Netflixova serija Meghan Markle – With Love, Meghan – prikazuje vojvotkinju od Sussexa kako svojim slavnim prijateljima otkriva neke od svojih omiljenih kulinarskih savjeta.
Meghan objašnjava kako dobra hrana nije samo stvar pripreme, već i dijeljenja iskustva s prijateljima.
Među njezinim poznatim gostima su Roy Choi, Mindy Kaling, Alice Waters i Delfina Figueras, a posluživala je sve – od jednostavne vrtne salate do kolača od meda i limuna.
Upravo smo ovaj posljednji odabrali da vam predstavimo. Ovo je recept za kolač od meda i limuna prema Meghan Markle.
Kolač od meda i limuna
Sastojci
Za biskvit:
Maslac ili sprej za podmazivanje kalupa
300 g šećera
375 g glatkog brašna
1 žlica praška za pecivo
1 žličica soli
4 jaja
375 ml mlijeka
Naribana korica 2 limuna
180 ml maslinovog ulja
3 žlice meda
Za sirup od limuna i meda:
120 ml meda
60 ml svježeg limunovog soka
60 ml vode
Naribana korica 1 limuna
Za kremu:
680 g omekšalog maslaca
625 g šećera u prahu
Prstohvat soli
Za dekoraciju:
240-480 ml džema od malina
Svježe maline
Listići limunske verbene ili malog bosiljka
Priprema
Biskvit:
Zagrijte pećnicu na 175 °C.
Pripremite tri okrugla kalupa za torte (20 cm) podmazivanjem maslacem i oblaganjem papirom za pečenje.
U velikoj zdjeli prosijte šećer, brašno, prašak za pecivo i sol.
U drugoj posudi umutite jaja, mlijeko, ulje i koricu limuna.
Suhe sastojke dodajte mokrima, zatim dodajte med i lagano promiješajte dok se ne sjedini.
Smjesu podijelite ravnomjerno u pripremljene kalupe.
Pecite 25-30 minuta, dok ne poprimi zlatnu boju i čačkalica umetnuta u sredinu ne izađe čista.
Ostavite biskvite da se ohlade na rešetki. Kada su potpuno hladni, odrežite im ispupčene vrhove.
Sirup od limuna i meda:
U malom loncu zagrijte med, limunov sok, vodu i koricu limuna dok ne zavrije.
Maknite s vatre i ostavite da se potpuno ohladi.
Prije slaganja kolača, svaki sloj biskvita premažite sirupom s pomoću kista.
Krema od maslaca:
Mikserom istucite sve sastojke dok krema ne postane lagana i pjenasta.
Slaganje kolača
Svaki biskvit premažite sirupom od limuna i meda.
Prvi biskvit stavite na tanjur za posluživanje.
Kremu od maslaca prebacite u vrećicu za ukrašavanje i odrežite mali otvor na vrhu. Isto učinite s džemom od malina.
Po rubu biskvita napravite krug kremom od maslaca, a zatim u obliku spirale rasporedite kremu i ostavite razmake.
U praznine između spirala nanesite džem od malina.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.