Kako (pokušati) produljiti svoj životni vijek i usvojiti zdravije navike? Sigurno ste već čuli za Plave zone u kojima ljudi žive jednostavno i dugo, sretni i zadovoljni onime što imaju (što nije uvijek mnogo), a zanimljivo je i da premda se nalaze na drugim krajevima svijeta, dijele slične navike.
Evo što sve možemo naučiti i usvojiti od vitalnih stanovnika plavih zona.
Prije svega, što su plave zone?
Dan Buettner, nagrađivani novinar koji je otkrio Plave zone, a koji je godinama radio s timom demografa, istraživača, antropologa i epidemiologa to objašnjava ovako. On i njegovi suradnici pronašli su pet regija u kojima je broj muškaraca koji su doživjeli 100 godina nadmašio ostatak svijeta, a Buettner je ta područja nazvao Plave zone (prema olovci u boji kojom ih je tim označio na karti).
Iako su se jezični i kulturni detalji svakog mjesta razlikovali, Buettner je identificirao dosljedan element: “Ključan čimbenik u svim Plavim zonama je da se stogodišnjaci koji tamo žive nisu probudili jedno jutro i odlučili da žele živjeti do 100”.
“Jednostavno su živjeli u okruženjima koja su ih tjerala na svakodnevno kretanje i poticala na društvenu povezanost i prehranu biljnom hranom, čineći zdrav izbor ne samo lakim, već i neizbježnim.”
Gdje se nalaze Plave zone?
Ikaria, Grčka, mali, udaljeni otok u Egejskom moru
Sardinija, Italija, sredozemni otok
Okinawa, Japan, otoci na južnom kraju Japana
Nicooya, Kostarika, poluotok južno od granice s Nikaragvom
Loma Linda, Kalifornija
Power 9: Zdrave navike stanovnika Plavih zona
Dok su Buettner i njegov tim pomnije proučavali svaku Plavu zonu, pronašli su devet zajedničkih nazivnika, koje su nazvali Power 9, a za koje vjeruju da su pridonijeli dugovječnosti stanovnika. Evo koji su to!
Biljna prehrana: Obroci u Plavim zonama primarno su biljni i obiluju grahom. Nećete naći nikakve “velike” porcije; veličine porcija su otprilike veličine špila karata.
Strategije za ublažavanje stresa: bilo da to znači molitvu, drijemanje, opuštanje s prijateljima ili odvajanje vremena za sjećanje na svoje pretke, stanovnici svake Plave zone imaju svoje rituale koji pomažu u rješavanju napetosti.
Pravilo 80 posto: Ljudi u plavim zonama obično jedu samo dok nisu 80 posto siti.
Osjećaj svrhe: “Osjećaj svrhe produljuje životni vijek za sedam godina”, kaže Buettner.
Obiteljske veze:“Stogodišnjaci svoju obitelj stavljaju na prvo mjesto: drže ostarjele roditelje i bake i djedove u blizini, obvezuju se na životnog partnera i ulažu u svoju djecu”, naglašava Buettner.
Društvena podrška: Ljudi koji žive dulje okružuju se i ljudima koji vode zdrav način života. “Odabrali su, ili su rođeni u društvenim krugovima koji podržavaju zdravo ponašanje”, dodaje Buettner.
Umjereno ispijanje alkoholnih pića: Buettnerovo istraživanje pokazalo je da oni koji umjereno piju nadžive one koji ne piju, osobito ako se u tim pićima uživa s prijateljima. Međutim, ne slažu se svi medicinski stručnjaci da je tako.
Prirodno kretanje: Umjesto svrhovitog vježbanja, okruženje Plave zone potiče stanovnike na kretanje bez razmišljanja o tome. “Najdugovječniji ljudi na svijetu ne pumpaju željezo niti trče maratone”, govori Dan Buettner.
Vjera: “Pohađanje vjerskih službi četiri puta mjesečno, bez obzira na denominaciju, dodaje do 14 godina očekivanog životnog vijeka”, kaže Buettner.
Sve ovo i vi možete primijeniti u vlastitom životu.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.
