Haljina za djeveruše s kraljevskog vjenčanjakraljice Elizabete s princem Philipom prodana je na aukciji po vrtoglavoj cijeni. 2. srpnja, Christie’s je objavio da je posebno izrađena svijetlo smeđa haljina Normana Hartnella koju je nosila Lady Elizabeth Lambart kao djeveruša na vjenčanju tadašnje princeze Elizabete 1947. godine prodana za 44 822€.
“Ovo je divna prilika za nabavku rijetkog primjera kraljevske modne povijesti,” rekao je specijalist Benedikt Winter iz Christie’sa u izjavi prije prodaje. “Sa svojim nježnim dizajnom, prekrasnim vezom i izvrsnim krojem, ova elegantna haljina simbolizira glamur Sir Normana Hartnella i nadu koju je vjenčanje pokojne kraljice i vojvode od Edinburgha pružilo poslijeratnoj Britaniji.” Očekivalo se da će haljina postići između 38 000 i 63 000 dolara i privući kolekcionare kraljevske povijesti ili vintage kreatore.
Svaka haljina za djeveruše je bila identična
Dana 20. studenog 1947., Lady Elizabeth Lambart bila je jedna od osam djeveruša, uključujući princezu Margaret, koje su nosile iste haljine kako bi podržale buduću kraljicu Elizabetu tijekom njezinog kraljevskog vjenčanja s princem Philipom u Westminster Abbeyu.
“Ona je odrasla u krugu kraljevske obitelji i poznavala je princezu Elizabetu od malih nogu. Obje su djevojke pohađale istu školu plesa i bile su dio Buckingham Palace Girl Guides kompanije. Pretpostavljam da joj je bila velika čast imati ulogu djeveruše na kraljevskom vjenčanju,” rekao je Winter.
Djeveruše kraljice Elizabete nosile su haljine u istoj boji s okruglim dekolteima, uskim korzetima i širokim suknjama te cvjetnim satenskim ukrasima u kosi. Kao i princezina vjenčanica, i ove su haljine bile ukrašene cvjetnim detaljima. Zanimljive haljine je dijelom dizajnirala vezilja Flora Ballard a tkane su kod Warner & Sons, prema Royal Collection Trustu.
Haljina za djeveruše na kraljevskom vjenčanju je zaista komad povijesti
Hartnell je također dizajnirao vjenčanicu kraljice Elizabete te je kasnije kreirao i njezinu krunidbenu haljinu 1953. godine. Lambart je posudila svoju kraljevsku haljinu za djeverušu Fashion Museum Bathu od 1980-ih do ranih 2000-tih. Jednom je haljinu na kratko nosila britanska manekenka Kate Moss.
Manekenka je naknadno izjavila: “Upoznavanje Lady Elizabeth i nošenje njezine haljine, koja ima prekrasnu priču, bilo je čarobno iskustvo za mene. Osjećala sam se kao da nosim komad povijesti.” Kraljevska haljina za djeverušu Lady Elizabeth Lambart bila je u vlasništvu njezine obitelj nakon njezine smrti 2016. godine sve dok je 2. srpnja nije kupio privatni kupac.
Postoje trenuci kada destinacija prestaje biti samo kulisa i postaje priča. Kada prostor progovori o tradiciji, ali je izgovori jezikom suvremenog luksuza. Upravo to se događa ove jeseni, kada se održava Istria Wedding Open Days – projekt koji pretvara Istru u europsku prijestolnicu vjenčanja i okuplja hotele, vile i kreativce u jedinstvenoj viziji.
Vjenčanje pod zvijezdama oduvijek slovi kao vrhunac romantike - onaj poseban dan kada se sve svjetlosti ovog svijeta ugase, a upale se one koje dolaze s neba. Takva proslava očarat će sve goste, a mladence uvući u bajku o vječnoj ljubavi, daleko od gradske vreve i svjetala.
Organizacija ljetnog vjenčanja pravi je izazov — posebno kada je u pitanju odabir jelovnika. Želimo da sve bude svježe, lagano, sigurno, ali ujedno raskošno i posebno.
Sezona vjenčanja 2025. donosi svjež dah i preokrete koji odzvanjaju autentičnošću i povezanošću s korijenima. I dok su proteklih godina destinacijska vjenčanja bila hit, s raskošnim ceremonijama na dalekim egzotičnim lokacijama, sada svjedočimo povratku domu i jednostavnosti — vjenčanja se vraćaju tamo gdje je sve i počelo, u okrilje rodnog kraja i obiteljskog doma.
Bez obzira na zemlju u kojoj se održava vjenčanje i stil u kojem ga mladenci organiziraju, prvi ples nezaobilazna je tradicija na svim svadbenim svečanostima. Tko je otplesao prvi svadbeni ples?
Planiranje vjenčanja često je jedan od najuzbudljivijih, ali i najstresnijih trenutaka u životu budućih mladenaca. Uzbuđenje oko odabira savršene haljine, benda koji će podići atmosferu do jutra, te rasprave o jelovniku, dekoracijama i svečanoj torti ponekad mogu zasjeniti osnovnu bit – uživanje u danu koji slavi ljubav.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.