Prvi siječnja: Zašto baš na taj datum slavimo Novu godinu?
Povijest Nove godine obuhvaća drevne civilizacije, kalendarske reforme i kulturne tradicije koje su oblikovale način na koji danas obilježavamo početak godine i slavimo nove početke.
Nova godina počinje prvog siječnja zbog kalendarskog sustava koji koristimo, poznatog kao gregorijanski kalendar. Gregorijanski kalendar je međunarodno prihvaćen kalendar uveden 1582. godine s ciljem ispravljanja nesavršenosti prethodnog, julijanskog kalendara.
Prvi siječnja bio je posvećen bogu Janusu
Odabir prvog siječnja kao početka nove godine ima svoje povijesne i kulturne korijene. U rimskoj tradiciji, 1. siječnja bio je posvećen bogu Janusu, rimskom bogu prijelaza, ulazaka i izlazaka, te početaka i završetaka. Janus je prikazivan s dvije glave, jednom okrenutom prema prošlosti i drugom prema budućnosti, simbolizirajući prijelaz iz stare u novu godinu. Riječ je o simbolu povezanosti s idejom refleksije, odluka i promjene koja dolazi s prelaskom u novi vremenski ciklus.
Postavljanje početka nove godine na 1. siječnja bilo je dio kalendarskih prilagodbi koje su se dogodile tijekom povijesti. Ranije su se nove godine slavile u različitim razdobljima i na različite datume, ovisno o kalendarima koji su se koristili. Uvođenjem gregorijanskog kalendara, koji se temelji na solarnoj godini, 1. siječnja postao je općeprihvaćen datum početka nove godine.
Gregorijanski kalendar bio je reforma julijanskog kalendara koju je proveo papa Grgur XIII. kako bi se uskladio sa sezonskim promjenama. Julijanski kalendar koji je bio u upotrebi nije savršeno pratio prirodne cikluse godišnjih doba. Taj nesklad je doveo do pomaka u datumima i vremenima različitih događaja, uključujući i proslavu Nove godine.
Važno je napomenuti da neke kulture i religije koriste druge kalendare i slave početak nove godine u drugim vremenima. Na primjer, Kineska nova godina obično se slavi prema lunarnom kalendaru, što znači da datum varira svake godine, obično između siječnja i veljače. To pokazuje da postoji raznolikost u načinima na koje se različite kulture i tradicije odnose prema početku nove godine, ovisno o njihovim vlastitim kalendarskim sustavima i običajima.
S obzirom na gregorijanski kalendar koji se koristi u većem dijelu svijeta, 1. siječnja ostaje široko prihvaćen datum početka nove godine. To je vrijeme kada mnogi ljudi izražavaju svoje želje, postavljaju ciljeve i obavljaju različite rituale kako bi započeli godinu na pozitivan način. Bez obzira na kalendar koji se koristi ili kulturne razlike, dolazak nove godine uvijek donosi osjećaj novog početka i priliku za osobni rast i promjenu.
Prvi siječnja nije jedini datum kada se slavi Nova godina
Nova godina ima bogatu povijest i raznolikost u različitim kulturama diljem svijeta. Osim gregorijanskog kalendara, postoje i drugi kalendari i tradicije koje obilježavaju početak nove godine. Evo nekoliko primjera:
1. Roš hašana: Roš hašana je židovski blagdan koji označava početak nove godine prema hebrejskom kalendaru. Obično se slavi u rujnu i traje dva dana. Roš hašana je vrijeme introspekcije, pokajanja i obnove, kada se ljudi mole, opraštaju i postavljaju ciljeve za sljedeću godinu. Ova proslava označava početak “Deset dana pokajanja” koji kulminiraju na Jom Kipur, Dan pomirenja.
2. Kineska nova godina: Kineska nova godina, poznata i kao Proljetni festival, obilježava početak prema lunarnom kalendaru u Kini. Datum kineske nove godine varira svake godine, obično između siječnja i veljače, ovisno o lunarnom kalendaru. Proslava traje petnaest dana i obilježena je bogatim tradicijama, uključujući vatromete, plesove zmajeva i lavova, obiteljske obroke i darivanje crvenih kuverti s novcem. Svaka godina također je povezana s određenim životinjskim znakom iz kineskog zodijaka.
3. Perihel: Perihel je astronomski događaj koji se događa kada Zemlja dostiže najbližu točku svog puta oko Sunca. To se obično događa početkom siječnja. Iako nije povezan s tradicionalnim obilježavanjem Nove godine, perihel ima značaj za razumijevanje našeg planeta i njegove putanje.
Povijest Nove godine ima duboke korijene i razvila se kroz mnoge civilizacije tijekom tisućljeća. Stari Babilonci slavili su svoju Novu godinu u ožujku, kao i stari Rimljani.
Promjene kalendara i utjecaji religije i kulture doveli su do različitih datuma i običaja vezanih uz proslavu Nove godine diljem svijeta. Uvođenje gregorijanskog kalendara u 16. stoljeću također je donijelo promjene u načinu na koji se Nove godine obilježavaju u mnogim dijelovima svijeta.
prvi siječanjFOTO: PEXELS
Unatoč različitim povijesnim i kulturnim aspektima Nove godine, zajednički elementi uključuju refleksiju, nadu za bolju budućnost i slavlje novih početaka. Bez obzira na specifične datume i običaje, proslava Nove godine pruža ljudima priliku da se okupe, izraze zahvalnost za prošlu godinu i raduju se nadolazećim izazovima i prilikama.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.
U prepunoj dvorani Arena Zagreb održan je veliki koncert jednog od najvoljenijih regionalnih pjevača – Hari Mata Harija – kojim je obilježio impresivnih četrdeset godina svoje bogate glazbene karijere. Večer prožeta emocijama, nostalgijom i zajedničkim pjevanjem tisuća glasova bila je više od koncerta; bila je svojevrsno putovanje kroz desetljeća glazbe koja je obilježila živote mnogih generacija.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
