Istraživači sa Sveučilišta Lund u Švedskoj kažu da su doznali kako prepoznati glumi li osoba orgazam, na temelju snimki 2239 seksualnih susreta koje su dostavili parovi.
Ovo istraživanje — za koje se kaže da je prvo koja je analiziralo autentične seksualne epizode — otkrilo je da su pretjerano stenjanje i veća glasnoća znakovi da žena glumi, dok varijacije u visini i neočekivanost nekih zvukova vjerojatno znače da je orgazam stvaran.
Na primjer, vrišteća izvedba Meg Ryan, udaranja po stolu u filmu “When Harry Met Sally” iz 1989. bila bi… previše.
Lažiranje orgazma sve je učestalije
“I za muškarce i za žene, vokalizacija je postala duža, glasnija, glasnija, glasnija i tonalnija kako je uzbuđenje bilo na vrhuncu”, napisali su psiholozi iz Lunda.
“Muškarci općenito nisu manje glasni”, dodali su. “Govor ili čak minimalno verbalizirani uzvici su neuobičajeni. Vrlo malo vokalizacija moglo bi se opisati kao vrištanje.”
Blago stenjanje žena počelo je malo ranije tijekom seksa, primijetili su istraživači, dok su muškarci uzdisali i grcali sve dok razina uzbuđenja nije postala vrlo visoka, obično vrhunac 15 sekundi prije vrhunca.
“Ova studija postavlja neka intrigantna pitanja. Seks je tjeskobna stvar o kojoj je više hvalisanje nego posao – osobito u svijetu u kojem do 80% žena tvrdi da je lažiralo vrhunac, s istim priznanjem od čak trećine svih muškaraca,” britanski seksualni terapeut i rekao je autor Phillip Hodson za Daily Mail.
“Glasno gunđanje u krevetu nije ništa autentičnije od glasnog gunđanja na središnjem terenu Wimbledona.”
Je li uopće normalno lažiranje orgazma?
U međuvremenu, britanski kirurg na TikToku nedavno je istražio tvrdnju da ispijanje kave prije seksa može pojačati orgazme.
Dr. Karan Rajan rekao je da u malim dozama kofein “ima uglavnom vazokonstriktorni učinak” – sužava krvne žile. Ali u većim dozama “širi krvne žile i poboljšava protok krvi”.
“Što je bolja vaša cirkulacija, to je veći protok u vašem erektilnom tkivu”, objasnio je. “Stoga je veća vjerojatnost da ćete doći do stanja uzbuđenja koje priprema pozornicu za veliki [orgazam].”
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Obje su se pojavile u modno usklađenim kombinacijama inspiriranima muškim tailoringom, a posebno se istaknuo detalj koji je posljednjih mjeseci sve popularniji u ženskoj modi – kravata.
Preko košulje odjenula je crni čipkasti korzet koji je naglasio siluetu i stvorio zanimljiv kontrast između klasične elegancije i zavodljivog, modernog stila.
Sinoćnja dodjela Oscara bila je ponovno večer u kojoj su se susreli glamur, napetost i humor, no jedna scena posebno je privukla pažnju javnosti i medija – reakcija mladog glumca Timothéea Chalameta na šalu voditelja, Conana O’Briena, koja se referirala na njegovu nedavnu izjavu o operi i kazalištu. Chalamet, koji je poznat po svojoj ozbiljnosti i umjetničkoj senzibilnosti, nekoliko je tjedana prije ceremonije izazvao polemike kada je, u intervjuu za jedan kulturni časopis, iznio komentar da „nitko više ne mari za operu ili balet“, misleći pritom na smanjenu vidljivost i publicitet tih umjetničkih formi u suvremenom društvu.
