Plave zone, pet mjesta diljem svijeta gdje ljudi doživljavaju stotu godinu s neobično visokim stopama, čine se kao da imaju sve odgovore za što duži život. Ali stručnjak kaže da postoje četiri stvari koje možemo učiniti kako bismo povećali svoju dugovječnost, bez obzira na to gdje živimo. Alyson van Raalte, koja vodi istraživanje o nejednakostima u dugovječnosti na Max Plancku, institutu za demografska istraživanja u Njemačkoj, izjavila je za Business Insider da iako se tradicionalni načini života često koriste kako bi se objasnio visok postotak stogodišnjaka u Plavim zonama poput Kostarike, Okinave i Japana, to ne prikazuje cjelokupnu sliku.
“Samo najotporniji ljudi u populaciji zapravo dosežu stariju dob“, rekla je, što znači da oni koji umiru mlađi nisu tu da snize prosječnu dob. Također je teško izolirati svaki aspekt života osobe kako bi se dokazalo što im pomaže da žive duže. ”Koliko će netko živjeti uglavnom ovisi o njihovim genima, životnim okolnostima i stvarima koje ne možemo predvidjeti”, rekla je van Raalte. Na primjer, identični blizanci vjerojatno će imati sličnu dugovječnost, čak i ako se jedan bolje hrani i više vježba od drugoga – osim ako se ne dogodi nešto neočekivano, poput bolesti ili nesreće.
Međutim, van Raalte kaže da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste maksimalno povećali svoje šanse da doživite 100 godina.
1. Nemojte pušiti
Van Raalte objasnila je da jedini stil života dokazano pomaže da živite duže, onaj bez cigareta. Mjesta gdje ljudi u prosjeku najduže žive – Istočna Azija za žene i Zapadna Europa za muškarce – također su mjesta gdje se nalazi najmanje pušača.
Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, pušači imaju tri puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na nepušače.
2. Tjelovježba
“Treba vježbati na svakakve načine“, rekla je van Raalte.
Nema dokaza da je jedna vrsta vježbanja bolja za dugovječnost od druge, iako bi bilo teško reći osobi da cijeli život radi samo jednu aktivnost, rekla je. Istraživanja sugeriraju da je kombinacija kardio vježbi i vježbi snage najbolja za zdravlje, ali Business Insider je ranije izvijestio da ne morate ići u teretanu da biste imali koristi od vježbanja za dugovječnost.
3. Držite um aktivnim
Osim što biste trebali biti fizički fit, aktivan um također je važan za dugovječnost, rekla je van Raalte. Heidi Tissenbaum, profesorica molekularne, stanične i kancerogene biologije koja istražuje zdrave životne periode, ranije je rekla za Business Insider da je jedna od osnova dugovječnosti stvaranje novih veza u mozgu kroz aktivnosti poput čitanja i učenja novih vještina.
4. Društveno umrežavanje
Ljudi na jugu Europe obično žive duže od onih na sjeveru Europe, i također imaju jače obiteljske veze, rekla je van Raalte. Na sjeveru Europe su ljudi skloniji smještati starije članove obitelji u domove za njegu i živjeti odvojeno.
Ova razlika u dugovječnosti može biti posljedica razlika u klimi, obrascima pušenja ili drugim čimbenicima, ali društveno povezivanje ipak se čini važnim za dugovječnost, rekla je. Gerontologinja, profesorica Rose Anne Kenny ranije je rekla da imati jaka prijateljstva jednako važno za dugovječnost kao što su prehrana i vježbanje.
Nekad smo s pomalo superiornim osmijehom gledali američke filmove i mislili: „Aww, kako slatko, ali to kod nas nikad ne bi prošlo.“ Danas? Danas Europom paradiraju kolone automobila okićenih ružičastim i plavim balonima, dok mladi par u Zagrebu, Pragu ili Milanu pritišće tipku koja će – uz dim, konfete i svjetlosne efekte vrijedne polufinala Eurosonga – otkriti je li njihova beba on ili ona.
Čim otvorite oči, ruke se već refleksno pružaju prema telefonu. Alarm utihne, a vi, napola još sanjivi, već kucate po ekranu. Provjeravate poruke, pregledavate Instagram, skrolate TikTok – a da i ne ustanete iz kreveta. Možda mislite: „Samo malo, brzo ću pogledati...“ No, što ako vam kažemo da upravo taj ‘mali trenutak’ može upropastiti cijelo jutro?
Petra Pinjuh danas je ime koje izaziva znatiželju i divljenje, ali njezin put do coacha za partnerske veze i seksulanost nije bio klasičan, niti očekivan. Iza nje stoji uspješna korporativna karijera, godine vođenja timova i postizanja ciljeva u svijetu prodaje, ali i duboka spoznaja da „savršeno“ izvana ne znači ispunjeno iznutra. Upravo to nezadovoljstvo, pomiješano s intuicijom i strašću za ljudskim odnosima, dovelo ju je do odluke da napusti siguran posao i zakorači u svijet koji mnogi još uvijek smatraju tabuom.
Ako ste milenijalac – osoba rođena između 1981. i 1996. godine – možda ćete se osjećati prozvano jer postoji fenomen koji je upravo vas stavio pod lupu: millennial pause.
Postoji trenutak na internetu koji otkriva više o našoj dobi nego sve ankete zajedno. Nije to filter, ni emoji, ni traper kroj iz ormara – nego način na koji pritišćemo “record” i kako se izgledamo u prvih par sekundi videa.
Ghosting, gaslighting, negging… kao da popis toksičnih ljubavnih trendova nije već dovoljno dug, na scenu je stigao još jedan – quiet dumping. Najkraće rečeno, riječ je o ljubavnom ponašanju koje kombinira pasivnu agresiju quiet quittinga iz poslovnog svijeta i emocionalnu okrutnost ghostinga, ali uz daleko suptilniju, dugotrajniju i često bolniju metodu prekida.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.