Kako izgleda dijeta Gisele Bundchen? Zanosna Brazilka godinama je bila najplaćenija manekenka na svijetu, a od samog starta karijere pa do danas malo se promijenila kad je izgled u pitanju. Na tome može biti zahvalna dobrim genima, ali i zdravom načinu života u kojem ključnu riječ imaju meditacija, zdrava prehrana i povremeni post.
Gisele je samo jedna od slavnih osoba koje povremeni post smatraju fantastičnim načinom za održavanje vitke linije i optimalnog zdravlja, a evo koja joj je verzija najdraža.
Dijeta Gisele Bundchen uključuje povremeni post
Postoji mnogo stvari koje brazilska manekenka radi kako bi održala svoju besprijekornu tjelesnu građu, uključujući početak dana u 5 ujutro meditacijom i čašom vode s limunom, nakon čega slijedi vježbanje. A tu je i povremeni post.
U svojoj knjizi “Lessons: My Path to a Meaningful Life” objasnila je koliko je za nju bila korisna “5:2” verzija dijete s povremenim postom. Ukratko, dijeta uključuje uobičajenu (ali zdravu) prehranu pet dana i povremeni post preostala dva dana. Tijekom dva dana isprekidanog posta, kalorije su ograničene na samo 500-600 kalorija dnevno.
Gisele je otkrila da posti do ručka tijekom dana povremenog posta kako bi svom tijelu dala vremena za odmor i probavu. “Našem tijelu je potrebno mnogo energije da probavi hranu koju jedemo i mislim da je dobra ideja ponekad osigurati našem probavnom sustavu odmor”, piše u knjizi.
Dijeta Gisele Bundchen ne tolerira šećer ni fast food
“Za mene bijeli šećer znači otrov. Postoji toliko mnogo drugih načina na koje možete zasladiti svoje stvari koje su ukusne”, rekla je u jednom intervjuu i otkrila da koristi med, javorov sirup i datulje kao prirodne zaslađivače.
“Svoje tijelo vidim kao hram. Ne želim se osjećati tromo nakon jela. Ne želim imati bolove u trbuhu ili zatvor. Moj cilj je živjeti što duže najboljim životom koji mogu.”, dodala je.
“Za mene nema McDonald’sa ili kolačića na policama ili slatkiša. Moje tijelo je moj hram, a moj hram je svet. Jesti prerađenu hranu nije ljubav prema sebi.”, napisala je u svojoj kuharici.
U javnoj percepciji sporta često dominira slika koja je gotovo filmski jednostavna: pobjeda, poraz, medalja oko vrata, suze radosnice ili trenutak razočaranja na kraju natjecanja. Međutim, ono što kamera rijetko bilježi, a još rjeđe prenosi u punini, jest slojevita i dugotrajna unutarnja borba sportaša koja se odvija daleko od stadiona, reflektora i publike. Ta se borba ne mjeri vremenom, bodovima ni rekordima, nego tišinom noći prije natjecanja, pritiskom očekivanja koji se ne može skinuti kao sportska oprema, te stalnim preispitivanjem vlastite vrijednosti koja često ovisi o jednoj jedinoj izvedbi.
U svijetu u kojem se uspjeh često mjeri brzinom, snagom i vidljivim rezultatima, ono što ostaje skriveno – tišina prije pokreta – nerijetko čini ključnu razliku. Upravo u tim tihim, gotovo nevidljivim trenucima prije jutarnjeg treninga, mnogi uspješni muškarci, od sportaša do poduzetnika i glumaca, oblikuju svoju mentalnu otpornost, disciplinu i fokus. Mindfulness, ili svjesna prisutnost, više nije rezervirana za meditacijske centre i duhovne prakse – postala je sofisticiran alat za optimizaciju performansi, unutarnju stabilnost i dugoročno zdravlje.
Živjeti dulje odavno je ljudska želja, no danas sve više razmišljamo o tome kako godine koje su pred nama provesti zdravi, aktivni i puni energije. Upravo se na toj ideji temelji koncept dugovječnosti, poznatiji kao longevity, koji posljednjih godina privlači sve veću pozornost medicine i znanosti. U svijetu u kojem se svakodnevno pojavljuju novi dodaci prehrani i obećanja o očuvanju mladosti, sve je teže razlikovati stvarne tehnološke pomake od prolaznih trendova. Tu su priliku prepoznali Anastazija i Marko Đerek, bračni par s više od četiri desetljeća zajedničkog iskustva u farmaceutskoj industriji, koji je odlučio vlastito znanje pretočiti u hrvatski brend Vivacel360.
U razdoblju kada priroda usporava, dani postaju kraći, a tišina ranih večeri sve izraženija, studeni često djeluje poput emocionalnog ogledala – mjesec introspekcije, suočavanja i unutarnjeg dijaloga. Upravo u tom prijelaznom vremenu, kada se ljeto čini dalekim, a zima još nije sasvim stigla, mnogi muškarci – često nenaviknuti na otvoreno izražavanje vlastitih osjećaja – pronalaze neočekivani izlaz u kreativnosti. Umjetnost, bilo da je riječ o glazbi, slikarstvu ili pisanju, postaje prostor sigurnosti, tišine i oslobađanja, svojevrsna terapija bez unaprijed zadanih pravila.
U vremenu u kojem svaka sekunda nosi potencijal nove obavijesti, poruke, e-maila ili podsjetnika, suvremeni muškarac sve češće živi u stanju neprekidne pripravnosti. Digitalni svijet, iako dizajniran da olakša svakodnevicu, postupno je prerastao u prostor konstantnog prekida, fragmentirane pažnje i tihog, ali upornog pritiska. Mentalno zdravlje muškaraca, koje je tradicionalno već opterećeno društvenim očekivanjima emocionalne suzdržanosti i snage, u takvom okruženju postaje još ranjivije.
U vremenu u kojem se muško zdravlje još uvijek prečesto promatra kroz prizmu fizičke snage, izdržljivosti i vanjskih performansi, sve veći broj znanstvenih istraživanja počinje ukazivati na nešto mnogo suptilnije, ali dugoročno daleko važnije – na duboku povezanost između emocionalne bliskosti, tjelesnog dodira i hormonalne ravnoteže u muškom organizmu. Upravo u tom kontekstu, tema maženja nakon intimnog odnosa prestaje biti trivijalizirana ili romantično banalizirana, te se sve jasnije profilira kao ozbiljan čimbenik koji može imati mjerljiv utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje muškaraca.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, posljednje razdoblje života proveo je suočavajući se s Alzheimerovom bolešću i demencijom s Lewyjevim tjelešcima, dvjema progresivnim neurodegenerativnim bolestima koje postupno oštećuju moždane funkcije. Njegova obitelj potvrdila je dijagnoze nakon glumčeve smrti, a vijest je privukla pozornost javnosti jer Stewart ranije nije javno govorio o takvim zdravstvenim problemima. Glumac, kojeg je publika desetljećima poznavala po ulogama kapetana Jean-Luca Picarda u „Zvjezdanim stazama” i profesora Charlesa Xaviera u filmovima „X-Men”, preminuo je u svojem domu u Los Angelesu, okružen suprugom Sunny Ozell, članovima obitelji i bliskim prijateljima.
Pas koji drhti pred grmljavinom, laje kada ostane sam ili odbija hranu nakon preseljenja ne reagira „bez razloga“. Njegov organizam procjenjuje da se nešto promijenilo ili da mu prijeti opasnost te pokreće niz tjelesnih reakcija. Stres zato nije samo emocija. Uključuje promjene u radu živčanog sustava, lučenju hormona, probavi i imunološkom odgovoru. Kratkotrajna reakcija pomaže psu da se prilagodi. Kada se stres ponavlja ili dugo traje, može narušiti dobrobit i utjecati na zdravlje.
Za njezin izgled zaslužan je dizajner Zac Posen, koji je za GapStudio osmislio haljinu po mjeri. Inspiraciju je pronašao u konstrukciji klasičnih traperica, a svakodnevne elemente uklopio u sasvim drukčiju modnu priču.
Obožavatelji su počeli nagađati da bi glumac mogao napustiti ulogu agenta Rivera Cartwrighta kako bi se posvetio novom filmskom projektu i uskočio u odijelo najpoznatijeg tajnog agenta na svijetu.
