Kako vježbanje pomaže zdravlju mozga?

Redovito vježbanje mozgu donosi niz znanstveno potkrijepljenih zdravstvenih dobrobiti. Ne samo što daje više energije tijelu i mozgu, pa dublje dišemo i tjelesne stanice punimo kisikom, nego se pokazalo, kako piše dr. Tara Swart u knjizi Izvor, da vježbanje poboljšava i neuroplastičnost mozga.

To znači da poboljšava sposobnost prilagodbe mozga na nova iskustva i uvjete, pri čemu se on modificira, adaptira ili čak morfološki mijenja, ovisno o potrebi. Britanska organizacija Alzheimer’s Society navodi i da redovito vježbanje za 30 posto smanjuje rizik razvoja demencije. Vježbanje čak može usporiti pogoršanje stanja kod onih osoba koje već imaju neku bolest mozga.

Prema podacima Američke akademije za neurologiju, stariji ljudi koji su pješačili 9-14 kilometara tjedno imali su više sive materije u mozgu devet godina nakon početka istraživanja od ljudi koji nisu toliko hodali.

Tjelovježba poboljšava i britkost. Studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Applied Physiology ističe da oni koji vježbaju imaju bolje izvršne moždane funkcije, kao što su regulacija osjećaja i fleksibilno razmišljanje, te su sposobniji brže prelaziti sa zadatka na zadatak.

PROČITAJTE: Vježbe za stražnjicu koje može izvoditi svatko i uspjeh je zagarantiran

Da biste požnjeli dobrobiti za zdravlje mozga, najbolje je kombinirati neku vrstu kardio vježbanja i trening snage. To primjerice može biti tenis, ples, thai chi ili planinarenje te pilates ili dizanje utega. Sport koji uključuje koordinaciju više čimbenika – izgrađuje mišiće i potiče druženje – dvostruko jače djeluje na poboljšanje zdravlja mozga.

“Mijenjajte ritam vježbanja tako da u kraćim intervalima žustro vježbate, a potom se dulje odmarate“, savjetuje dr. Tara Swart. Takav je ritam, naime, korisniji za mozak i proizvodnju bjelančevine BDNF (koja je bitna za opstanak moždanih stanica, njihovu obnovu, regulaciju raspoloženja i kognitivne funkcije kao što su učenje i pamćenje) negoli dugotrajno vježbanje ujednačenog ritma.