Živimo li već svoju distopiju? Zagreb otvara vrata književnog istraživanja mračne budućnosti
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Predavanja i rasprave pritom nisu zatvoreni niti elitistički, nego traže interakciju sa svim sudionicima i publikom koja ih prati. Sva izlaganja, od analize sovjetske antiutopije do refleksija o transhumanizmu i modernim političkim strukturama, grade sliku književne distopije kao paralelne stvarnosti u kojoj prepoznajemo i vlastite društvene izazove.
Kroz takav okvir, distopija u književnosti prestaje biti samo tema za književne kritičare i postaje alat za promišljanje svakodnevice, za razumijevanje složenosti svijeta u kojem živimo, ali i poticaj da vlastito iskustvo interpretiramo kroz priče koje nadilaze čitanje i postaju ogledalo društva.
Distopija kao zrcalo stvarnosti
Svaka sesija Zagrebačkih književnih razgovora ove godine oblikovana je tako da prepliće teoriju, povijest i suvremenost, a pozvani autori dolaze iz različitih perspektiva, od klasične hrvatske moderne do suvremenih stranih književnosti.
Rasprave o distopijskim elementima u djelima Pavla Pavličića, Orwella, Huxleya ili Strugackih ne služe samo za analitičko promišljanje, nego otvaraju prostor da se prisutni povežu s idejama, upitaju vlastite predrasude i prepoznaju znakove distopije u svakodnevnom životu.
Publika, koja svojim sudjelovanjem postaje dijelom razgovora, ima priliku osjetiti kako književnost ne samo da opisuje, nego i oblikuje način na koji doživljavamo budućnost. Distopija u književnosti, u tom smislu, postaje ključna fraza koja vodi sve pretrage i rasprave, ali istovremeno djeluje kao prostor za kritičku refleksiju, suočavanje s neizvjesnošću i propitivanje vrijednosti koje oblikuju naš društveni i kulturni krajolik.
Rasprave će trajati dva dana, 16. i 17. listopada 2025., a moderiranje Karoline Lisak Vidović osigurat će da svaka riječ, svaki argument i svaka refleksija dopre do sudionika i publike, te da tema distopije u književnosti bude više od riječi na papiru – da postane iskustvo, razgovor i izazov.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovom stvarnom identitetu. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
Predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora, Kirsty Coventry, ovih je dana u Cortini, u sklopu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026, razgovarala s olimpijskom reporterkom WBD-a Laurom Robson.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Prema sudskim dokumentima koje navodi TMZ, povjerenica njegove ostavštine Sabrina Sutherland potvrdila je da je Lynch oporuku izvorno sastavio još 1994. godine, a posljednji put ju je ažurirao 25. svibnja 2023.
Reper, pravim imenom Shawn Corey Carter, ovim potezom referira se na stil koji je koristio na početku karijere, uključujući i vizualni identitet njegova debitantskog albuma iz 1996. godine.
Uz promjenu prostora, zamijenjen je i tradicionalni crveni tepih svijetlosivom, čupavom podlogom, što su korisnici društvenih mreža komentirali kao manje glamurozno rješenje.
Prisjetila se jedne situacije iz pete godine rada, kada su zajedno bile u kuhinji. Kylie Jenner ju je zamolila da donese laptop s kata, na što je Victoria u šali reagirala odbijanjem, što ju je kasnije natjeralo na razmišljanje.
