jednog od najutjecajnijih svjetskih DJ-a Black Coffeeja u pulskoj Areni je okupio tisuće posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva te antički amfiteatar pretvorio u jedinstvenu pozornicu na kojoj su se spojili višestoljetna kulturna baština, suvremena produkcija i elektronička glazba najviše svjetske razine.
Severinina nova pjesma 'Nisam kriva ja' ('Bezosjećajna'), s kojom je najavila i nadolazeću glazbenu ''trilogiju'', u samo jednom danu od premijere prikupila je preko milijun pregleda na YouTubeu te Severininim društvenim mrežama i streaming platformama.
