Predstava o kojoj će se pričati: Zagreb prvi u svijetu nakon West Enda donosi “Peti korak”
Zagreb se ovoga siječnja upisuje na kartu suvremenog svjetskog kazališta na način koji nadilazi lokalne okvire i uobičajene premijerne kalendare, jer Aplauz Teatar s ponosom najavljuje predstavu „Peti korak“, snažan i emocionalno ogoljen dramski tekst irskog autora Davida Irelanda, čija će premijera 24. siječnja u kazalištu Knap označiti prvu svjetsku postaju ove drame nakon iznimno uspješne londonske West End produkcije.
Riječ je o kazališnom trenutku koji Zagrebu donosi rijetku privilegiju da postane prvi grad nakon Londona koji publici otvara vrata u intimni svijet jedne od najzapaženijih suvremenih drama današnjice, potvrđujući pritom da domaća kazališna scena itekako ima snagu prepoznati, prihvatiti i relevantno interpretirati najvažnije glasove europskog teatra.
„Peti korak“ nije predstava koja se gleda s distancije, nego iskustvo u koje se ulazi tiho, gotovo oprezno, jer se pred gledateljima postupno razotkriva odnos između Luka, mladića na početku oporavka u programu Anonimnih alkoholičara, i Jamesa, njegova sponzora, muškarca s iskustvom, pravilima i vlastitim sjenama koje ne prestaju tražiti izlaz na svjetlo. Njihov odnos, koji u početku nosi jasne obrise mentorstva i strukture, s vremenom se pretvara u kompleksnu mrežu povjerenja, ispovijedi i prešućenih istina, pri čemu autor suptilno, ali nemilosrdno istražuje granice muške ranjivosti, odgovornosti i moralne krivnje, ne nudeći jednostavne odgovore, nego postavljajući pitanja koja dugo ostaju u prostoru i nakon što se svjetla ugase.
David Ireland u ovom tekstu vješto balansira između duboke emotivne napetosti i neočekivanog humora, stvarajući dramu koja je istodobno uznemirujuća i iznenađujuće duhovita, a upravo ta izmjena težine i lakoće čini „Peti korak“ iznimno suvremenim i bliskim publici. Kroz dijaloge koji djeluju gotovo ispovjedno, predstava progovara o vjeri, istini i potrebi za priznanjem, ali i o opasnostima koje nastaju kada se šutnja zamijeni riječima koje možda nikada nisu trebale biti izgovorene, otvarajući prostor za neugodu, ali i za katarzu.
Zagrebačka produkcija dodatnu snagu crpi iz minimalističkog pristupa koji fokus u potpunosti stavlja na glumačku igru, dopuštajući da se emocije, prijepori i unutarnji lomovi likova odvijaju bez suvišnih estetskih distrakcija. Uloge Luka i Jamesa tumače Ronald Žlabur i Lovro Juraga, čija interpretacija donosi suptilnu, ali snažnu dinamiku odnosa koji se neprestano mijenja, dok režiju potpisuje Marko Juraga, oslanjajući se na preciznost, ritam i povjerenje u tekst koji ne traži dodatna objašnjenja, nego punu prisutnost izvođača i publike.
Kazalište Knap tako postaje prostor gotovo ispovjednog susreta, mjesto u kojem publika nije samo promatrač, nego tihi sudionik drame koja se bavi temama o kojima se često govori šaptom ili ih se gura na margine društvenih razgovora. Upravo u toj neposrednosti i hrabrosti leži snaga ove predstave, koja ne pretendira šokirati, nego razumjeti, ne pokušava suditi, nego slušati, i ne nudi utješne zaključke, nego prostor za osobno preispitivanje.
Premijera „Petog koraka“ 24. siječnja u 20 sati nije samo još jedna kazališna večer u gradu, nego kulturni događaj koji potvrđuje da suvremeno kazalište, kada je iskreno, precizno i emotivno točno, ima moć otvoriti dijalog o temama koje se tiču svakoga od nas, bez obzira na osobna iskustva ili životne okolnosti. U vremenu u kojem se često traže brzi odgovori i jasne podjele, ova predstava bira sporiji, ali daleko hrabriji put, onaj koji vodi kroz nelagodu prema razumijevanju, ostavljajući iza sebe snažan dojam i potrebu da se o viđenom razmišlja dugo nakon posljednjeg aplauza.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.
Povodom tridesete obljetnice svoje stand-up karijere, jedan od najprepoznatljivijih autora domaće satire, Željko Pervan, okupio je novinare na susretu koji je, u skladu s njegovim stilom, bio jednako ceremonijalan koliko i ležerno duhovit – uz tortu, kavu i razgovor koji je neprestano klizio između autobiografije i improvizirane komedije. Već u uvodu naglasio je kako je sama činjenica da se tri desetljeća bavi istim zanimanjem gotovo egzistencijalni paradoks, jer, kako je u šali rekao, čovjek bi se trebao umoriti od vlastite profesije mnogo prije nego što ona doživi jubilej. Uz karakterističnu ironiju prisjetio se i zdravstvenih epizoda koje su, prema njegovu viđenju, gotovo spriječile proslavu obljetnice, sugerirajući kako bi u tom slučaju interes javnosti bio još veći, ali bi povod bio posve drukčiji.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Veljača u Europi ima gotovo prepoznatljiv scenarij: jutra bez sunca, gradovi obavijeni sivim nebom i ulice na kojima se još uvijek osjeća težina zime. Upravo zato odlazak na drugi kraj svijeta u takvom trenutku djeluje gotovo nestvarno. Dok su europski gradovi još uvijek živjeli u zimskom ritmu, na indonezijskom otoku Bali zrak je već prije podne bio topao, more mirno, a temperatura se bez napora penjala iznad trideset stupnjeva.
U srcu Jadrana, gdje se povijest susreće s modernom energijom, Zadar ponovno potvrđuje svoj status grada u kojem moda, kultura i turizam skladno koegzistiraju. Peto izdanje modnog projekta ModernA, koje će se održati 31. ožujka 2026. u impresivnom prostoru Zadar Cruise Porta, još jednom će pokazati kako kreativnost nema granica, okupljajući talentirane dizajnere, umjetnike, medije i zaljubljenike u modu na jednoj pisti. Ovaj projekt već nekoliko godina funkcionira kao svojevrsna platforma za mlade i etablirane autore, otvarajući vrata novim generacijama dizajnera i potičući dijalog između različitih segmenata kreativne industrije.
Pjevačica Andrea Šušnjara predstavila je svoju novu pjesmu, snažnu i emotivno nabijenu baladu pod nazivom “Ljubavni kockari”, koja je posebna ne samo po svojoj glazbenoj snazi već i po činjenici da se Andrea prvi put okušala kao autorica i glazbe i stihova, otkrivajući publici dijelove svoje duše koje dosad nije dijelila ni s kim. Dugo je ovu pjesmu čuvala samo za sebe, skrivajući skicu u ladici svojih osobnih zapisa i bilježnica, a onda je jedan tragičan događaj, gubitak njezinog voljenog psa Koka, probio sve emocionalne barijere i potaknuo je da u vrlo kratkom vremenu dovrši pjesmu, pretvarajući bol u stvaralačku snagu koja je djelovala gotovo terapeutski.
