Nova večer u Hollywoodu, nova dodjela nagrada, stara lica na pozornici.
U nedjelju navečer po američkom vremenu održana je 29. dodjela Critics Choice nagrada. U pitanju je ceremonija koja je još uvijek manje ugledna od nekih drugih, ali čija relevantnost raste iz godine u godinu. Za nagrade, koje se dodjeljuju za filmove (gdje komedije imaju posebnu kategoriju, ali su u konkurenciji i za ostale nagrade) i televiziju, glasuje 600-injak filmskih kritičara iz cijelog SAD-a.
Critics Choice nagrade prošle su u znaku Barbie i Oppenheimera
Kao što se moglo očekivati, Oppenheimer Christophera Nolana pokorio je još jednu večer. Ekipa filma kući je odnijela čak osam nagrada – najbolji film, režija, glumačka ekipa, sporedni glumac (Robert Downey Jr.), najbolji snimatelj, najbolja filmska glazba, najbolja montaža i najbolji vizualni efekti. Ova posljednja je posebno zanimljiva jer je Nolan čuveno odlučio minimizirati upotrebu računalnih efekata, preferirajući praktične.
Barbie je također veliki pobjednik večeri. Film Grete Gerwig proglašen je najboljom komedijom, a osvojio je još pet nagrada – najbolji originalni scenarij, najbolju pjesmu, najbolju scenografiju, najbolju kostimografiju i najbolju šminku i frizure. Zanimljivo je da je scenarij Gerwig i njezinog supruga Noaha Baumbacha za kritičare originalni, dok ga je Akademija proglasila adaptiranim scenarijem te će na Oscarima biti u toj kategoriji, kao i to da je za najbolju pjesmu pobijedila I’m Just Ken u izvedbi Ryana Goslinga, a ne What I Was Made ForBillie Eilish, koji je na dosadašnjim ceremonijama bolje prolazio.
Dva iznenađenja dogodila su se u kategoriji glavnoga glumca i adaptiranog scenarija. Cillian Murphy nije uspio slaviti za naslovnu ulogu u Oppenheimeru, unatoč velikoj ljubavi kritičara s filmom – u toj je kategoriji pobijedio Paul Giamatti za ulogu učitelja koji tijekom praznika ostaje u internatu s učenicima koji nisu otišli kućama u filmu The Holdovers. Isti je film pokupio i nagrade za najbolju sporednu glumicu (Da’Vine Joy Randolph) te najboljeg mladog glumca (21-godišnji Dominic Sessa u svom filmskom debiju).
Critics Choice nagrade za serije također su prošle u znaku favorita
Za adaptirani scenarij je pored većih favorita slavio American Fiction, jedan od omiljenih nezavisnih američkih filmova godine.
Emma Stone potvrdila je status favoritkinje za sve nagrade zbog svoje uloge u filmu Poor Things, te je i na ovoj ceremoniji odnijela pobjedu u kategoriji najbolje glumice.
Kritičari dodjeljuju i nagrade za televiziju, gdje su dominirala opet ista imena – Succession (drama, najbolji glumac u drami, najbolja glumica u drami), The Bear(komedija, najbolji glumac u komediji, najbolja glumica u komediji, najbolji sporedni glumac u komediji) i Beef(mini-serija, najbolji glumac, glumica i sporedni glumac u mini-seriji). U kategoriji najbolje sporedne glumice u komediji slavila je legendarna Meryl Streep za ulogu u seriji Only Murders in the Building, osvojivši svoju četvrtu nagradu od Critics’ Choicea.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Centar za kulturu Histrionski dom u Ilici 90 ovog će veljače ugostiti posebni filmski ciklus posvećen nedavno preminuloj Diane Keaton, legendarnoj glumici i oskarovki koja je svojim likovima i stilom trajno obilježila američku kinematografiju.
Connor Storrie i Hudson Williams, glavni protagonisti kanadske serije „Heated Rivalry”, trenutno su među najtraženijim imenima u svijetu zabave, a njihov fenomenalan uspjeh izvan ekrana upravo kulminira uoči Zimskih olimpijskih igara 2026. godine. Ova serija, koja je iznenadila publiku i kritiku, još jednom pokazuje kako gay romansa može osvojiti srca milijuna gledatelja širom svijeta i istovremeno zadržati profesionalnu ozbiljnost u prikazu sportskih i osobnih odnosa.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
No, ono po čemu će mnogi pamtiti Valentino Garavanija, a što je danas pomalo zaboravljeno, jest njegov cameo u kultnom filmu „Vrag nosi Pradu“ iz 2006. godine. Ovaj film, koji je spojio modni svijet i hollywoodsku dramatiku, postao je pravi modni fenomen, a Valentino je jedini stvarni dizajner koji je pristao pojaviti se u filmu kao on sam.
Film „Svadba“ još nije ni stigao u redovnu kinodistribuciju, a već je postao povijesni fenomen domaće kinematografije, oborivši sve dosadašnje rekorde. Nevjerojatnih 41.263 ulaznica prodano je u pretprodaji, što predstavlja najveći broj pretprodanih ulaznica u povijesti hrvatskih kina, nadmašivši čak i rezultate svjetski poznatih blockbustera poput Star Warsa, koji je u Hrvatskoj u pretprodaji ostvario 25 tisuća ulaznica.
Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije održat će se u razdoblju od 22. siječnja do 5. veljače, pružajući publici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji jedinstvenu priliku da besplatno pogleda odabrani program suvremenih, višestruko nagrađivanih regionalnih filmskih ostvarenja, i to putem kinoprojekcija te online distribucije.
Tijekom siječnja Kulturno informativni centar u Zagrebu postaje mjesto susreta filmskih znalaca, znatiželjnika i ljubitelja domaće kinematografije kroz program Omiljeni domaći krimi klasici, u sklopu kojeg se prikazuju četiri ključna ostvarenja hrvatskog kriminalističkog filma nastala u razdoblju od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća. Program se odvija u sklopu ciklusa Tuškanac u gostima, u partnerstvu s Hrvatskom kinotekom pri Hrvatskom državnom arhivu, a publici nudi rijetku priliku da na velikom platnu ponovno pogleda filmove koji su oblikovali domaći krimi žanr, pritom ga duboko ukorijenivši u lokalni prostor, društvene okolnosti i psihologiju likova koji se nalaze na rubu sustava.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.