Danas je kratica LGBT toliko prisutna u svakodnevnom govoru, medijima, politici i popularnoj kulturi da se većina ljudi nikada ne zapita zašto je upravo tako složena. Zašto je slovo L prvo? Zašto ne G, kada su upravo gej muškarci desetljećima bili najvidljivije lice borbe za prava homoseksualnih osoba? Je li riječ o slučajnom redoslijedu ili iza toga stoji dublja povijesna priča?
Odgovor se krije u jednom od najtežih i najtragičnijih razdoblja moderne povijesti LGBT zajednice – epidemiji AIDS-a koja je tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća odnijela stotine tisuća života i zauvijek promijenila tijek aktivizma za ljudska prava. Upravo je u tom razdoblju nastala jedna od najdirljivijih priča o solidarnosti, požrtvovnosti i ljudskosti, a njezine glavne junakinje bile su lezbijke koje su, kada su mnogi drugi okrenuli leđa oboljelima, odlučile ostati uz njih.
Kako bi se razumjelo zašto je slovo L danas prvo u kratici LGBT, potrebno je vratiti se nekoliko desetljeća unatrag, u vrijeme kada se pokret za prava homoseksualnih osoba tek počeo oblikovati. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća izraz “gay community” često se koristio kao zajednički naziv za sve homoseksualne osobe. Iako su lezbijke bile aktivne u borbi za prava seksualnih manjina, njihova je vidljivost u javnosti često bila manja od vidljivosti gej muškaraca. Mnoge organizacije vodili su muškarci, mediji su uglavnom izvještavali o muškim aktivistima, a javnost je homoseksualnost najčešće povezivala upravo s muškarcima.
Zbog toga su se tijekom sedamdesetih godina počeli javljati glasovi koji su upozoravali da iskustva lezbijki nisu dovoljno zastupljena. Mnoge žene osjećale su da se istodobno bore protiv homofobije, ali i protiv seksizma koji je postojao čak i unutar pojedinih dijelova tadašnjeg pokreta za prava homoseksualnih osoba. Ipak, iako je pitanje ravnopravnosti žena bilo važno, ono samo po sebi nije bilo razlog zbog kojeg će slovo L kasnije završiti na prvom mjestu.
Početkom osamdesetih godina liječnici u Sjedinjenim Američkim Državama počeli su primjećivati neobičnu pojavu. Mladi muškarci, uglavnom homoseksualci, obolijevali su od rijetkih infekcija i karcinoma koje su dotad uglavnom viđali kod osoba s teško narušenim imunitetom. Nitko nije znao što se događa. Bolest nije imala ime, nije bilo poznato kako se prenosi, a još manje kako se liječi.
Kako se broj oboljelih povećavao, društvo je reagiralo strahom, predrasudama i panikom. AIDS je vrlo brzo postao više od zdravstvene krize. Postao je moralna panika koja je pogodila prvenstveno gej muškarce. U mnogim sredinama oboljeli su ostajali bez posla, prijatelja i podrške vlastitih obitelji. Bilo je slučajeva u kojima su roditelji odbijali posjećivati vlastitu djecu u bolnicama. Neki su umirali potpuno sami. Medicinsko osoblje u pojedinim ustanovama odbijalo ih je dodirivati zbog straha od zaraze, a političari su često šutjeli dok je broj umrlih rastao iz dana u dan.
U takvoj atmosferi izolacije i stigme pojavile su se osobe koje nisu bile spremne napustiti oboljele. Među njima su posebno važnu ulogu odigrale lezbijke.
Iako su znanstvena istraživanja pokazivala da su lezbijke statistički bile među najmanje ugroženim skupinama kada je riječ o prijenosu HIV-a, mnoge od njih odlučile su da će se uključiti u pomoć onima koji su bili najteže pogođeni epidemijom. Dok su se brojni ljudi udaljavali od oboljelih zbog straha ili predrasuda, lezbijke su ulazile u bolničke sobe, organizirale humanitarne akcije, pružale emocionalnu podršku i pomagale ljudima u posljednjim trenucima života.
Njihov doprinos nije bio simboličan niti povremen. Bio je svakodnevan i ogroman. U mnogim gradovima upravo su lezbijske aktivistice među prvima organizirale mreže pomoći za oboljele. Sudjelovale su u prikupljanju lijekova, osiguravanju smještaja, prijevoza do bolnica i pružanju psihološke podrške. Brojne žene volontirale su satima nakon vlastitog radnog vremena kako bi pomagale ljudima koje društvo više nije željelo vidjeti.
Posebno je značajno što su mnoge lezbijke imale iskustvo političkog organiziranja zahvaljujući sudjelovanju u feminističkim pokretima. To iskustvo pokazalo se neprocjenjivim tijekom AIDS krize. Znale su kako organizirati kampanje, kako razgovarati s medijima, kako prikupljati sredstva i kako vršiti pritisak na institucije koje su ignorirale rastući problem. Mnoge od organizacija koje su kasnije postale ključne u borbi protiv AIDS-a ne bi uspjele razviti svoju infrastrukturu bez rada i angažmana lezbijki.
U povijesnim svjedočanstvima iz tog razdoblja često se može pronaći ista poruka: kada su mnogi nestali, lezbijke su ostale.
Njihova pomoć nije bila motivirana političkim interesom niti željom za priznanjem. Velik broj žena koje su volontirale tijekom osamdesetih godina nije očekivao da će zbog toga dobiti posebno mjesto u povijesti LGBT pokreta. One su jednostavno smatrale da nitko ne zaslužuje umirati sam, bez podrške i ljudskog dostojanstva.
Kako su godine prolazile, unutar LGBT zajednice rasla je svijest o tome koliku su ulogu lezbijke odigrale tijekom najtežih trenutaka epidemije. Mnogi gej aktivisti otvoreno su govorili da pokret duguje veliku zahvalnost ženama koje su pružile pomoć kada je bila najpotrebnija. Upravo se tada počela sve češće koristiti kratica LGBT umjesto ranije raširenih oblika poput GLBT.
Premještanje slova L na prvo mjesto bilo je simboličan čin. Nije značilo da su lezbijke važnije od gej muškaraca, biseksualnih ili transrodnih osoba. Nije predstavljalo natjecanje među identitetima niti određivanje hijerarhije unutar zajednice. Bilo je to priznanje povijesnoj činjenici da su lezbijke tijekom AIDS krize pokazale iznimnu solidarnost, hrabrost i humanost.
Taj simboličan redoslijed postao je svojevrsni podsjetnik na razdoblje kada je zajednica bila suočena s katastrofom, ali i na činjenicu da su upravo međusobna podrška i zajedništvo omogućili njezin opstanak. U vremenu kada su oboljeli bili stigmatizirani, ismijavani i zanemarivani, mnoge lezbijke odbile su prihvatiti ravnodušnost društva. Umjesto toga, odlučile su djelovati.
Danas, desetljećima nakon vrhunca AIDS krize, mlađe generacije često nisu svjesne povijesti koja stoji iza jednog jedinog slova u kratici LGBT. Mnogi pretpostavljaju da je riječ o administrativnoj odluci ili jednostavnom izboru redoslijeda. Međutim, iza tog slova krije se priča o tisućama žena koje su pružale ruku pomoći kada je pomoć bila najpotrebnija.
Zbog toga se odgovor na pitanje zašto je slovo L prvo u kratici LGBT ne može pronaći samo u lingvistici ili politici. On se nalazi u bolničkim sobama osamdesetih godina, u volonterskim centrima, na humanitarnim događanjima i u bezbrojnim trenucima ljudske bliskosti koji su se događali daleko od kamera i novinskih naslovnica. Nalazi se u hrabrosti žena koje su odbile dopustiti da strah bude jači od suosjećanja.
Povijest LGBT pokreta obilježena je brojnim važnim događajima, prosvjedima i političkim pobjedama, no malo koja priča toliko jasno pokazuje snagu zajedništva kao ona o lezbijkama tijekom AIDS krize. Upravo zato slovo L danas stoji na početku kratice koju poznaje cijeli svijet – kao trajni podsjetnik da se najveće promjene često ne događaju zahvaljujući moći, nego zahvaljujući ljudima koji odluče ostati uz druge onda kada je to najteže.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
03 rujna 2026
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
02 rujna 2026
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
26 kolovoza 2026
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
26 kolovoza 2026
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
25 kolovoza 2026
U svijetu koji je gotovo opsjednut novim, starost je postala pomalo neobičan oblik luksuza. Svakoga dana pojavljuju se novi proizvodi, novi brendovi, novi restorani, nove kolekcije, novi koncepti interijera, nove tehnološke platforme, nove pjesme i nove poslovne ideje koje u kratkom vremenu uspijevaju privući pažnju javnosti, algoritama i tržišta, ali samo rijetke među njima uspijevaju napraviti ono što je u suvremenoj ekonomiji zapravo mnogo teže od samog lansiranja: ostati relevantne. Novost može proizvesti interes, može stvoriti promet i može osigurati naslovnicu, ali sama po sebi ne predstavlja dokaz vrijednosti. Povijest kulture, dizajna, mode, gastronomije i poduzetništva iznova pokazuje da između nečega što je trenutačno popularno i nečega što će za dvadeset ili pedeset godina još uvijek imati smisla postoji velika razlika.
25 kolovoza 2026
Pojam pasivne agresije posljednjih je desetljeća postao toliko prisutan u svakodnevnom jeziku da se danas susreće u gotovo svim oblicima međuljudske komunikacije, od partnerskih odnosa i obiteljskih konflikata do poslovnih odnosa, prijateljstava i komunikacije na društvenim mrežama, pri čemu je njegova učestalost upotrebe u velikom broju slučajeva nadmašila njegovu stvarnu sadržajnu vrijednost, jer se termin sve češće koristi kao opća oznaka za ponašanje koje je drugoj osobi neugodno, iritantno, hladno, neobzirno ili jednostavno neprihvatljivo, iako između takvog ponašanja i stvarne pasivne agresije postoji značajna psihološka i komunikacijska razlika.
15 kolovoza 2026
Postoje obitelji u kojima se o budućnosti djece govori mnogo prije nego što djeca uopće mogu razumjeti što budućnost znači, pa se tako kroz sasvim obične razgovore, obiteljske ručkove, fotografije s vjenčanja, priče o djedovima i bakama i planove za neke daleke godine polako stvara slika života koji se čini gotovo unaprijed određenim: jednog dana sin će imati djevojku, kći će imati dečka, zaljubit će se, vjenčati, možda imati djecu i nastaviti neku vrstu obiteljske priče koja se prenosila generacijama, često bez potrebe da je itko posebno objašnjava ili propituje.
15 kolovoza 2026
Poznata domaća poduzetnica Jana Dužanec svojim je najnovijim modnim izdanjem pokazala kako efektan dnevni look može istodobno djelovati ženstveno, profinjeno i dovoljno opušteno za gradske ulice.
06 rujna 2026
Poznati domaći pjevač nedavno je privukao veliku pozornost javnosti fotografijama na kojima je pokazao zavidnu fizičku formu. Njegovo izdanje brzo se proširilo društvenim mrežama, a posebno mnogo simpatija izazvao je njegov prirodan izgled koji se savršeno uklopio u popularni pojam „dad bodyja“. Brojni komentari i pohvale pokazali su da publika nije ostala ravnodušna, a pjevač je sada odlučio otkriti i dio priče koja stoji iza fotografija o kojima se toliko govorilo.
06 rujna 2026
Nova frizura Izabel Kovačić idealna je inspiracija za novu sezonu i razdoblje pred nama, osobito ako se nakon ljeta javila želja za promjenom koja će osvježiti izgled, ali pritom neće zahtijevati radikalan rez ni potpuno odricanje od duljine. Izabel se odlučila za frizuru koja na prvi pogled djeluje vrlo prirodno i neopterećeno, no upravo se u njezinoj pažljivo oblikovanoj slojevitosti krije razlog zbog kojeg kosa izgleda toliko raskošno, gusto i pokretljivo.
06 rujna 2026
Budimpešta je ovih dana postala mjesto susreta mode, ljepote i prepoznatljive francuske elegancije, a Chanel je u mađarskoj prijestolnici okupio niz europskih i domaćih influencerica te poznatih lica iz svijeta mode i lifestylea. U ambijentu koji je svojom raskošnom arhitekturom, toplim svjetlom i decentnim detaljima prirodno pratio estetiku francuske kuće, među uzvanicama se našla i svima simpatična Isabela Rakonić, koja je za ovu prigodu odabrala izdanje koje je istodobno djelovalo glamurozno, romantično i vrlo suvremeno.
06 rujna 2026
Poznata domaća glumica i jedna od najprepoznatljivijih dama hrvatskog kazališta, Bojana Gregorić Vejzović, ovih je dana svojoj obitelji poželjela dobrodošlicu novom članu, preslatkom psiću Duxu, koji je u njihov dom stigao nakon što je jedan oglas bio dovoljan da osvoji srca cijele obitelji.
06 rujna 2026
