Povećan rizik od raka zbog pretilosti ne bira dob: Mlađe generacije također su izložene ovoj bolesti!
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećavaju rizik od razvoja nekoliko različitih vrsta raka, uključujući rak dojke, crijeva, bubrega i gušterače.
Prije su znanstvenici upozoravali da je trinaest vrsta raka povezano s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću, a sada se taj broj popeo na osamnaest različitih vrsta raka.
“Rezultati naše studije podupiru ponovnu procjenu raka povezanog s prekomjernom težinom i pretilošću”, rekao je dr. Heinz Freisling, koautor studije.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezani s osamnaest vrsta raka
Istraživači su pregledali elektroničke zdravstvene kartone više od 2,6 milijuna ljudi u Kataloniji u Španjolskoj koji su 2009. imali 40 ili više godina, i tada nisu imali rak.
Ali do 2018. godine, odnosno samo devet godina kasnije, više od 225 000 sudionika studije imalo je dijagnozu raka.
Istraživači su također razvrstali podatke sudionika koji pokazuju indeks tjelesne mase od 25 ili više, što ukazuje da bi osoba mogla imati prekomjernu težinu ili biti pretila.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Communications, otkrili su da indeks tjelesne mase veći od 25 dovodi do povećanog rizika od razvoja osamnaest različitih vrsta raka.
Točnije, istraživači su otkrili da su oni koji su imali prekomjernu težinu u ranoj odrasloj dobi, odnosno u dobi od 18 do 40 godina, imali povećan rizik od raka.
Osobe koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu ili bili pretili dulje vrijeme također su imali veći rizik od razvoja raka. Osobe koje su bile pretile u mladosti imale su veći rizik od raka.
“Čini se da naša otkrića pokazuju da duža izloženost prekomjernoj težini i pretilosti, kao i razvoj prekomjerne težine i pretilosti u mlađoj dobi, u ranoj odrasloj dobi može povećati rizik od raka”, napisali su istraživači.
Istraživanje navodi i da pretilost u mladosti utječe na kognitivne funkcije i strukturu mozga.
Pretilost povezana i s leukemijom i rakom mozga
Vrste raka koje su istraživači povezali s prekomjernom težinom ili pretilošću uključuju leukemiju, ne-Hodgkinov limfom, rak glave i vrata te rak mokraćnog mjehura.
Trinaest vrsta raka koji su prethodno bili povezani s prekomjernom težinom ili pretilošću su adenokarcinom jednjaka, rak dojke (kod žena koje su prošle kroz menopauzu), rak debelog crijeva i rektuma, rak maternice, žučnog mjehura, gornjeg dijela želuca, bubrega, jetre, jajnika, gušterače, štitnjače, meningiom (rak mozga) i multipli mijelom, navodi Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
“Ovo veliko istraživanje ima implikacije na javno zdravlje budući da smo povezali pretilost s još više vrsta raka, poput leukemije i ne-Hodgkinovog limfoma”, rekla je dr. Panagiota Mitrou, voditeljica istraživanja, politike i inovacija u Svjetskom fondu za istraživanje raka.
“Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je održavanje zdrave težine tijekom života jedna od najvažnijih stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi smanjili rizik od raka, a rana prevencija u odrasloj dobi je ključna”, izjavila je Panagiota Mitrou.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Preminula je Milena, žena čija je životna priča bila nadahnuće za jednu od najpoznatijih pjesama domaće glazbene scene, „Moja Milena“ grupe Novi fosili.
Naš poznati koreograf i pobjednik “Survivora” Luciano Plazibat podijelio je video u kojem uči novi ples na pjesmu Zare Larsson, a reakcija švedske zvijezde oduševila je fanove.
U jeku pravne bitke oko filma It Ends With Us, objavljene su poruke koje bacaju novo svjetlo na odnos Blake Lively i Taylor Swift te na pozadinu optužbi protiv Justina Baldonija.
Glumica iz ‘Divljih pčela’ rođendan je obilježila intimnim slavljem, a emotivna fotografija s partnerom i kćeri otkrila je koliko joj trenutačno znači obiteljski mir i ljubav.
