Popečci od krumpira ili potato rosti, omiljen su prilog u švedskoj kuhinji. Ukusni zapečeni popečci koji se rade od naribanog krumpira toplo su i utješno jelo koje bez puno muke može spremiti i svaki početnik, a mogu je jesti za doručak, ručak, večeru ili kao ukusan topli snack.
Šveđani ih vole jesti uz ribu i prigodne umake s koprom, a vi ih možete priložiti uz bilo koje tradicionalno jelo koje vaša obitelj obožava, bez obzira na to radi li se o komadu pohanog mesa, ražnjićima, gulašu ili povrću kuhanom na pari.
Donosimo originalni recept uz koji će svaki vaš popečak od krumpira postati ukusno malo remek djelo.
Popečci od krumpira po originalnom receptu
Sastojci:
400 g krumpira (oprana, oguljena i krupno naribana)
1 srednje jaje, tučeno
1 žličica glatkog brašna
¼ žličice praška za pecivo
Sol i papar
Pola male glavice luka, sitno nasjeckane
6 listova kadulje, 2 sitno nasjeckana, 4 cijela
3 žlice suncokretovog ili biljnog ulja, za prženje
Popečci od krumpira – postupak
Ocijedite višak vode iz naribanog krumpira uz pomoć papirnatih ručnika, a zatim naribane krumpire stavite u zdjelu i dobro promiješajte s jajetom, brašnom, praškom za pecivo, lukom i nasjeckanim listićima kadulje.
Zagrijte 2 žlice ulja u velikoj tavi na srednje jakoj vatri i žlicom dodajte smjesu kako biste napravili 4 rostija, spljoštite ih stražnjom stranom žlice u obliku diska.
Pecite 5 minuta sa svake strane dok ne porumene i postanu hrskavi, zatim ocijedite na kuhinjskom papiru.
Svakako isprobajte jedan nakon pečenja da ne biste poslužili polusirovo jelo.
Kad ste spremni za posluživanje, zagrijte preostalu 1 žlicu ulja u tavi na srednje jakoj vatri.
Dodajte cijele listove kadulje i pržite 20 sekundi dok ne postanu hrskavi, ali još uvijek zeleni.
Ocijedite na kuhinjskom papiru i na svaki rösti položite poprženi list kadulje.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
Od malih nogu, Gabriela Braičić iz Duća kod Omiša gajila je duboku ljubav prema glazbi, osjećajući već u djetinjstvu da je pjevanje neizostavan dio njezinog identiteta i životnog puta, a taj san polako, ali sigurno pretvara u stvarnost kroz niz zapaženih nastupa, autorskih projekata i suradnji s različitim glazbenicima.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Iza raskošnih perika, teatralnih naglasaka i likova koji su obilježili povijest televizijske i filmske komedije, Catherine O’Hara cijeli je život gradila nešto posve suprotno od onoga što publika obično veže uz njezino ime – diskretan, stabilan i gotovo asketski privatan svijet, lišen skandala, naglih zaokreta i potrebe za stalnom vidljivošću. Upravo je ta tišina oko njezina osobnog života ono što ga čini toliko intrigantnim.
Glumica Catherine O’Hara, poznata po ulogama u seriji Schitt’s Creek te filmovima Sam u kući i Best in Show, preminula je u dobi od 71 godine. Njezina menadžerica potvrdila je vijest za Variety. O’Hara je preminula nakon kratke bolesti.
Zvijezda serije “Euforija” prvi put otvoreno govori zašto je sedam i pol godina dugu vezu skrivala od javnosti i kako se snalazi u životu nakon prekida