Disney napokon dolazi k sebi i odriče se woke inkluzivnih budalaština
Disney je ponovno u središtu pozornosti, ovaj put ne zbog čarolije, nego zbog odluka koje otvaraju ozbiljna pitanja o granicama umjetnosti, tržišta i društva. Nakon niza filmskih promašaja, studio se odlučio vratiti izvornim vrijednostima te navodno planira angažirati bijelu glumicu za novu, igranu verziju filma Rapunzel. Ta odluka dolazi nakon što su mnogi njihovi nedavni projekti, uključujući Snow White i The Little Mermaid, izazvali žustre rasprave, ali i financijske gubitke.
U industriji koja već desetljeće traži ravnotežu između zastupljenosti i tržišne isplativosti, Disney Rapunzel remake sada postaje simbol prekretnice. Glasine o mogućem angažmanu Scarlett Johansson za ulogu majke Gothel dodatno su potaknule interes javnosti, ali i otvorile pitanje koliko Disney danas doista razumije vlastitu publiku. Ova promjena nije tek estetska; riječ je o povratku strategiji koja se pokušava distancirati od svega što je posljednjih godina bilo označeno kao „woke“.
Iako je Disney Rapunzel remake još u ranoj fazi pripreme, već sada je jasno da će njegov ton biti drukčiji od svega što smo posljednjih godina gledali pod Disneyevim logom. Nakon razdoblja koje je obilježilo redefiniranje poznatih likova kroz suvremene ideološke okvire, čini se da se kompanija vraća klasičnom pripovijedanju, ali i komercijalnom realizmu. Odustajanje od DEI odjela i njegovo preimenovanje u „Opportunity and Inclusion“ odražava pokušaj da se korporativni narativ prilagodi novom političkom i kulturnom ozračju.
Disney mijenja smjer: odustaje od “woke” ere i vraća se vlastitim korijenima
No, pitanje koje ostaje jest može li Disney ponovno pronaći onu ravnotežu između umjetničke vizije i potrebe za profitom, bez gubljenja vlastitog identiteta. U svijetu u kojem se svaka kreativna odluka tumači kao politička poruka, povratak klasičnoj Rapunzel može se čitati i kao svojevrsni pokušaj iskupljenja. Publika će, naravno, odlučiti koliko je taj povratak uvjerljiv, ali činjenica da se uopće događa govori mnogo o trenutku u kojem se Disney nalazi – između nostalgije i nužnosti preobrazbe.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ako je nekoć Disney bio mjesto gdje se bajke pretvaraju u stvarnost, danas postaje zrcalo svijeta koji više ne zna točno što od bajke želi.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Dolazak nove televizijske adaptacije svijeta Harryja Pottera već prije premijere izaziva pomake u ustaljenim strategijama emitiranja jednog od najprepoznatljivijih premium televizijskih brendova. HBO, koji je desetljećima gradio identitet nedjeljnog večernjeg termina kao svog najjačeg programskog aduta, ovaj put donosi odluku koja jasno signalizira promjenu pristupa u eri globalnog streaminga i promijenjenih navika gledanja sadržaja.
HBO-ova nova serija o Harryju Potteru od samoga je početka bila predmetom brojnih kontroverzi i intenzivnih rasprava u javnosti, a polemike su se postupno razvijale u više smjerova, od kreativnih odluka do društveno-političkih pitanja koja su se vezala uz pojedine sudionike projekta.
U posljednjih nekoliko dana, nakon svjetske premijere filma „The Devil Wears Prada 2“, filmska industrija i publika intenzivno raspravljaju o prvotnim reakcijama, dojmovima i kritikama koje su se pojavile odmah nakon prvih zatvorenih projekcija. Riječ je o nastavku kultnog filma iz 2006. godine koji je, gotovo dva desetljeća kasnije, dočekan s golemim očekivanjima, ali i s vrlo jasnim strahom – može li nastavak opravdati status originala koji je obilježio pop-kulturu, modu i filmski prikaz uredničkog svijeta visoke mode.
Nakon iznimnog uspjeha, više od 40 međunarodnih festivalskih projekcija i 18 osvojenih nagrada, od kojih je 6 nagrada publike, film Lijepa večer, lijep dan redateljice Ivone Juka konačno stiže u domaća kina. Distribucija filma započinje u CineStar kinima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, uz svečanu premijeru 18. svibnja, dok pretprodaja ulaznica kreće 7. svibnja. Ujedno već izaziva snažne reakcije publike i kritike te se ističe kao jedan od najkontroverznijih domaćih filmova posljednjih godina — otvarajući pitanje: što ako je najopasnija stvar koju možeš napraviti – voljeti?
Redatelj filma Vrag nosi Pradu 2 razmatrao je cameo pojavljivanje Adriana Greniera — evo zašto se to nije dogodilo. Zvijezda serije Entourage ranije je izjavila kako je bilo „razočaravajuće” što se nije vratio u dugo očekivani nastavak u kojem glume Anne Hathaway, Meryl Streep, Stanley Tucci i Emily Blunt, a koji u kina stiže 1. svibnja.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
