Lauba slavi 15 godina! Na ovoj izložbi prikazuje radove Lovre Artukovića, Kristiana Kožula, Ivane Franke i brojne druge
U vremenu u kojem se umjetnost sve rjeđe promatra kao zatvoren i konačan sustav značenja, a sve više kao prostor otvorenih pitanja, osobnih projekcija i suptilnih napetosti između viđenog i doživljenog, Lauba – kuća za ljude i umjetnost nastavlja svoj obljetnički program na način koji istovremeno afirmira vlastitu zbirku i propituje načine njezina čitanja. Nakon prve izložbe znakovitog naslova Neosvojena područja, koja je simbolički označila početak ovog višeslojnog putovanja, ciklus KARTOGRAFIJE – Putovanje kroz Zbirku Lauba ulazi u svoju drugu fazu izložbom Arhipelag mašte, otvarajući novo poglavlje u promišljanju odnosa između umjetničkog djela, prostora i promatrača.
Cijeli koncept ciklusa počiva na ideji zbirke kao živog, dinamičnog organizma koji se neprestano razvija i transformira, a ne kao statične arhive dovršenih značenja. Upravo zato, radovi koji čine Laubinu zbirku – brižno prikupljani od samih početaka djelovanja ove institucije – ne izlažu se kao izolirane cjeline, već kao dijelovi složene mreže odnosa, suodnosa i tihih dijaloga koji nastaju u prostoru izložbe. Autor ovog ambicioznog programa, Krešimir Purgar, osmislio je KARTOGRAFIJE kao niz od pet izložbi tijekom 2026. godine, pri čemu svaka od njih funkcionira poput nove mape – subjektivne, promjenjive i otvorene interpretaciji – koja iznova iscrtava granice i mogućnosti iste zbirke.
U tom kontekstu, Arhipelag mašte ne predstavlja tek još jednu tematsku selekciju radova, već promišljenu cjelinu u kojoj imaginacija postaje ključni alat razumijevanja. Sama metafora arhipelaga sugerira raspršenost, raznolikost i istovremeno povezanost: niz otoka koji, iako fizički odvojeni, pripadaju istom prostoru. Tako i ova izložba okuplja umjetnička djela koja djeluju kao zasebni svjetovi – autonomni, sugestivni i višeznačni – između kojih se posjetitelj kreće slobodno, bez unaprijed zadane putanje, vođen vlastitim asocijacijama, iskustvima i emocionalnim impulsima.
U središtu izložbe nalazi se upravo taj prostor između stvarnosti i imaginacije – prostor u kojem umjetničko djelo prestaje biti zatvorena cjelina i postaje poticaj za osobno tumačenje. Monumentalna ulja na platnu Lovro Artuković reinterpretiraju klasične religijske motive kroz suvremeni vizualni jezik, otvarajući složena pitanja o tijelu, žrtvi i granici između sakralnog i profanog. Istodobno, skulptura Brucea Leeja autora Ivan Fijolić uvodi element ironije i suptilne kritike, balansirajući između popularne kulture i institucionalnog konteksta umjetnosti.
Radovi Kristian Kožul dodatno destabiliziraju granice između kiča i visoke umjetnosti, provocirajući pitanje ukusa i vrijednosti, dok prepoznatljive spiralne kompozicije Boris Demur otvaraju prostor beskonačnih interpretacija koje se mijenjaju ovisno o kontekstu u kojem se promatraju. U tom bogatom i raznolikom sklopu nalaze se i djela niza istaknutih umjetnika poput Braco Dimitrijević, Nina Ivančić, Igor Eškinja, Goran Trbuljak, Tina Gverović i Zlatko Kopljar, čime se dodatno naglašava širina i slojevitost Laubine zbirke.
Ono što ovu izložbu čini osobitom nije težnja ka konačnom odgovoru ili jedinstvenom tumačenju, već upravo suprotno – otvorenost prema neizvjesnosti i pluralnosti značenja. Arhipelag mašte poziva promatrača da preuzme aktivnu ulogu, da ne pristaje na unaprijed zadane interpretativne okvire, već da vlastitim pogledom, iskustvom i unutarnjim svijetom dovrši ono što je umjetnik tek naznačio. U tom suptilnom, ali snažnom pomaku, izložba prestaje biti samo prostor izlaganja i postaje prostor susreta – između djela i gledatelja, između stvarnog i zamišljenog, između onoga što jest i onoga što tek može biti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Upravo u toj otvorenosti, u toj spremnosti da potakne pitanje umjesto da ponudi odgovor, leži njezina najdublja vrijednost – vrijednost koja nadilazi pojedinačna djela i pretvara cijeli ciklus KARTOGRAFIJE u jedinstveno, kontinuirano putovanje kroz umjetnost kao iskustvo.
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 31. ožujka do 10. svibnja u prostoru Oktogona NMMU-a otvara vrata izložbe pod nazivom …za slikom / …in pursuit of painting, posvećene radu Izvora Pende, umjetnika s izraženom međunarodnom prisutnošću, školovanog na prestižnoj Kunstakademie Düsseldorf. Ovaj novi ciklus slika umjetnik prvi put predstavlja u Zagrebu, gradu u kojem posljednjih godina živi i radi, donoseći publici tridesetak odabranih ulja na platnu velikih formata nastalih od 2020. godine do danas.
U suvremenom trenutku u kojem se svakodnevica gotovo neprimjetno prelijeva iz fizičkog u digitalno, umjetnička praksa Karla Štefaneka pojavljuje se kao precizno artikuliran odgovor na jedno od ključnih pitanja našeg vremena: što danas uopće znači biti prisutan, viđen i povezan. Njegov rad ne nastaje kao ilustracija digitalne stvarnosti, već kao njezina introspektivna, često nelagodna analiza – prostor u kojem se osobno iskustvo susreće s kolektivnim obrascima komunikacije, a identitet postaje fluidna, višestruko posredovana konstrukcija.
U četvrtak, 5. ožujka, u zagrebačkoj Tvornici kulture otvorena je humanitarna izložba „178 – Lica solidarnosti“, čime je simbolično i službeno započela završna faza akcije prikupljanja sredstava za SOS Dječje selo Hrvatska. Ovaj jedinstveni kulturno-humanitarni projekt okupio je niz istaknutih osoba iz javnog života koje su pristale stati pred sirovi, nenametljivi objektiv fotografa, s jasnom i snažnom namjerom – skrenuti pozornost na potrebe 178 djece, trenutačnih korisnika organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, te potaknuti širu javnost na solidarnost i konkretno djelovanje.
Poznata hrvatska glazbenica Severina svojim je sudjelovanjem dala snažnu i prepoznatljivu podršku dobrotvornoj izložbi „178 – Lica solidarnosti“, projektu koji na dojmljiv način spaja umjetnost, javni angažman i humanost. Riječ je o inicijativi pokrenutoj s plemenitim ciljem prikupljanja sredstava za 178 djece koja su trenutačno korisnici organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, a kojima je potrebna kontinuirana skrb, sigurnost i podrška zajednice.
Svake godine, u onom tankom, gotovo neprimjetnom prijelazu između zime i proljeća, kada dan još uvijek oklijeva produžiti se, a večer prerano pada na krovove i trgove, Zagreb nakratko postaje pozornica svjetla koje nadilazi svoju tehničku funkciju i prerasta u čistu, sugestivnu umjetnost. Festival svjetla 2026. nije tek niz instalacija raspoređenih po gradu, nego pažljivo režirana urbana simfonija u kojoj se arhitektura, povijest i suvremena tehnologija stapaju u iskustvo koje istodobno očarava, umiruje i potiče na razmišljanje.
U okviru međunarodne kulturne suradnje i programa usmjerenog na promociju suvremene umjetnosti, u prostoru Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost održano je otvorenje izložbe pod naslovom „The roots of small fires“. Izložba je predstavljena u prestižnom kompleksu MuseumsQuartier Wien, jednom od najvažnijih kulturnih središta europske suvremene umjetnosti, a postavljena je u izložbenom prostoru Freiraum MQ, gdje ostaje otvorena za posjetitelje do 31. svibnja.
Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, u suradnji s međunarodnim partnerima, predstavlja izložbu „The roots of small fires“, prvu samostalnu institucionalnu izložbu multidisciplinarne umjetnice Milice Živković u Freiraum MuseumsQuartiera u Beču. Ovaj projekt realiziran je u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u kustoskoj koncepciji Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s renomiranom umjetnicom Šejlom Kamerić.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Kako je otkrila njezina kolegica iz filma, legendarna Meryl Streep, Hathaway je inzistirala na tome da se u novom nastavku ne angažiraju isključivo izrazito mršave manekenke, već da se prikažu različiti oblici tijela.
Budući da se često nalazi na meti kritika zbog svojih odvažnih modnih izbora, Lopez je tijekom koncerta odlučila izravno odgovoriti na takve komentare.
Dragović, koja je danas i vlasnica brenda The Lab u kojem se mogu pronaći neki od najpoznatijih svjetskih beauty brendova, objavila je arhivske isječke s revija na kojima je sudjelovala tijekom devedesetih
