Otvorena izložba „Fotografije“ Mare Bratoš povodom 30 godina umjetničkog stvaralaštva
Sinoć je u Galeriji Klovićevi dvori otvorena izložba poznate fotografkinje Mare Bratoš, koja će trajati do 24. studenog 2024., prikazujući njezin bogat opus.
Sinoć je u Galeriji Klovićevi dvori, u društvu brojnih prijatelja, ljubitelja umjetnosti i predstavnika medija otvorena izložba „Fotografije“, kojom naša poznata fotografkinja Mara Bratoš obilježava trideset godina svog umjetničkog stvaralaštva. Izložba će se moći razgledati do 24. studenog 2024.
Nakon brojnih monografskih izložbi koje je ova autorica ostvarila u protekla gotovo tri desetljeća rada, ova izložba biti će svojevrstan presjek kroz njen opus. Fokusirana na fotografsko uobličavanje za autoricu emocionalno važnih motiva, bilo da se radi o introspektivnom prodiranju u vlastitu nutrinu ili preispitivanju vlastite tjelesnosti, ili pak o odnosima s autorici bliskim ljudima i mjestima , njezin opus obilježit će rad u ciklusima, serijama fotografija, približavajući se na taj način filmskoj poetici.
Kroz naglašena procesualnost i temporalnost na njenim portretima, figurama autoaktova , mjestima u prirodi ili društvenim događajima ,njeni fotografski iskazi zadobivaju svoja značenja .Pomno režirajući snimljene prizore i dokumentirajući u širem smislu prirodne i društvene aspekte stvarnosti: ,prirodu i društvo, svakodnevnicu , kulturne događaje , i njihove protagoniste ,stvara intertekstualne fotografske nizove vizualno-tekstualnih prikaza , kao reference ,čije značenje ovisi o kontekstu na koji se referiraju. Ambijenti proživljenog vremena, grad i ljudi, Dubrovnik ,Lopud, Zagreb, prijatelji i bliski intimni prizori, bez obzira da li je i autorica na njima ili je nevidljiva –sve te slike pokrenute su prije svega unutrašnjim afektivnim impulsom , snagom introspekcije i odabira trenutka koji će postati kadar u nizu sličnih, analognih, fotografskih slika, uspostavljajući slojevitost značenja i interpretativnu otvorenost.
Uz njeno formalno obrazovanje na Akademiji dramskih umjetnosti, na odsjeku za filmsko i televizijsko snimanje i senzibilitet odnjegovanom na poetici crno bijelog filma i modernističkog filmskog kadra, osnova su na kojoj je autorica stvorila okvir unutar kojeg će nastati serije fotografija u analognoj crno /bijeloj tehnici, analognoj tehnici u koloru i u digitalnoj tehnici. S jedne strane uobličavajući trenutke duboke fokusiranosti na izabrani motiv, njezine fotografije ostaju bazično statične, elementarne, ukotovljene u tišini i atmosferi dvoje ili jednog aktera, da bi postepeno fokus pomakla na artificijelnost teme i scenografije kao značenjske elemente fotografske slike čiju ambivalentnost i arbitrarnost želi naglasiti.
U vremenskom rasponu od ranih 90-tih godina prošlog stoljeća do najnovijih nastalih 2024., izložba će nastojati ukazati na važnost njenog opusa za hrvatsku fotografsku scenu (posebno žensku fotografiju) , njegovu strukturnu i značenjsku matricu , koja je refleksija evolucije svijesti autorice koja je svoj opus izgradila u rasponu od medija fotografske slike kao reprezentacije i njene dekonstrukcije do medija fotografske slike kao performativnog čina.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.