Povećan rizik od raka zbog pretilosti ne bira dob: Mlađe generacije također su izložene ovoj bolesti!
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećavaju rizik od razvoja nekoliko različitih vrsta raka, uključujući rak dojke, crijeva, bubrega i gušterače.
Prije su znanstvenici upozoravali da je trinaest vrsta raka povezano s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću, a sada se taj broj popeo na osamnaest različitih vrsta raka.
“Rezultati naše studije podupiru ponovnu procjenu raka povezanog s prekomjernom težinom i pretilošću”, rekao je dr. Heinz Freisling, koautor studije.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezani s osamnaest vrsta raka
Istraživači su pregledali elektroničke zdravstvene kartone više od 2,6 milijuna ljudi u Kataloniji u Španjolskoj koji su 2009. imali 40 ili više godina, i tada nisu imali rak.
Ali do 2018. godine, odnosno samo devet godina kasnije, više od 225 000 sudionika studije imalo je dijagnozu raka.
Istraživači su također razvrstali podatke sudionika koji pokazuju indeks tjelesne mase od 25 ili više, što ukazuje da bi osoba mogla imati prekomjernu težinu ili biti pretila.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Communications, otkrili su da indeks tjelesne mase veći od 25 dovodi do povećanog rizika od razvoja osamnaest različitih vrsta raka.
Točnije, istraživači su otkrili da su oni koji su imali prekomjernu težinu u ranoj odrasloj dobi, odnosno u dobi od 18 do 40 godina, imali povećan rizik od raka.
Osobe koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu ili bili pretili dulje vrijeme također su imali veći rizik od razvoja raka. Osobe koje su bile pretile u mladosti imale su veći rizik od raka.
“Čini se da naša otkrića pokazuju da duža izloženost prekomjernoj težini i pretilosti, kao i razvoj prekomjerne težine i pretilosti u mlađoj dobi, u ranoj odrasloj dobi može povećati rizik od raka”, napisali su istraživači.
Istraživanje navodi i da pretilost u mladosti utječe na kognitivne funkcije i strukturu mozga.
Pretilost povezana i s leukemijom i rakom mozga
Vrste raka koje su istraživači povezali s prekomjernom težinom ili pretilošću uključuju leukemiju, ne-Hodgkinov limfom, rak glave i vrata te rak mokraćnog mjehura.
Trinaest vrsta raka koji su prethodno bili povezani s prekomjernom težinom ili pretilošću su adenokarcinom jednjaka, rak dojke (kod žena koje su prošle kroz menopauzu), rak debelog crijeva i rektuma, rak maternice, žučnog mjehura, gornjeg dijela želuca, bubrega, jetre, jajnika, gušterače, štitnjače, meningiom (rak mozga) i multipli mijelom, navodi Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
“Ovo veliko istraživanje ima implikacije na javno zdravlje budući da smo povezali pretilost s još više vrsta raka, poput leukemije i ne-Hodgkinovog limfoma”, rekla je dr. Panagiota Mitrou, voditeljica istraživanja, politike i inovacija u Svjetskom fondu za istraživanje raka.
“Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je održavanje zdrave težine tijekom života jedna od najvažnijih stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi smanjili rizik od raka, a rana prevencija u odrasloj dobi je ključna”, izjavila je Panagiota Mitrou.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada se razmišljate o tome da „detoks” uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je shvatiti da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo ozbiljno shvaća zna da nije riječ o jednom čitavu paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potreban, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
U svijetu u kojem se od muškaraca očekuje da budu snažni, uspješni, stalno u pokretu i dostupni, često zanemarujemo osnovni, ali iznimno moćan ritual koji oblikuje naš izgled, energiju i ukupno zdravlje – spavanje. Ono nije tek trenutak odmora, već vrijeme kada se tijelo obnavlja, koža regenerira, hormoni balansiraju, a um pronalazi jasnoću i mir.
Kada muškarac zaželi svježinu i čvrstoću svoje kože, često pomisli na vanjske tretmane, skupe kreme ili kozmetičke rituale, ali rijetko zastane i razmisli koliko važnu ulogu igra ono što unese u tijelo s tanjura. Upravo zato, razumijevanje hranjivih tvari i njihovog utjecaja na mušku kožu postaje ključno – zdrav i privlačan ten ne pojavljuje se slučajno, nego kao rezultat usklađenog unosa proteina, mikronutrijenata, zdravih masti i optimalnog unosa vode.
Jelena Maloča nije tipična menadžerica u svijetu estetike. Dok mnogi brendovi u regiji love trendove i instant rezultate, Jelena je pronašla svoj put kroz sofisticiranu, promišljenu i edukativnu estetiku. Kao regionalna direktorica švicarskog brenda Teoxane za Hrvatsku i Sloveniju, ona spaja visoku znanost, inovativnu tehnologiju i praktično znanje s jasnom misijom: naučiti regiju da ljepota može biti prirodna, nenametljiva i istovremeno luksuzna.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
