Kada se stihovi pretvore u svjetlo: “Prvi snijeg” Saše Šekoranje pretvorio je Oktogon u najpoetičniju adventsku točku Zagreba
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Smještena u povijesni prolaz koji spaja Ilicu i Radićevu ulicu, u prostoru čija arhitektura sama po sebi nosi snažnu simboliku zagrebačke urbane memorije, instalacija „Prvi snijeg“ djeluje kao tiha, ali snažna intervencija u tkivo grada, pretvarajući Oktogon u intimnu galeriju svjetla, riječi i glazbe, dostupnu svima koji su spremni zastati, pogledati i osjetiti.
Pjesma kao temelj, svjetlo kao forma, emocija kao poruka
U središtu instalacije uzdiže se impresivno svjetlosno drvce visoko gotovo deset metara, no ono nije tek još jedno adventsko božićno stablo – ono je, u svojoj suštini, materijalizirana poezija. Bor je oblikovan od svjetlom ispisanih stihova legendarne pjesme „Prvi snijeg“, čiji su autori Ivica Krajač i Nikica Kalogjera, a čija je interpretacija u izvedbi Gabi Novak već desetljećima neizbrisivo upisana u kolektivnu emocionalnu memoriju.
Riječi pjesme, pažljivo komponirane u prostornu strukturu, ne postoje samo kao tekst, već kao nositelji značenja koji se, pretvoreni u svjetlo, uzdižu prema staklenoj kupoli Oktogona, stvarajući dojam da se emocija širi prostorom, odbija od arhitekture i vraća promatraču u obliku tihe kontemplacije. U pozadini se nenametljivo, ali postojano, čuje melodija „Prvog snijega“, čime instalacija postaje potpuno osjetilno iskustvo – vizualno, auditivno i emotivno.
Crteži kao intimni zapisi grada
Ono što instalaciju dodatno produbljuje i čini slojevitom jest serija od pedesetak crteža i skica, koje Saša Šekoranja izlaže u podnožju svjetlosnog drvca. Riječ je o crtežima nastalima u tehnici pera i tuša, brzima, gotovo dnevničkima, ali iznimno preciznima u hvatanju atmosfere zimskog Zagreba.
Na tim se radovima pojavljuju prepoznatljivi gradski motivi – krošnje drveća, dimnjaci, pročelja starih zgrada, glazbeni paviljon, zagrebački brežuljci i parkovi – prizori koji ne prikazuju spektakl, već tihe, svakodnevne trenutke grada u zimskom ruhu. Postavljeni na drvene saonice, crteži dodatno prizivaju osjećaj djetinjstva, sporosti i vremena kada su se zime doživljavale drugačije, s više strpljenja i manje žurbe.
Oktogon kao savršena scenografija
Odabir Prolaza Oktogon kao lokacije pokazao se iznimno promišljenim. Riječ je o prostoru koji u sebi spaja monumentalnost i intimnost, povijest i suvremenost, prolaznost i zadržavanje, a njegova staklena kupola omogućuje da se svjetlo instalacije reflektira i raspršuje, stvarajući gotovo sakralni ugođaj.
U tom kontekstu „Prvi snijeg“ ne djeluje kao nametnuta dekoracija, već kao organski dio prostora, kao da je ondje oduvijek postojao, čekajući pravi trenutak da se otkrije. U svojim istupima Saša Šekoranja ističe kako je središnja poruka instalacije zajedništvo, ideja da riječi – baš kao i ljudi – dobivaju puni smisao tek kada su povezane u cjelinu. U vremenu obilježenom fragmentacijom, brzinom i površnošću, „Prvi snijeg“ poziva na suprotan impuls: na zadržavanje, promišljanje i emocionalno povezivanje.
Instalacija je ujedno i posveta Gabi Novak, ali i hommage svima onima koji u toj pjesmi prepoznaju vlastite uspomene, prve snjegove, prve ljubavi i one tihe zimske večeri kada je grad bio prekriven bijelom tišinom.
Svečano otvorenje u znaku umjetnosti i elegancije
Sinoćnje otvorenje okupilo je brojne predstavnike kulturnog i javnog života, među kojima su bili Josipa Lisac, Đurđa Tedeschi, Martina Bienenfeld, Branko Franceschi i mnogi drugi, a atmosfera je bila u skladu s karakterom same instalacije – nenametljiva, elegantna i prožeta osjećajem poštovanja prema umjetničkom činu.
Reakcije posjetitelja bile su iznimno pozitivne, a mnogi su isticali kako je riječ o jednoj od najemotivnijih i najautentičnijih adventskih intervencija posljednjih godina, koja ne pokušava impresionirati veličinom, već dubinom.
„Prvi snijeg“ Saše Šekoranje ostaje otvoren do 7. siječnja, svakodnevno od 14 do 22 sata, i predstavlja nezaobilaznu točku ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu – ne kao mjesto brze konzumacije sadržaja, već kao prostor susreta s vlastitim sjećanjima, gradom i onim tihim dijelom blagdana koji često zaboravljamo.
U vremenu u kojem advent sve češće postaje natjecanje u buci i svjetlima, „Prvi snijeg“ podsjeća da je ponekad dovoljno nekoliko stihova, malo svjetla i dobra pjesma da bi se grad ponovno pretvorio u mjesto osjećaja.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Dugi nokti odavno nisu rezervirani samo za posebne prilike. Almond, square, coffin ili neka druga omiljena forma mogu bez problema postati dio svakodnevnog looka, baš kao frizura, makeup ili nakit.
Isabella Rakonić već je godinama jedno od najprepoznatljivijih imena domaće influencer scene, a moda je ostala konstanta njezina sadržaja još od vremena kada je kao srednjoškolka pokrenula blog The Pile of Style. Danas je prati više od pola milijuna ljudi, a njezin ormar prirodno spaja dizajnerske komade, vintage reference i hrvatska modna imena.
Ima se, može se, hvala dragom Bogu. Fani Stipković za večernji događaj Visit Qatar pojavila se u izdanju koje je ostalo unutar klasičnog večernjeg dress codea, ali bez gomilanja detalja. Hrvatska televizijska novinarka i voditeljica, koja je karijeru godinama gradila i izvan Hrvatske, odabrala je dugu bijelu haljinu pripijenog kroja, s naglašenom linijom struka i čistom siluetom koja se prema podu blago širi. Gornji dio izveden je s četvrtastim dekolteom i širokim naramenicama, pa cijela haljina djeluje prilično jednostavno i geometrijski, bez čipke, aplikacija, kristala ili drugih ukrasa koji bi konkurirali modnim dodacima.
Hermès predstavlja Barénia Pleine Fleur, novu parfemsku kreaciju parfumerke Christine Nagel koja nastavlja razvoj suvremene interpretacije chypre mirisa ove francuske kuće. Riječ je o trećoj kreaciji unutar linije Barénia, oblikovanoj oko raskošnijeg cvjetnog karaktera, ali uz zadržavanje sastojaka koji definiraju njezinu olfaktornu osnovu. Kompozicija je zamišljena kao spoj svježine, izraženih bijelih cvjetova i toplijih drvenastih tonova, a polazi od Hermèsove tradicije rada s materijalima i ideje da nova kreacija nastaje oslanjanjem na prethodno iskustvo kuće.
Hailey Bieber već je nekoliko godina jedno od imena koja najbrže pretvaraju beauty detalj u trend, a njezina glazed manikura jedan je od najboljih primjera. Mliječne nijanse, vrlo fini biserni odsjaj i površina nokta koja pod svjetlom podsjeća na glazuru postali su toliko prepoznatljivi da se glazed nails danas pojavljuju u desecima varijacija, od gotovo prozirnih do ružičastih, nude i nešto izraženijih kromiranih verzija.
