Živimo li već svoju distopiju? Zagreb otvara vrata književnog istraživanja mračne budućnosti
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Predavanja i rasprave pritom nisu zatvoreni niti elitistički, nego traže interakciju sa svim sudionicima i publikom koja ih prati. Sva izlaganja, od analize sovjetske antiutopije do refleksija o transhumanizmu i modernim političkim strukturama, grade sliku književne distopije kao paralelne stvarnosti u kojoj prepoznajemo i vlastite društvene izazove.
Kroz takav okvir, distopija u književnosti prestaje biti samo tema za književne kritičare i postaje alat za promišljanje svakodnevice, za razumijevanje složenosti svijeta u kojem živimo, ali i poticaj da vlastito iskustvo interpretiramo kroz priče koje nadilaze čitanje i postaju ogledalo društva.
Distopija kao zrcalo stvarnosti
Svaka sesija Zagrebačkih književnih razgovora ove godine oblikovana je tako da prepliće teoriju, povijest i suvremenost, a pozvani autori dolaze iz različitih perspektiva, od klasične hrvatske moderne do suvremenih stranih književnosti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Rasprave o distopijskim elementima u djelima Pavla Pavličića, Orwella, Huxleya ili Strugackih ne služe samo za analitičko promišljanje, nego otvaraju prostor da se prisutni povežu s idejama, upitaju vlastite predrasude i prepoznaju znakove distopije u svakodnevnom životu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Publika, koja svojim sudjelovanjem postaje dijelom razgovora, ima priliku osjetiti kako književnost ne samo da opisuje, nego i oblikuje način na koji doživljavamo budućnost. Distopija u književnosti, u tom smislu, postaje ključna fraza koja vodi sve pretrage i rasprave, ali istovremeno djeluje kao prostor za kritičku refleksiju, suočavanje s neizvjesnošću i propitivanje vrijednosti koje oblikuju naš društveni i kulturni krajolik.
Rasprave će trajati dva dana, 16. i 17. listopada 2025., a moderiranje Karoline Lisak Vidović osigurat će da svaka riječ, svaki argument i svaka refleksija dopre do sudionika i publike, te da tema distopije u književnosti bude više od riječi na papiru – da postane iskustvo, razgovor i izazov.
Gornji grad ponovno je postao jedno od najprivlačnijih mjesta zagrebačkog ljeta jer je otvoren ČVENK, festival koji tijekom četrnaest dana donosi bogat i raznolik program posvećen suvremenoj umjetnosti, kulturi, glazbi, kazalištu, kreativnosti i zajedničkom provođenju vremena na otvorenom. Ovaj jedinstveni gradski događaj pretvara skrivene zagrebačke atrije, parkove, šetališta i povijesne prostore u žive pozornice na kojima se svakodnevno od 18 sati do ponoći susreću umjetnici, izvođači, kreativci i građani željni drugačijeg doživljaja ljeta u samom središtu grada.
Snježana Abramović Milković pripada rijetkoj skupini ljudi u hrvatskoj kulturi koja je svoju profesionalnu biografiju istovremeno ispisivala na plesnoj pozornici, u festivalskim uredima, međunarodnim kulturnim mrežama i na čelu jedne od najvažnijih kazališnih institucija u zemlji. Od suvremenog plesa i eksperimentalne biologije do upravljanja Zagrebačkim kazalištem mladih, njezin karijerni put teško je svesti na jednu profesiju ili jednu umjetničku disciplinu. Danas, nakon što joj je povjeren i četvrti mandat na čelu ZKM-a, iza nje stoje desetljeća rada tijekom kojih je sudjelovala u oblikovanju hrvatske plesne scene, pokretala međunarodno relevantne projekte i pretvorila ZKM u jedno od najvidljivijih hrvatskih kazališta izvan nacionalnih granica.
Redateljica i scenaristica Ivona Juka već više od dva desetljeća pripada najintrigantnijim autorskim glasovima regionalne kinematografije, a njezin filmski opus, obilježen snažnim psihološkim portretiranjem likova, beskompromisnim propitivanjem društvenih sustava i iznimno sofisticiranom estetikom, profilirao ju je kao autoricu čiji filmovi nadilaze lokalni kontekst i komuniciraju univerzalnim jezikom ljudske intime, slobode i moralne odgovornosti.
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.
U trenutku kada se Hrvatska priprema za nastup na Venecijanskom bijenalu, jedno od najrelevantnijih imena suvremene domaće umjetničke scene – Dubravka Lošić – dobiva prostor koji nadilazi reprezentaciju države i ulazi u zonu duboko osobnog, ali istodobno univerzalnog umjetničkog iskaza. Njezin projekt „Potaknuta strahom i ljepotom“ (Compelled by Fright and Beauty), predstavljen u venecijanskoj palači Zorzi, ne funkcionira kao izolirana izložba, nego kao kondenzirani presjek višedesetljetnog opusa u kojem se materijal, trauma, memorija i percepcija neprestano preoblikuju.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Dok s Ivanom Rakitićem i njihovim kćerima uživa u istraživanju najsunčanijeg hrvatskog otoka, supruga bivšeg Vatrenog odabrala je udobne i prozračne hlače koje su idealan izbor za visoke temperature.
Sunny Sandler u showu Jimmyja Fallona ispričala je detalj iz obiteljskog života koji je nasmijao publiku, a glavni "krivac" ponovno je osebujni stil njezina slavnog oca.
Dok većina bira heklane haljine i suknje, Izabel je odabrala luksuzni pleteni top brenda Magda Butrym i pokazala kako izgleda jedan od najupečatljivijih ljetnih trendova.
