Zagrebačka filmska noć kakva se ne viđa često: Animafest donosi najstariji animirani dugometražni film na open-air projekciju „1001 zagrebačka noć“
Uoči željno iščekivanog festivalskog tjedna, Animafest Zagreb 2026. poziva građane na jedinstveni filmski doživljaj na otvorenom, u nedjelju 7. lipnja u 21:30 u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti (Ilica 85).
Omiljeni Animafestov open-air ove je godine pripremio pravu poslasticu – najstariji sačuvani dugometražni animirani film Pustolovine princa Ahmeda (1926.) legendarne Njemice Lotte Reiniger. Možda i najbolji primjer danas rjeđe prisutne siluetne kolažne animacije (animacije sjenki) nije, međutim, samo “ljepši i stariji” od Disneyjeve Snjeguljice, već mu je nakon tri godine mukotrpnog nastajanja “sličicu po sličicu” i ručnog bojanja pošlo za rukom savršeno prenijeti čaroliju bajkovitih priča iz 1001 noći. Junak filma je princ kojega čarobni leteći konj odnese u začaranu zemlju gdje udružuje snage sa samim Aladinom, sukobljava se sa zlim čarobnjakom i spašava princezu.
Zagrebačke noći tako će na trenutak postati bagdadske, naravno iz nekih davnih, bitno sretnijih abasidskih vremena toga centra Bliskog istoka. A kako bismo i bez letećih tepiha bili doista preneseni u vrijeme Haruna al-Rašida, synth improvizacijom uživo pobrinut će se Miroslav Mrva, Bogumil Kulaga, Daniel Šuljić i Andrija Santro.
O značaju Pustolovina princa Ahmeda, nastalih u okviru kratkovječne, ali iznimno utjecajne weimarske kinematografije, dovoljno govore podaci kako je riječ o prvoj poznatoj upotrebi multiplane kamere, kako su u njegovoj izradi sudjelovali Walter Ruttmann i Oskar Fichinger, a premijeru mu pohodili Fritz Lang i Bertolt Brecht, te kako mu je i Disneyjev Aladin odlučio odati izravnu počast. Pri restauraciji filma korištena je tzv. Desmetova metoda kojom su filmu vraćene izvorne boje, premda on i danas osvaja prije svega svojim minucioznim, savršeno oštrim crnim siluetama.
Nastavite čitati nakon oglasa
Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 8. do 13. lipnja 2026.
Objavljen je trailer za dugoočekivani povijesni spektakl Posljednji rimski bog, novi dugometražni igrani film redatelja Božidara Domagoja Burića, u produkciji HRT-a, koji u kina diljem Hrvatske stiže na jesen 2026. godine u distribuciji Duplicata (Blitz grupa).
Ljubitelji napetih kriminalističkih priča ovog će ljeta doći na svoje jer Drugi program Hrvatske televizije donosi dvije serije koje na potpuno različite načine spajaju misterij, snažne karaktere i priče koje gledatelja uvlače u svijet istraga, skrivenih motiva i neočekivanih obrata. Dok jedna vodi u mračne hodnike američkih kriminalističkih slučajeva i donosi portret detektiva koji se cijeli život bori s vlastitim demonima, druga spaja raskošni mediteranski ambijent, obiteljske tajne i istrage koje razotkrivaju ono što je godinama bilo skriveno iza naizgled savršenih kulisa.
Dok se 12. srpnja 2026. godine prisjećamo ostavštine svetaca poput svetog Paisija, na međunarodnoj se sceni odvija jedna posve drugačija, svjetovna "drama". Christopher Nolan, redatelj kojeg su mnogi smatrali čuvarom kinematografskog integriteta, našao se u središtu skandala epskih razmjera. Njegova najnovija adaptacija Homerove Odiseje postala je sinonim za holivudsku aroganciju, prvenstveno zbog odluke da se Grčka – kolijevka epa, mjesto snimanja i zemlja koja je u ovaj projekt "ulila" preko 6 milijuna eura poreznih obveznika – u potpunosti izbaci iz službene svjetske press turneje.
U trenutku kada filmska industrija sve češće poseže za nostalgijom kao sigurnim teritorijem emocija, povratak priče o sestrama Owens djeluje gotovo kao rijetko precizno pogođen spoj prošlosti i suvremenog filmskog senzibiliteta. „Magija 2” ne vraća se samo kao nastavak jednog voljenog naslova, nego kao reinterpretacija obiteljske mitologije, prokletstva koje se prenosi kroz generacije i magije koja nikada nije bila samo ukras fantastične priče, nego njezina emocionalna srž.
Nakon iznimno snažnog interesa publike i vrlo pozitivnih reakcija koje su pratile domaću kino-distribuciju, nagrađivani film „Lijepa večer, lijep dan“ redateljice Ivone Juka nastavlja svoj put kroz hrvatska kina te se u tjednima koji dolaze prikazuje u sve većem broju gradova, potvrđujući status jednog od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova ove godine.
Dugometražni igrani prvijenac redatelja i scenarista Igora Jelinovića, film Koke, nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, svoju će hrvatsku premijeru imati 11. lipnja na otvaranju Festivala mediteranskog filma Split u Ljetnom kinu Bačvice. Riječ je o prvom domaćem predstavljanju filma domaćoj publici, što autorski tim označava kao ključan trenutak u distribucijskom i festivalskom životu naslova.
U Dubrovniku su u tijeku završni dani snimanja kratkometražnog igranog filma „Kratke sjene u podne“ scenarista i redatelja Pietra Kralja. Snimanje se odvija na lokacijama unutar povijesne jezgre grada Dubrovnika, koja ujedno čini ključni vizualni i dramaturški okvir filma.
Zagrebački hotel Esplanade uvršten je na prestižnu međunarodnu platformu 50 Best Discovery, pažljivo odabranu zbirku preporuka najboljih restorana, barova, hotela i vinarija iz cijeloga svijeta, koju razvija organizacija The World's 50 Best.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
Dugi nokti već su godinama jedan od najprepoznatljivijih beauty detalja koji ne služi samo kao završni ukras izgleda, već postaje svojevrsni produžetak osobnog stila, karaktera i načina na koji žena izražava svoju estetiku. I dok se mnoge tijekom ljetnih mjeseci odlučuju za kraće i praktičnije oblike zbog mora, putovanja, visokih temperatura i aktivnijeg ritma života, ljubiteljice dugih noktiju dobro znaju da savršena duljina ne mora biti rezervirana samo za hladnije mjesece. Uz pravilnu pripremu, kvalitetnu tehniku izrade i nekoliko pametnih svakodnevnih navika, dugi nokti mogu izgledati jednako elegantno, njegovano i besprijekorno od prvog jutarnjeg kupanja u moru pa sve do večernjeg izlaska uz zalazak sunca.
Postoji jedan trenutak koji mnogi poznaju, onaj kada se pred ogledalom ne traži nesavršenost, nego mogućnost da se još bolje osjećamo u vlastitom tijelu. Nije riječ o želji za promjenom identiteta niti o potrebi da postanemo netko drugi, već o onom tihom osjećaju da bismo uz malu, stručnu korekciju mogli ponovno pronaći ravnotežu između slike koju vidimo izvana i samopouzdanja koje nosimo iznutra.