Kada promoviraju svoje filmove, glumci često govore o tome kako su oni svi jedna velika obitelj. U slučajevima ovih glumaca, to je doslovno tako.
Neki koriste različita prezimena, a neki imaju isto prezime, ali nekako ih nikada nismo povezali jedne s drugima. Da su ovi poznati u rodu nas je iznenadilo, a vas?
Za koliko ste ovih zvijezda vi znali da su zapravo u rodu?
Poznati u rodu: Dakota Johnson i Antonio Banderas
Dakota Johnson kći je glumaca Dona Johnsona i Melanie Griffith, ali na njezino odrastanje utjecala je još jedna velika glumačka zvijezda – Antonio Banderas, koji je dugo bio u braku s njezinom majkom.
Antonio i Melanie prekinuli su 2015, ali to nije naštetilo odnosu Dakote i Banderasa. Kada je on primao jednu nagradu 2019, Dakota je održala emocionalni govor, u kojemu ga je nazvala „bonus tatom“ i osobom koja je na nju najviše utjecala.
I da, nosi isto prezime kao otac, ali rijetko tko zna da je njezin otac ni manje ni više nego glazbena legenda Phil Collins.
Lily Allen i Alfie Allen. I Sam Smith
Dvoje slavnih glazbenika s top lista zapravo su rođaci u trećem koljenu. Ipak, Sam je u jednome intervjuu priznao da je njihova obitelj toliko velika da se on i Lily nikada nisu upoznali. No ako nekoga Lily poznaje, to je Alfie Allen, zvijezda serije Game of Thrones, koji joj je brat.
Imaju isto prezime, ali rijetko tko je mogao zamisliti da su – sestrične.
Jason Schwartzman i Nicolas Cage te Francis Ford i Sofia Coppola
Prilično je poznato da je redateljica Sofia Coppola kćer još slavnijeg redatelja Francisa Forda Coppole. Ali ono što je manje očito je da su glumci Jason Schwartzman i Nicolas Cage Francisovi nećaci, odnosno Sofijini bratići!
Nicolas je čak rođen s prezimenom Coppola, ali ga je promijenio u čast svom omiljenom strip-junaku Lukeu Cageu kako bi gradio karijeru bez tereta slavnog prezimena.
Glenn Close i Brooke Shields
Još jedan par rođakinja, ovaj put u drugom koljenu koje nikada ne bismo povezali – su slavne glumice Glenn Close i Brooke Shields.
Ipak, njihova poveznica nije toliko velika – Glennin djed i Brookein pradjed bili su braća.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali
Irma Dragičević, talentirana pjevačica iz Varaždina, vratila se na pozornicu Dore s pjesmom „Ni traga“, pjesmom koja nosi sve nijanse njezinog dosadašnjeg glazbenog puta i zrelosti koju je stekla nakon prošlogodišnjeg iskustva s pjesmom „Enigma“. Iako njezin prvi nastup na Dori nije završio ulaskom u finale, to iskustvo nije je obeshrabrilo, već dodatno ojačalo njezinu odlučnost i fokus. Irma priznaje da je prošlogodišnje iskustvo bilo izazovno, ali da joj je omogućilo da sada s više sigurnosti i smirenosti predstavi pjesmu koja je u potpunosti njezina. Ona ističe kako joj je važna autentičnost i iskrenost, te da je upravo to ono što motivira njezin povratak na ovu najvažniju domaću glazbenu platformu.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
