Depresija je ozbiljno stanje koje utječe na to kako osoba misli, osjeća i djeluje. Tijekom svoga života mogu je doživjeti svi ljudi – i muškarci i žene. Međutim, prema svim relevantnim podacima, čini se da žene češće pate od depresije nego muškarci. Smatra se da je broj muškarca možda manji zbog toga što se rjeđe dijagnosticiraju.
Mješavina društvenih i bioloških čimbenika može biti razlog zbog kojih je teže uočiti i dijagnosticirati depresiju kod muškaraca. Oni nerijetko osjećaju kulturološki pritisak da se ponašaju “muževno” i skrivaju svoje emocije.
Zbog toga je kod muškaraca češća depresija sa simptomima koji su drugačiji i ponekad ih je teže prepoznati, piše portal Healthline te donosi simptome depresije kod muškaraca zbog kojih bi trebalo potražiti pomoć.
Fizički znakovi depresije kod muškaraca
Muškarci s depresijom prvo mogu primijetiti njezine fizičke učinke. Iako se depresija smatra poremećajem mentalnog zdravlja, ona se također može manifestirati na fizičkome planu.
Vjerojatnije je da će mnogi muškarci posjetiti svoje liječnike zbog fizičkih nego zbog emocionalnih problema.
probavni problemi poput plinova, proljeva i zatvora
erektilna disfunkcija i drugi seksualni problemi
glavobolje
hormonalni problemi poput niskog testosterona
bol
ubrzano lupanje srca
nenamjeran gubitak težine / ponekad nenamjerno dobivanje težine
Mentalni znakovi depresije kod muškaraca
Mentalni simptomi depresije drugačiji su kod muškaraca i žena, što može otežati dijagnosticiranje depresije.
Ovi simptomi mogu utjecati na način na koji osoba razmišlja i obrađuje informacije, utječući na ponašanje i emocije.
Neki od najčešćih mentalnih simptoma depresije kod muškaraca su:
nemogućnost koncentracije
problemi s pamćenjem
opsesivno-kompulzivni obrasci mišljenja
užurbane misli
problemi sa spavanjem, obično poteškoće s uspavljivanjem ili zadržavanjem sna
suicidalne misli
Emocionalni znakovi depresije kod muškaraca
Kada većina ljudi čuje riječ “depresija”, pomisli na osobu koja se doima jako tužnom. Međutim, tuga je samo jedna od mnogih mogućih emocija koje depresija može izazvati.
Osim tuge, muškarci mogu doživjeti sljedeće emocionalne simptome depresije:
uznemirenost
agresija
bijes
emocionalno povlačenje od prijatelja, obitelji i kolega
beznađe
nedostatak interesa za obitelj, zajednicu, hobije i posao
nedostatak libida
nemir
Bihevioralni znakovi depresije kod muškaraca
Mentalni, fizički i emocionalni simptomi depresije kod muškaraca također mogu utjecati na ponašanje. Budući da se neki muškarci opiru razgovoru o svojim emocijama, često su simptomi depresije u ponašanju oni koji su drugima najočitiji.
Kod muškaraca, bihevioralni simptomi depresije najčešće uključuju:
poteškoće u ispunjavanju radnih, obiteljskih i drugih osobnih obaveza
zlouporaba droga
prekomjerno pijenje alkohola
upuštanje u rizične aktivnosti, kao što je nesmotrena vožnja ili nezaštićeni seks
socijalna izolacija
pokušaji samoubojstva
Zašto depresija kod muškaraca može ostati nedijagnosticirana?
Dok se čini da rasprave o mentalnom zdravlju šire doseg i suosjećanje, još uvijek postoji određena kulturna i društvena stigma oko depresije – osobito među muškarcima.
Općenito, društvo je muškarce naučilo da zadržavaju svoje emocije, iako znamo da to nije zdravo. U svojim naporima da ispune te društvene norme, mnogi muškarci mogu kompromitirati svoje emocionalno, fizičko i mentalno blagostanje.
Osim toga, mnogi muškarci nisu naučili prepoznati manje tipične znakove depresije i zbog neprepoznavanja znakova nikada ne traže pomoć. S druge strane, dio muškaraca koji možda prepoznaju znakove ne može razgovarati o svom iskustvu jer se boje osude drugih.
Kao rezultat svega, kada osjete znakove depresije, mnogi muškarci počnu mnogo raditi ili na neki drugi način ispunjavati svoje vrijeme kako bi ostali zauzeti, umjesto da se pozabave samom depresijom.
Dijagnosticiranje depresije i traženje liječenja mogu pomoći u spašavanju života. Stope samoubojstava visoke su među muškarcima, posebno onima koji su služili ili trenutno služe vojsku. Osim toga, muškarci imaju tri do četiri puta veću vjerojatnost da će uspjeti u samoubojstvu nego žene. Tražeći liječenje, muškarci s depresijom mogu živjeti svoje najpotpunije moguće živote.
Koje su trenutne mogućnosti liječenja?
Depresija se najčešće liječi terapijom razgovorom, lijekovima ili i jednim i drugim. Zdravstveni djelatnik može vam pomoći u izradi personaliziranog plana liječenja koji vam najbolje odgovara.
Liječenje umjerenih slučajeva depresije počinje zakazivanjem sastanka sa psihoterapeutom. Terapeut će predložiti specifične vrste pomoći kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, interpersonalna terapija, psihodinamska terapija, a ako je potrebno, i lijekovi (antidepresivi).
Međutim, ako je riječ o težem slučaju, lijekovi se mogu propisati odmah kako bi se ublažili neki od fizičkih, mentalnih, emocionalnih i bihevioralnih simptoma. To može biti slučaj kod nekoga tko ima suicidalne misli ili je već pokušao samoubojstvo. Osim antidepresiva, liječnik može preporučiti i druge vrste lijekova.
Imajte na umu da je za ove lijekove često potrebno nekoliko tjedana pa i mjeseci da naprave primjetnu razliku u načinu na koji se osjećate. Budite strpljivi i strogo se pridržavajte uputa liječnika.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
