Princ Harry službeno je proglasio Sjedinjene Države svojim domom. Odmetnuti član britanske kraljevske obitelji (39) je u srijedu 17. travnja podnio svu potrebnu dokumentaciju kako bi SAD postao njegov dom. Harry je podnio dokument Companies Houseu, britanskom korporativnom registru kako bi službeno ažurirao svoje prebivalište.
Harry se preselio u SAD 2020. sa suprugom Meghan Markle, dvije godine nakon što su se vjenčali. Par se preselio jer su se odlučili povući s kraljevskih dužnosti zbog svađe unutar obitelji. Par je nekoliko puta navraćao u Ujedinjeno Kraljevstvo zbog različitih razloga, uključujući platinasti jubilej kraljice Elizabete i njezin sprovod.
Selidba princa Harryja zapravo je bila samo formalnost
Ove godine u veljači princ Harry je tijekom intervjua za Good Morning America o svojim Igrama Invictus raspravljao o tome hoće li postati državljanin SAD-a. “Ovdje stojim pored ovoga s ovim momcima i američko državljanstvo je misao koja mi je pala na pamet, ali sigurno nije nešto što mi je sada veliki prioritet“, rekao je. “Osjećam li se kao Amerikanac? Hm, ne. Ne znam kako se osjećam.”
Harry se sa suprugom Meghan Markle preselio u SAD još 2020.FOTO: Profimedia
Iako je Harry pokazao da je razmišljao o tome da postane državljanin SAD-a, nedavno podnošenje zahtjeva zapravo je samo formalnost. Naime on još od 29. lipnja 2023. nema službenu rezidenciju u UK-u, kada je potjeran iz Frogmore Cottagea u Windsoru, tako da od toga datuma i nema drugo prebivalište nego ono u SAD-u, u Montecitu, Kalifornija.
Selidba princa Harryja u Ameriku ipak ne znači da više nema šanse da se pomiri s ocem
Iako je vojvoda od Sussexa službeno proglasio Ameriku svojim domom, jedan kraljevski insajder je nedavno rekao da mnogi vjeruju da bi Harry mogao biti otvoren za povratak na kraljevske dužnosti nakon što je njegovom ocu, kralju Charlesu, dijagnosticiran rak.
Harry (desno) s bratom Williamom na sprovodu bake Elizabete II.FOTO: Profimedia
“Teško mi je povjerovati da bi Harry rekao ne kad bi njegov tata zatražio pomoć”, rekao je izvor za Page Six u veljači. “Ne mislim da je to nešto što bi Harry tražio sam.”
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
