Kazališni spektakl koji morate vidjeti: Bariccove „Kule od bijesa“ prvi put oživljavaju na sceni riječkog HNK – spoj poezije, glazbe i strasti!
Rijeka će 17. listopada postati središte umjetničkog uzbuđenja i kazališnog iščekivanja – jer upravo tada ansambl Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca po prvi put na scenu donosi jedno od najpoznatijih djela slavnog talijanskog književnika Alessandra Baricca – roman „Castelli di rabbia“ / „Kule od bijesa“. U adaptaciji i režiji Valtera Malostija, riječ je o međunarodnoj koprodukciji s Emilia Romagna Teatrom ERT / Teatrom Nazionale, koja spaja dva kreativna svijeta: onaj Bariccove literarne poezije i onaj Malostijeve kazališne vizije.
Roman „Kule od bijesa“, objavljen 1991., Bariccov je književni prvijenac koji je autora odmah svrstao među najvažnija imena suvremene europske književnosti. Ovo je djelo koje je osvojilo nagrade Prix Médicis étranger i Selezione Campiello, a talijanski kritičar Enzo Siciliano opisao ga je kao “malu galaksiju priča koje se isprepliću ostavljajući za sobom blistave, vrtoglave brazde”.
Smješten u kasno 19. stoljeće, roman je poetična i gotovo nadrealna kronika jednog imaginarnog gradića i njegovih ekscentričnih stanovnika. U središtu su likovi poput zagonetnog gospodina Raila, vizionara koji sanja o željeznici koja ne vodi nigdje, i žene Jun Rail, čije srce gori od želje za slobodom i avanturom. Baricco stvara svijet u kojem se ljubav i odsutnost ljubavi, stvarnost i snovi, isprepliću u lirskom ritmu koji hipnotizira i vodi publiku u fantastično putovanje.
U kazališnoj verziji, Valter Malosti – višestruko nagrađivani talijanski redatelj, glumac i vizualni umjetnik – istražuje ono što je u samoj srži Bariccove poetike: glazbenost jezika.
„Posljednjih godina nastojao sam kroz teatar istražiti talijanski jezik, njegov ritam i zvuk. Ono što me u ‘Kulama od bijesa’ fasciniralo jest njihova muzikalnost – tekst koji ima i glazbenu snagu, gotovo kao da je riječ o partituri“, ističe Malosti. Upravo ta ideja o tekstu kao glazbi, o jeziku kao zvuku, postaje središnji motiv ove predstave.
Nastavite čitati nakon oglasa
Scenska adaptacija, kaže redatelj, slavi gorki trijumf mašte nad životom – ono što je u Bariccovu svijetu možda i najvažnija poruka: da je snaga imaginacije jedina prava pobjeda nad stvarnošću.
U predstavi nastupaju glumice i glumci ansambla Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca te gosti iz Italije: Beatrice Vecchione, Dario Battaglia, Noemi Grasso, Aurora Cimino, Serena Ferraiuolo, Leonora Surian Popov, Mirko Soldano, Andrea Tich, Giuseppe Nicodemo, Federico Palumeri i Jacopo Squizzato.
Nastavite čitati nakon oglasa
Scenografiju potpisuje Ljerka Hribar, kostimografiju Manuela Paladin Šabanović, oblikovanje svjetla Umberto Camponeschi, glazbu Bruno De Franceschi, oblikovanje zvuka Gup Alcaro, a glazbenu suradnju Andrea Cauduro.
Valter Malosti iza sebe ima impresivan opus – od režija nagrađivanih predstava poput “Venere u krznu” Davida Ivesa i “Četiri profana čina” Antonija Tarantina (za koje je osvojio prestižne nagrade Ubu i Flaiano), do suradnji s redateljskim velikanima poput Luce Ronconija. Na filmu je radio s Mimmom Caloprestijem, Francom Battiatom i Mariom Martoneom, a njegov kazališni potpis prepoznatljiv je po fuziji slike, zvuka i riječi – spoju koji briše granice između kazališta, poezije i glazbe.
Nakon premijere u Rijeci, „Kule od bijesa“ nastavljaju svoj život u Italiji – od 27. do 30. studenog predstava će biti izvedena u Teatru Arena del Sole u Bologni, a od 4. do 7. prosinca u Teatru Storchi u Modeni.
Ova međunarodna suradnja ne samo da potvrđuje reputaciju riječke Talijanske drame kao kulturne institucije koja misli globalno, nego i pokazuje koliko je kazalište danas živ organizam koji premošćuje jezike, granice i kulture.
Nastavite čitati nakon oglasa
Premijera „Kula od bijesa“ obećava večer poezije, emocije i kazališne strasti – onu vrstu iskustva koja nas podsjeća da kazalište i dalje ima moć probuditi ono najdublje u nama: maštu.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
Poznata domaća poduzetnica Jana Dužanec svojim je najnovijim modnim izdanjem pokazala kako efektan dnevni look može istodobno djelovati ženstveno, profinjeno i dovoljno opušteno za gradske ulice.
Poznati domaći pjevač nedavno je privukao veliku pozornost javnosti fotografijama na kojima je pokazao zavidnu fizičku formu. Njegovo izdanje brzo se proširilo društvenim mrežama, a posebno mnogo simpatija izazvao je njegov prirodan izgled koji se savršeno uklopio u popularni pojam „dad bodyja“. Brojni komentari i pohvale pokazali su da publika nije ostala ravnodušna, a pjevač je sada odlučio otkriti i dio priče koja stoji iza fotografija o kojima se toliko govorilo.
Nova frizura Izabel Kovačić idealna je inspiracija za novu sezonu i razdoblje pred nama, osobito ako se nakon ljeta javila želja za promjenom koja će osvježiti izgled, ali pritom neće zahtijevati radikalan rez ni potpuno odricanje od duljine. Izabel se odlučila za frizuru koja na prvi pogled djeluje vrlo prirodno i neopterećeno, no upravo se u njezinoj pažljivo oblikovanoj slojevitosti krije razlog zbog kojeg kosa izgleda toliko raskošno, gusto i pokretljivo.
Budimpešta je ovih dana postala mjesto susreta mode, ljepote i prepoznatljive francuske elegancije, a Chanel je u mađarskoj prijestolnici okupio niz europskih i domaćih influencerica te poznatih lica iz svijeta mode i lifestylea. U ambijentu koji je svojom raskošnom arhitekturom, toplim svjetlom i decentnim detaljima prirodno pratio estetiku francuske kuće, među uzvanicama se našla i svima simpatična Isabela Rakonić, koja je za ovu prigodu odabrala izdanje koje je istodobno djelovalo glamurozno, romantično i vrlo suvremeno.
Poznata domaća glumica i jedna od najprepoznatljivijih dama hrvatskog kazališta, Bojana Gregorić Vejzović, ovih je dana svojoj obitelji poželjela dobrodošlicu novom članu, preslatkom psiću Duxu, koji je u njihov dom stigao nakon što je jedan oglas bio dovoljan da osvoji srca cijele obitelji.