Kada se stihovi pretvore u svjetlo: “Prvi snijeg” Saše Šekoranje pretvorio je Oktogon u najpoetičniju adventsku točku Zagreba
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Smještena u povijesni prolaz koji spaja Ilicu i Radićevu ulicu, u prostoru čija arhitektura sama po sebi nosi snažnu simboliku zagrebačke urbane memorije, instalacija „Prvi snijeg“ djeluje kao tiha, ali snažna intervencija u tkivo grada, pretvarajući Oktogon u intimnu galeriju svjetla, riječi i glazbe, dostupnu svima koji su spremni zastati, pogledati i osjetiti.
Pjesma kao temelj, svjetlo kao forma, emocija kao poruka
U središtu instalacije uzdiže se impresivno svjetlosno drvce visoko gotovo deset metara, no ono nije tek još jedno adventsko božićno stablo – ono je, u svojoj suštini, materijalizirana poezija. Bor je oblikovan od svjetlom ispisanih stihova legendarne pjesme „Prvi snijeg“, čiji su autori Ivica Krajač i Nikica Kalogjera, a čija je interpretacija u izvedbi Gabi Novak već desetljećima neizbrisivo upisana u kolektivnu emocionalnu memoriju.
Riječi pjesme, pažljivo komponirane u prostornu strukturu, ne postoje samo kao tekst, već kao nositelji značenja koji se, pretvoreni u svjetlo, uzdižu prema staklenoj kupoli Oktogona, stvarajući dojam da se emocija širi prostorom, odbija od arhitekture i vraća promatraču u obliku tihe kontemplacije. U pozadini se nenametljivo, ali postojano, čuje melodija „Prvog snijega“, čime instalacija postaje potpuno osjetilno iskustvo – vizualno, auditivno i emotivno.
Crteži kao intimni zapisi grada
Ono što instalaciju dodatno produbljuje i čini slojevitom jest serija od pedesetak crteža i skica, koje Saša Šekoranja izlaže u podnožju svjetlosnog drvca. Riječ je o crtežima nastalima u tehnici pera i tuša, brzima, gotovo dnevničkima, ali iznimno preciznima u hvatanju atmosfere zimskog Zagreba.
Na tim se radovima pojavljuju prepoznatljivi gradski motivi – krošnje drveća, dimnjaci, pročelja starih zgrada, glazbeni paviljon, zagrebački brežuljci i parkovi – prizori koji ne prikazuju spektakl, već tihe, svakodnevne trenutke grada u zimskom ruhu. Postavljeni na drvene saonice, crteži dodatno prizivaju osjećaj djetinjstva, sporosti i vremena kada su se zime doživljavale drugačije, s više strpljenja i manje žurbe.
Oktogon kao savršena scenografija
Odabir Prolaza Oktogon kao lokacije pokazao se iznimno promišljenim. Riječ je o prostoru koji u sebi spaja monumentalnost i intimnost, povijest i suvremenost, prolaznost i zadržavanje, a njegova staklena kupola omogućuje da se svjetlo instalacije reflektira i raspršuje, stvarajući gotovo sakralni ugođaj.
U tom kontekstu „Prvi snijeg“ ne djeluje kao nametnuta dekoracija, već kao organski dio prostora, kao da je ondje oduvijek postojao, čekajući pravi trenutak da se otkrije. U svojim istupima Saša Šekoranja ističe kako je središnja poruka instalacije zajedništvo, ideja da riječi – baš kao i ljudi – dobivaju puni smisao tek kada su povezane u cjelinu. U vremenu obilježenom fragmentacijom, brzinom i površnošću, „Prvi snijeg“ poziva na suprotan impuls: na zadržavanje, promišljanje i emocionalno povezivanje.
Instalacija je ujedno i posveta Gabi Novak, ali i hommage svima onima koji u toj pjesmi prepoznaju vlastite uspomene, prve snjegove, prve ljubavi i one tihe zimske večeri kada je grad bio prekriven bijelom tišinom.
Svečano otvorenje u znaku umjetnosti i elegancije
Sinoćnje otvorenje okupilo je brojne predstavnike kulturnog i javnog života, među kojima su bili Josipa Lisac, Đurđa Tedeschi, Martina Bienenfeld, Branko Franceschi i mnogi drugi, a atmosfera je bila u skladu s karakterom same instalacije – nenametljiva, elegantna i prožeta osjećajem poštovanja prema umjetničkom činu.
Reakcije posjetitelja bile su iznimno pozitivne, a mnogi su isticali kako je riječ o jednoj od najemotivnijih i najautentičnijih adventskih intervencija posljednjih godina, koja ne pokušava impresionirati veličinom, već dubinom.
„Prvi snijeg“ Saše Šekoranje ostaje otvoren do 7. siječnja, svakodnevno od 14 do 22 sata, i predstavlja nezaobilaznu točku ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu – ne kao mjesto brze konzumacije sadržaja, već kao prostor susreta s vlastitim sjećanjima, gradom i onim tihim dijelom blagdana koji često zaboravljamo.
U vremenu u kojem advent sve češće postaje natjecanje u buci i svjetlima, „Prvi snijeg“ podsjeća da je ponekad dovoljno nekoliko stihova, malo svjetla i dobra pjesma da bi se grad ponovno pretvorio u mjesto osjećaja.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Zagreb će početak rujna dočekati u znaku kulture, umjetnosti, druženja i predaha, a muzejski prostori na nekoliko će se dana pretvoriti u mjesta u kojima nije potrebno samo zastati pred izloškom, nego se može zastati i sam sa sobom. Od 3. do 6. rujna održava se drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, poznatog pod kraticom MUV, koji ove godine u jedanaest zagrebačkih gradskih muzeja donosi čak 164 programa. Manifestacija pod sloganom „Dođi k sebi u muzej!“ želi muzeje približiti publici na nešto drugačiji način, predstavljajući ih kao prostore u kojima se osim umjetnosti, povijesti, znanosti i baštine može pronaći i trenutak mira, kreativnosti, zabave te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost u Zagrebu od 12. do 20. rujna 2026. predstavlja izložbu fotografija Stanka Abadžića, autora čiji je rad tijekom posljednjih desetljeća izgradio prepoznatljivu poziciju unutar suvremene hrvatske fotografije. Službeno otvorenje izložbe održat će se u subotu, 12. rujna u 19 sati, a zagrebačkoj publici bit će predstavljene fotografije objedinjene pod nazivom „100 fotografija“.
U zagrebačkoj Galeriji Karas u srijedu, 9. rujna u 19 sati bit će otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, projekt koji nakon dubrovačkog predstavljanja u Galeriji Otok Art radionice Lazareti otvara pitanje kako se jedan grad mijenja kroz vrijeme i kako se s njegovim fizičkim promjenama mijenjaju i načini na koje ga njegovi stanovnici pamte, doživljavaju i prepoznaju. Izložba donosi fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine i njihove svojevrsne suvremene odjeke nastale trideset godina poslije, čime se pred gledateljem uspostavlja složen vizualni razgovor između dvaju vremenskih trenutaka i dvaju različitih iskustava istoga prostora.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.