Zdravo tijelo, zdrav um: Kako vježbanje pomaže zdravlju mozga?
Tjelovježba nije dobra samo za vašu figuru i dobro raspoloženje. Prema najnovijim podacima, redovito vježbanje uvelike utječe na zdravlje mozga bez obzira na vašu dob.
Redovito vježbanje mozgu donosi niz znanstveno potkrijepljenih zdravstvenih dobrobiti. Ne samo što daje više energije tijelu i mozgu, pa dublje dišemo i tjelesne stanice punimo kisikom, nego se pokazalo, kako piše dr. Tara Swart u knjizi Izvor, da vježbanje poboljšava i neuroplastičnost mozga.
To znači da poboljšava sposobnost prilagodbe mozga na nova iskustva i uvjete, pri čemu se on modificira, adaptira ili čak morfološki mijenja, ovisno o potrebi. Britanska organizacija Alzheimer’s Society navodi i da redovito vježbanje za 30 posto smanjuje rizik razvoja demencije. Vježbanje čak može usporiti pogoršanje stanja kod onih osoba koje već imaju neku bolest mozga.
Prema podacima Američke akademije za neurologiju, stariji ljudi koji su pješačili 9-14 kilometara tjedno imali su više sive materije u mozgu devet godina nakon početka istraživanja od ljudi koji nisu toliko hodali.
Tjelovježba poboljšava i britkost. Studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Applied Physiology ističe da oni koji vježbaju imaju bolje izvršne moždane funkcije, kao što su regulacija osjećaja i fleksibilno razmišljanje, te su sposobniji brže prelaziti sa zadatka na zadatak.
Da biste požnjeli dobrobiti za zdravlje mozga, najbolje je kombinirati neku vrstu kardio vježbanja i trening snage. To primjerice može biti tenis, ples, thai chi ili planinarenje te pilates ili dizanje utega. Sport koji uključuje koordinaciju više čimbenika – izgrađuje mišiće i potiče druženje – dvostruko jače djeluje na poboljšanje zdravlja mozga.
“Mijenjajte ritam vježbanja tako da u kraćim intervalima žustro vježbate, a potom se dulje odmarate“, savjetuje dr. Tara Swart. Takav je ritam, naime, korisniji za mozak i proizvodnju bjelančevine BDNF (koja je bitna za opstanak moždanih stanica, njihovu obnovu, regulaciju raspoloženja i kognitivne funkcije kao što su učenje i pamćenje) negoli dugotrajno vježbanje ujednačenog ritma.
Sunce je izvor života, ali i jedan od najvećih neprijatelja naše kože. Svi znamo da je zaštita od sunca važna, no koliko zapravo razumijemo SPF – faktor zaštite od sunca? Što se krije iza tih brojeva na bočici kreme i zašto nije svejedno koji SPF koristimo? Ovaj tekst razbija sve nedoumice, donosi znanstvene činjenice i praktične savjete koji će ti pomoći da konačno izabereš idealnu zaštitu za svoju kožu.
Zdravlje je usko povezano s pravilnom prehranom koja uključuje ključne vitamine poput vitamina A, B i C, koji podržavaju funkcije imunološkog sustava, zdravlje kože i oči te energiju.
Iako ne postoji čarobni lijek koji će izbrisati vaše strije, ovo su neki od esencijalni savjeta kojih biste se trebali pridržavati želite li, s vremenom, poboljšali izgled strija i prevenirati nastanak novih.
Dječja probava nije samo pitanje redovite stolice – to je temelj rasta, razvoja i jakog imuniteta. Prve godine života oblikuju crijevnu floru koja će pratiti dijete tijekom cijelog života.
Kažu da su neke ljubavi zapisane među zvijezdama, ali kad se Vaga zaljubi u Ribu, to više nije samo ljubav – to je potreba, opsesija, ovisnost. Vaga više ne diše ako Riba šuti. Riba više ne zna gdje završava ona, a gdje počinje Vaga.
Nakon sedam godina glazbene stanke, Versi se na scenu vraćaju u velikom stilu! Grupa, poznata po zaraznim melodijama i mladenačkom duhu, ovog nas ljeta osvaja obradom velikog hita Adio — pjesme Dalmatinske legende Đanija Maršana.
