Manipulatori su vješti u skrivanju svojih pravih namjera i koriste suptilne komunikacijske vještine kako bi manipulirali drugima. Njihov glavni cilj je ostvariti vlastite interese, a često iskorištavaju druge ljude kako bi to postigli. Prepoznavanje manipulatora može biti izazovno, ali nije nemoguće.
Unatoč tome što ne postoji specifičan poremećaj koji se naziva “manipulacija”, ona se može pojaviti kao simptom nekih poremećaja ličnosti, kao što su antisocijalni poremećaj osobnosti, granični poremećaj ličnosti ili narcisoidni poremećaj ličnosti. Manipulatori mogu podsjećati na osobe koje pate od bipolarnog poremećaja, jer njihovo raspoloženje i ponašanje često varira ovisno o tome s kim se nalaze.
Pojam manipulatora nije jednoznačno definiran, ali se njihovo ponašanje često opisuje kao usmjereno prema upravljanju drugim ljudima i njihovim postupcima kako bi dobili ono što žele.
Prepoznavanje manipulativnog ponašanja može biti važno kako biste zaštitili sebe od potencijalnih negativnih utjecaja. Ključno je razvijati svijest o vlastitim granicama i vrijednostima te razviti zdrave mehanizme zaštite od manipulativnih taktika drugih. Također, osvještavanje vlastitih navika ponašanja i komunikacije može pomoći u izbjegavanju manipulacije drugih i promicanju zdravijih i otvorenijih odnosa s drugima.
Manipulatori koriste različite tehnike kako bi kontrolirali žrtvu
Gaslighting je praksa zavaravanja i okrivljavanja ljudi za vlastite greške i nepravilnosti.
Gaslighting je oblik emocionalnog zlostavljanja i manipulacije u kojem osoba namjerno pokušava dovesti drugu osobu u stanje sumnje u vlastite osjećaje, percepciju i pamćenje. Osoba koja koristi gaslighting često će osporavati ili umanjivati tuđe osjećaje i iskustva, tvrdeći da su nerealni ili nepostojeći. Cilj gaslightinga je oslabiti samopouzdanje i samopoštovanje žrtve, te je učiniti nesigurnom u vlastite prosudbe, što manipulatoru olakšava kontroliranje situacije i ostvarivanje vlastitih ciljeva.
Primjerice, manipulator može tvrditi da se nešto nije dogodilo, iako žrtva zna da jest, ili može tvrditi da osjećaji žrtve nisu valjani i da pretjeruje u reakcijama. Postupno, žrtva može početi sumnjati u vlastitu pamet i sposobnost donošenja ispravnih odluka. Gaslighting može biti vrlo štetan za mentalno zdravlje žrtve, jer ostavlja osjećaj konfuzije, bespomoćnosti i izolacije.
Važno je prepoznati gaslighting i postaviti granice prema manipulatoru kako bismo se zaštitili od daljnjeg emocionalnog zlostavljanja. Traženje podrške prijatelja, obitelji ili stručnjaka može biti korak prema osnaživanju i oporavku od ovakvog oblika manipulacije.
Zlostavljanje, nažalost, nije nešto što se događa samo u srednjoj školi.
U stvari, ne bi se uopće trebalo događati, a posebno je gadno kada se u to upuštaju ljudi bliski vama.
Manipulatori često mijenjaju ugodne, složne, strane, okrutne i zlostavljačke strane svoje osobnosti.
Kada ste na meti njihove zlostavljačke strane, čini se kao da ne možete ništa učiniti ispravno.
Manipulator može biti šef, romantični partner, prijatelj ili član obitelji, osjećaj je jednako frustrirajući.
Možda ćete osjećati kao da to zaslužujete ili čak pokušavati umanjiti važnost problema, ali zlostavljanje, kritiziranje ili ismijavanje nikada nije u redu.
Svatko od nas se ponekad osjeća tužno i ponekad postoje dobri razlozi za to.
No, samosažaljenje je također čest taktika koju koriste manipulatori.
On ili ona se pretvaraju da su žrtva i naglašava tugu i tragediju svoje situacije kako bi vas nagovorili i pritisnuli da učinite ono što oni žele.
Na primjer, vaš prijatelj tvrdi da biste mu trebali posuditi tisuću eura jer mu se nedavno auto pokvario, prekinuo je s partnerom, pa mu je život u neredu.
Da bude jasno: vaš prijatelj je zaista tužan, ali istovremeno koristi tugu kako bi nešto dobio od vas.
To su dvije različite stvari.
Osjećate se grozno zbog toga, ali nemate novca i ne znate možete li mu posuditi.
Ali njegova tuga i situacija čine da osjećate kako je to nešto što morate učiniti ako ste pravi prijatelj.
Manipulatori često koriste ljubomoru kao sredstvo za postizanje ciljeva i manipuliranje drugima. Svjesno će izazivati osjećaje ljubomore kod drugih kako bi ih oslabili, kontrolirali ili natjerali da postupaju prema njihovim željama.
Primjerice, manipulator može namjerno izazvati osjećaj ljubomore kod svog partnera kako bi ga držao pod kontrolom ili kako bi ga natjerao da se osjeća zahvalno ili lojalno.
Također, manipulatori mogu pokušati stvoriti konkurenciju između ljudi kako bi oslabili njihove međusobne odnose i oslonili se samo na njih.
Ljubomora se često koristi kao sredstvo za povećanje vlastitog ega i samopouzdanja manipulatora, jer se osjećaju superiornima kad znaju da su drugi ljubomorni na njih.
Važno je prepoznati ovakvo manipulativno ponašanje i postaviti granice kako bismo se zaštitili. Ljubomora je moćan alat manipulacije, a osvještavanje i razumijevanje ovog obrasca ponašanja može nam pomoći da se odupremo negativnim utjecajima i očuvamo svoju emocionalnu dobrobit.
Manipulatori koriste strah kao alat za kontrolu drugih ljudi. Oni mogu širiti dezinformacije, prijetiti ili stvarati krize kako bi izazvali strah kod drugih i postigli svoje ciljeve. Kroz manipulaciju strahom, pokušavaju kontrolirati tuđe postupke i odluke, iskorištavajući ljudsku ranjivost, strah i nesigurnost. Ova tehnika može imati ozbiljne posljedice na emocionalno i mentalno zdravlje pojedinaca, te na stabilnost i harmoniju društva.
Manipulatori često koriste tračanje kao oružje za postizanje svojih ciljeva
Tračevi i dezinformacije imaju tendenciju da se šire brže nego istina, posebno u digitalno doba društvenih medija. Kroz pažljivo osmišljenu strategiju, manipulatori mogu iskoristiti tračeve kako bi postigli različite ciljeve:
1. Razdvajanje i oslabljivanje zajednice: Širenjem tračeva i kleveta o pojedincima unutar određene zajednice, manipulatori potiču nepovjerenje, svađe i podjele. Kroz ovaj podmukli pristup, ciljaju na slamanje povezanosti i solidarnosti unutar grupe, čime oslabljuju njihovu snagu i utjecaj.
2. Diskreditiranje konkurencije: U poslovnim sferama ili politici, manipulatori mogu koristiti tračeve kako bi diskreditirali svoje konkurente. Šireći laži i negativne informacije, pokušavaju oslabiti ugled protivnika i uvjeriti javnost ili suradnike da ne vjeruju ili ne podržavaju konkurenciju.
3. Manipuliranje mišljenjem javnosti: Manipulatori mogu koristiti tračeve za oblikovanje javnog mišljenja o određenoj osobi, organizaciji ili ideji. Kroz sustavno širenje laži, mogu utjecati na percepciju i stvaranje negativnih stavova prema nekome ili nečemu.
4. Kontrola pojedinaca: Tračanje može biti snažan alat za kontrolu pojedinaca. Manipulatori mogu prikupljati informacije o ranjivostima ili tajnama drugih ljudi te ih koristiti za ucjene ili zastrašivanje kako bi postigli poslušnost ili manipulirali njihovim postupcima.
Važno je shvatiti da tračanje može nanijeti ozbiljnu štetu ne samo pojedincima nego i cijelom društvu. Prevencija ovakvih negativnih utjecaja zahtijeva razvijanje kritičkog razmišljanja, provjeru izvora informacija i poticanje transparentnosti u komunikaciji.
Manipulatori koji koriste ucjenjivanje često koriste emocionalnu manipulaciju kako bi postigli svoje ciljeve. Oni ciljaju na osjećaje drugih osoba, izazivajući osjećaje krivnje, straha ili srama kako bi ih natjerali na željeno ponašanje ili odluku.
Ucjenjivanje može uključivati izravne prijetnje da će nanijeti fizičku ili emocionalnu štetu ako osoba ne ispuni njihove zahtjeve. Manipulatori mogu koristiti taktike izolacije i prijetnje prekida odnosa s osobama koje ne postupaju prema njihovim željama.
Financijsko ucjenjivanje je još jedna uobičajena taktika koju koriste manipulatori kako bi postigli kontrolu nad drugima. Oni mogu prijetiti oduzimanjem financijske podrške, otpuštanjem s posla ili uništenjem imovine kako bi prisilili osobu da posluša njihove zahtjeve.
Ucjenjivanje također može biti suptilno, poput manipuliranja informacijama ili širenja tračeva kako bi se stvorio strah od otkrivanja nekih tajni ili neugodnih činjenica.
Suočavanje s ucjenjivanjem može biti izuzetno teško jer manipulatori često znaju kako iskoristiti slabosti i osjetljivost svojih žrtava. Važno je prepoznati znakove manipulacije, postaviti granice i, ako je potrebno, potražiti podršku od pouzdanih prijatelja, obitelji ili stručnjaka kako bi se prevladala takva situacija.
Manipulatori koriste različite taktike kako bi kontrolirali druge ljude i postigli svoje ciljeve
Neke glavnih taktika uključuju laskanje kako bi se kod žrtve stvorio osjećaj pripadnosti ili važnosti.
Također koriste osjećaj krivnje i srama kako bi prisilili druge na poslušnost, te pokušavaju izolirati osobu od njezine podrške, prijatelja ili obitelji kako bi je učinili ranjivijom i lakše kontrolirali.
Manipulatori mogu obrnuti situaciju tako da se oni sami predstavljaju kao žrtve kako bi osvojili simpatije i sažaljenje drugih. Ponekad će prijetiti prekidom veze, prijateljstva ili suradnje ako osoba ne ispuni njihove zahtjeve kako bi izazvali osjećaj straha od gubitka. Također će neprestano ponavljati iste argumente ili zahtjeve kako bi oslabili otpor i uvjerili osobu da pristane na ono što žele.
Prikupljanje i korištenje informacija o drugoj osobi kako bi se stvorio osjećaj ranjivosti ili straha također su dio manipulacije. Manipulatori će obećavati nagrade, nagodbe ili povlastice kako bi uvjerili osobu da postupi onako kako žele.
Prepoznavanje ovih taktika ključno je za zaštitu od neželjenog utjecaja, a razvijanje kritičkog razmišljanja, postavljanje zdravih granica i komunikacija, te traženje podrške od drugih mogu pomoći u suočavanju s manipulatorima.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.
Malo tko bi očekivao da će profesionalni put jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih vizažistica i beauty influencerica započeti u laboratoriju. Anita Šavuk, danas poznata po svojim edukacijama i autentičnom pristupu make-upu, prvotno je svoju karijeru gradila kao inženjerka laboratorijske dijagnostike, struka koja zahtijeva preciznost, urednost i visok stupanj odgovornosti. Ipak, unutar nje je oduvijek postojala snažna kreativna energija koja je tražila prostor za izražavanje i stvaralački izraz. Fascinacija transformacijom koju make-up može donijeti – ne samo u fizičkom izgledu, već i u samopouzdanju i unutarnjem osjećaju žene – postupno je postala njezin pravi profesionalni poziv. Spoj racionalnog pristupa i kreativne slobode pokazao se presudnim, a u šminki je Anita pronašla alat kojim može istinski osnaživati žene oko sebe.
