Kazališni spektakl koji morate vidjeti: Bariccove „Kule od bijesa“ prvi put oživljavaju na sceni riječkog HNK – spoj poezije, glazbe i strasti!
Rijeka će 17. listopada postati središte umjetničkog uzbuđenja i kazališnog iščekivanja – jer upravo tada ansambl Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca po prvi put na scenu donosi jedno od najpoznatijih djela slavnog talijanskog književnika Alessandra Baricca – roman „Castelli di rabbia“ / „Kule od bijesa“. U adaptaciji i režiji Valtera Malostija, riječ je o međunarodnoj koprodukciji s Emilia Romagna Teatrom ERT / Teatrom Nazionale, koja spaja dva kreativna svijeta: onaj Bariccove literarne poezije i onaj Malostijeve kazališne vizije.
Roman „Kule od bijesa“, objavljen 1991., Bariccov je književni prvijenac koji je autora odmah svrstao među najvažnija imena suvremene europske književnosti. Ovo je djelo koje je osvojilo nagrade Prix Médicis étranger i Selezione Campiello, a talijanski kritičar Enzo Siciliano opisao ga je kao “malu galaksiju priča koje se isprepliću ostavljajući za sobom blistave, vrtoglave brazde”.
Smješten u kasno 19. stoljeće, roman je poetična i gotovo nadrealna kronika jednog imaginarnog gradića i njegovih ekscentričnih stanovnika. U središtu su likovi poput zagonetnog gospodina Raila, vizionara koji sanja o željeznici koja ne vodi nigdje, i žene Jun Rail, čije srce gori od želje za slobodom i avanturom. Baricco stvara svijet u kojem se ljubav i odsutnost ljubavi, stvarnost i snovi, isprepliću u lirskom ritmu koji hipnotizira i vodi publiku u fantastično putovanje.
U kazališnoj verziji, Valter Malosti – višestruko nagrađivani talijanski redatelj, glumac i vizualni umjetnik – istražuje ono što je u samoj srži Bariccove poetike: glazbenost jezika.
„Posljednjih godina nastojao sam kroz teatar istražiti talijanski jezik, njegov ritam i zvuk. Ono što me u ‘Kulama od bijesa’ fasciniralo jest njihova muzikalnost – tekst koji ima i glazbenu snagu, gotovo kao da je riječ o partituri“, ističe Malosti. Upravo ta ideja o tekstu kao glazbi, o jeziku kao zvuku, postaje središnji motiv ove predstave.
Scenska adaptacija, kaže redatelj, slavi gorki trijumf mašte nad životom – ono što je u Bariccovu svijetu možda i najvažnija poruka: da je snaga imaginacije jedina prava pobjeda nad stvarnošću.
U predstavi nastupaju glumice i glumci ansambla Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca te gosti iz Italije: Beatrice Vecchione, Dario Battaglia, Noemi Grasso, Aurora Cimino, Serena Ferraiuolo, Leonora Surian Popov, Mirko Soldano, Andrea Tich, Giuseppe Nicodemo, Federico Palumeri i Jacopo Squizzato.
Scenografiju potpisuje Ljerka Hribar, kostimografiju Manuela Paladin Šabanović, oblikovanje svjetla Umberto Camponeschi, glazbu Bruno De Franceschi, oblikovanje zvuka Gup Alcaro, a glazbenu suradnju Andrea Cauduro.
Valter Malosti iza sebe ima impresivan opus – od režija nagrađivanih predstava poput “Venere u krznu” Davida Ivesa i “Četiri profana čina” Antonija Tarantina (za koje je osvojio prestižne nagrade Ubu i Flaiano), do suradnji s redateljskim velikanima poput Luce Ronconija. Na filmu je radio s Mimmom Caloprestijem, Francom Battiatom i Mariom Martoneom, a njegov kazališni potpis prepoznatljiv je po fuziji slike, zvuka i riječi – spoju koji briše granice između kazališta, poezije i glazbe.
Nakon premijere u Rijeci, „Kule od bijesa“ nastavljaju svoj život u Italiji – od 27. do 30. studenog predstava će biti izvedena u Teatru Arena del Sole u Bologni, a od 4. do 7. prosinca u Teatru Storchi u Modeni.
Ova međunarodna suradnja ne samo da potvrđuje reputaciju riječke Talijanske drame kao kulturne institucije koja misli globalno, nego i pokazuje koliko je kazalište danas živ organizam koji premošćuje jezike, granice i kulture.
Premijera „Kula od bijesa“ obećava večer poezije, emocije i kazališne strasti – onu vrstu iskustva koja nas podsjeća da kazalište i dalje ima moć probuditi ono najdublje u nama: maštu.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina” – i publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada vidjeli na domaćoj sceni.
Sinoć je HNK Ivana pl. Zajca bio ispunjen onom posebnom, gotovo električnom tišinom koja vlada nekoliko trenutaka prije velikog umjetničkog događaja. A kada se zastor napokon podigao, riječku je publiku dočekao svijet koji se nije samo gledao – nego i osjećao. Premijerna izvedba „Venezuele“, jedne od najznačajnijih koreografija vizionarskog Ohada Naharina, opravdala je svako očekivanje i više od toga. Ovacije koje su ispunile kazalište trajale su minutama, kao spontani i iskreni odgovor na djelo koje je publiku istovremeno razoružalo i oduševilo.
U svijetu gdje se granice između pokreta, glazbe i osjećaja brišu, na scenu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca dolazi jedno od najintrigantnijih suvremenih plesnih djela – „Venezuela“, koreografski dragulj svjetski slavnog izraelskog umjetnika Ohada Naharina.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.