Susret dviju moći! Kakva naslovnica: Meryl Streep i Anna Wintour o modi, autoritetu i vremenu koje se mijenja
U hotelskom apartmanu u njujorškom SoHou, daleko od ledenih temperatura koje su tih dana paralizirale grad, odvijao se susret koji je nadilazio okvire klasičnog intervjua i prerastao u rijedak dijalog dviju žena koje su, svaka u svojoj domeni, desetljećima oblikovale globalnu percepciju moći, estetike i javne prisutnosti. Meryl Streep i Anna Wintour pojavile su se gotovo simbolično usklađene – u žutim šalovima koji su prizivali vojničku disciplinu, ali i diskretnu eleganciju – kao da i vizualno potvrđuju tezu koja će se provlačiti kroz čitav razgovor: odjeća nikada nije samo odjeća.
Povod njihova susreta bio je nastavak filma The Devil Wears Prada 2, čiji se izlazak očekuje početkom svibnja, no razgovor se ubrzo odmaknuo od filmske promocije i otvorio šire pitanje – kako žene danas komuniciraju autoritet, gdje završava osobni stil, a počinje društvena konstrukcija moći, te koliko se taj odnos promijenio u posljednjih dvadeset godina.
Razgovor je moderirala redateljica Greta Gerwig, koja je u diskusiju unijela perspektivu suvremene filmske industrije i generacijski odmak, stvarajući prostor u kojem su se iskustvo i aktualnost prirodno ispreplitali. Upravo kroz tu dinamiku postalo je jasno kako se pojam moći u ženskom kontekstu i dalje pregovara, reinterpretira i – često – osporava.
Wintour, čija je karijera neraskidivo vezana uz transformaciju modne industrije iz elitističkog zatvorenog sustava u globalno demokratičniji prostor, odbacuje ideju uniformiranog “power dressinga”. Umjesto toga, naglašava autentičnost kao ključni element osobnog autoriteta, ističući kako žene koje ostaju dosljedne sebi – bez obzira na brendove ili trendove – zapravo najjasnije komuniciraju snagu. Takav stav odražava i širu promjenu unutar industrije, koja je od visoke mode dostupne malobrojnima evoluirala u kulturni fenomen s golemim ekonomskim i društvenim utjecajem.
S druge strane, Streep pristupa temi iz perspektive društvene i političke simbolike, upozoravajući kako odjeća žena u javnom prostoru često nosi implicitnu poruku umanjivanja vlastite prijetnje. Dok muškarci zadržavaju vizualni kontinuitet formalnosti i zaštite kroz odijela, žene su, kako ističe, nerijetko izložene očekivanju da fizički i simbolički “umanje” svoju prisutnost. Takva dinamika, prema njezinu tumačenju, proizlazi iz povijesnog konteksta u kojem su ženski društveni pomaci destabilizirali ustaljene strukture moći.
U tom smislu, lik Mirande Priestly – koji je Streep utjelovila u originalnom filmu – dobiva novu dimenziju u suvremenom kontekstu. Nekada percipirana kao karikaturalno stroga urednica, danas se promatra kroz prizmu odgovornosti vođenja kompleksnih sustava i donošenja odluka koje utječu na tisuće ljudi. Upravo taj aspekt upravljanja i održavanja institucija u vremenu ubrzanih promjena bio je, prema Streep, ključan razlog povratka toj ulozi.
Razgovor se potom prirodno proširio na pitanje vremena i iskustva. Obje sugovornice, danas u osmom desetljeću života, otvoreno su govorile o starenju ne kao ograničenju, već kao resursu. Wintour naglašava kako iskustvo donosi ravnotežu i sposobnost donošenja odluka bez iluzije perfekcije, dok Streep ističe kontinuitet znanja i emocionalnog nasljeđa koje se prenosi kroz generacije – kako u profesionalnom, tako i u osobnom smislu.
Posebno je zanimljiv njihov pogled na nasljeđe i kontinuitet unutar vlastitih profesija. Dok se filmska umjetnost, prema Gerwig, prenosi “s osobe na osobu”, stvarajući nevidljivu mrežu utjecaja i inspiracija, Wintour naglašava važnost razumijevanja povijesti kao preduvjeta za inovaciju. U tom kontekstu, modna industrija, unatoč svim transformacijama, ostaje duboko ukorijenjena u vlastitu tradiciju, koja istodobno ograničava i omogućuje kreativni iskorak.
Razgovor se dotaknuo i privatnih dimenzija njihovih života – majčinstva, bakinstva i balansiranja obiteljskih obveza s iznimno zahtjevnim karijerama. Obje ističu kako je vrijeme postalo najvrjednija valuta, a sposobnost da se ono svjesno rasporedi između profesionalnog i osobnog života ključna vještina suvremene žene na vodećim pozicijama.
U konačnici, susret Streep i Wintour nije ponudio jednostavne odgovore, ali je jasno artikulirao složenost pitanja koja se nalaze u sjecištu mode, moći i identiteta. U vremenu kada se institucije preispituju, a tradicionalni obrasci urušavaju ili transformiraju, njihova razmišljanja sugeriraju kako istinska snaga ne proizlazi iz vanjskih kodova, već iz sposobnosti prilagodbe, kontinuiteta i – možda najvažnije – autentičnosti.
Upravo u toj napetosti između tradicije i promjene, između slike i suštine, između javnog i osobnog, oblikuje se nova definicija moći – ona koja više ne zahtijeva uniformu, ali i dalje traži jasnoću.
Nova kampanja Ivana Friščića donosi promišljenu igru silueta, plemenitih materijala i snažnih kontrasta, potvrđujući prepoznatljivu estetiku domaćeg brenda koji modu promatra izvan okvira prolaznih trendova.
Francuska modna kuća Dior predstavila je kampanju Lady Dior 2027 s Rihannom u glavnoj ulozi, nastavljajući suradnju s glazbenicom koja je od 2024. godine zaštitno lice parfema J’adore. Nova kampanja donosi drukčiji pogled na jednu od najpoznatijih torbi francuske modne kuće, a njezina se priča razvija kroz niz fotografija i filmskih kadrova u kojima se Rihanna pojavljuje sama i sa svojom kćeri Rocki Irish Mayers. Pod kreativnim vodstvom Jonathana Andersona, kampanja povezuje prepoznatljiv dizajn torbe Lady Dior s osobnim identitetom žene čija se karijera već godinama razvija između glazbe, mode i poduzetništva.
Modni brend MATEYRA, iza kojeg stoji dizajnerica Mateja Dujić, predstavlja novu kolekciju pod nazivom Quiet Armour, u kojoj se prepoznatljivi krojevi i naglašene siluete povezuju s idejom odjeće koja ženi pruža osjećaj sigurnosti i slobode. Kolekcija nastavlja razvijati estetiku brenda kroz precizno oblikovane odjevne komade, izražene proporcije i suvremeni pristup ženskom odijevanju. U središtu dizajnerskog koncepta nalazi se žena koja vlastiti karakter izražava načinom na koji nosi odjeću, bez potrebe za pretjeranim ukrašavanjem ili praćenjem prolaznih modnih trendova.
Zagrebačka dizajnerica Lana Puljić predstavila je novu kolekciju svog modnog brenda Lokomotiva pod nazivom Racing Club, kojom je ljubav prema automobilskim utrkama i brzoj vožnji prenijela u svijet ženske mode. Revija održana 12. studenoga u zagrebačkom prostoru Benussi Underground donijela je drukčiji pristup predstavljanju dizajnerske odjeće, a umjesto klasične modne piste modeli su prolazili garažom okruženi luksuznim automobilima i oldtimerima. Industrijski prostor, automobilska svjetla i scenografija inspirirana utrkama stvorili su atmosferu koja je odgovarala karakteru nove kolekcije, dok je odjeća ostala u središtu pozornosti. Puljić je ovim predstavljanjem nastavila razvijati prepoznatljivu estetiku Lokomotive, u kojoj se precizno krojeni odjevni komadi, suvremeni urbani stil i naglašena ženstvenost susreću s nešto odvažnijim dizajnerskim rješenjima.
U očaravajućem ambijentu Berekin Wedding & Events Resorta, koji je na jednu večer postao mjesto susreta mode, elegancije i glamura, održano je šesto izdanje modne manifestacije ModernA. Devet istaknutih imena domaće i regionalne modne scene predstavilo je svoje kolekcije, a među njima se istaknula dizajnerica Tajana Balaž Jurišić, koja svoje modne kreacije potpisuje prepoznatljivim imenom TaYa. Predstavila je kolekciju Rapsodija, u kojoj je vlastitu kreativnu viziju povezala s ljepotom hrvatske tradicijske baštine i suvremenim pristupom modnom oblikovanju. Njezina nova modna priča nastala je iz ljubavi prema ručnom radu, čipki i detaljima koji odjevnim predmetima daju osobnost i umjetničku vrijednost. Kolekcijom je obuhvatila žensku i mušku modu te pokazala kako se elementi tradicijskog odijevanja mogu interpretirati na moderan način, uz očuvanje njihove izvornosti i prepoznatljive estetike.
U očaravajućem ambijentu Berekin Wedding & Events Resorta, gdje je održano šesto izdanje modne manifestacije ModernA, modna pista postala je mjesto susreta romantike, ženstvenosti i umjetničkog izražavanja zahvaljujući novoj kolekciji modnog brenda MAYKL, iza kojeg stoji dizajnerica Mihaela Štimac Rojtinić. Na događaju koji je okupio devet istaknutih imena domaće i regionalne modne scene, dizajnerica je predstavila vlastitu modnu priču inspiriranu tajanstvenom atmosferom mjesečine i nježnom ljepotom cvjetova koji svoju posebnost otkrivaju tek pod okriljem noći. Takva je zamisao oblikovala kolekciju u kojoj se isprepliću dramatični kontrasti, profinjene siluete i raskošni cvjetni detalji. Svaki je odjevni komad dio promišljene modne priče koja istražuje odnos svjetlosti i tame kroz oblik, boju i teksturu.
Hrvatska modna dizajnerica Martina Herak predstavila je novu kolekciju na modnoj pisti u Zadru, u sklopu šestog izdanja modne manifestacije ModernA, održane u ambijentu Berekin Wedding & Events Resorta. Na događaju koji je okupio devet istaknutih imena domaće i regionalne modne scene, Herak je publici prikazala niz odjevnih kombinacija prepoznatljivih po arhitektonskim krojevima, naglašenim volumenima i potpunoj dominaciji crne boje. Kolekcija je oblikovana kroz istraživanje odnosa između odjeće i tijela, pri čemu klasične proporcije ustupaju mjesto asimetričnim linijama, slojevitim konstrukcijama i nekonvencionalnim načinima oblikovanja odjevnih predmeta. Herak je predstavila modele koji se udaljavaju od uobičajenih pravila ženskog odijevanja, a njihova se posebnost očituje u krojevima koji mijenjaju izgled siluete ovisno o položaju tijela i kretanju.
Modna pista ponovno je postala mjesto susreta različitih stilova, materijala i dizajnerskih ideja zahvaljujući novoj kolekciji brenda JET LAG by Jasmina Arnautović, predstavljenoj na šestom izdanju modne manifestacije ModernA, održanom u ambijentu Berekin Wedding & Events Resorta. Na događaju koji je okupio devet istaknutih imena domaće i regionalne modne scene, Jasmina Arnautović predstavila je kolekciju koja nastavlja modnu priču započetu prethodnom proljetno-ljetnom kolekcijom inspiriranom Buenos Airesom. Argentinska prijestolnica i ovoga je puta poslužila kao polazište za stvaranje odjeće koja spaja urbani način života, izražajne siluete i detalje karakteristične za autorski pristup dizajnerice Jasmine Arnautović. Nova kolekcija donosi raznovrsne odjevne kombinacije, od ležernih dnevnih izdanja do večernjih kreacija, a povezuje ih ideja slobodnog kombiniranja odjeće koja se tradicionalno povezuje s različitim prilikama.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.