Plave zone, pet mjesta diljem svijeta gdje ljudi doživljavaju stotu godinu s neobično visokim stopama, čine se kao da imaju sve odgovore za što duži život. Ali stručnjak kaže da postoje četiri stvari koje možemo učiniti kako bismo povećali svoju dugovječnost, bez obzira na to gdje živimo. Alyson van Raalte, koja vodi istraživanje o nejednakostima u dugovječnosti na Max Plancku, institutu za demografska istraživanja u Njemačkoj, izjavila je za Business Insider da iako se tradicionalni načini života često koriste kako bi se objasnio visok postotak stogodišnjaka u Plavim zonama poput Kostarike, Okinave i Japana, to ne prikazuje cjelokupnu sliku.
“Samo najotporniji ljudi u populaciji zapravo dosežu stariju dob“, rekla je, što znači da oni koji umiru mlađi nisu tu da snize prosječnu dob. Također je teško izolirati svaki aspekt života osobe kako bi se dokazalo što im pomaže da žive duže. ”Koliko će netko živjeti uglavnom ovisi o njihovim genima, životnim okolnostima i stvarima koje ne možemo predvidjeti”, rekla je van Raalte. Na primjer, identični blizanci vjerojatno će imati sličnu dugovječnost, čak i ako se jedan bolje hrani i više vježba od drugoga – osim ako se ne dogodi nešto neočekivano, poput bolesti ili nesreće.
Međutim, van Raalte kaže da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste maksimalno povećali svoje šanse da doživite 100 godina.
1. Nemojte pušiti
Van Raalte objasnila je da jedini stil života dokazano pomaže da živite duže, onaj bez cigareta. Mjesta gdje ljudi u prosjeku najduže žive – Istočna Azija za žene i Zapadna Europa za muškarce – također su mjesta gdje se nalazi najmanje pušača.
Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, pušači imaju tri puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na nepušače.
2. Tjelovježba
“Treba vježbati na svakakve načine“, rekla je van Raalte.
Nema dokaza da je jedna vrsta vježbanja bolja za dugovječnost od druge, iako bi bilo teško reći osobi da cijeli život radi samo jednu aktivnost, rekla je. Istraživanja sugeriraju da je kombinacija kardio vježbi i vježbi snage najbolja za zdravlje, ali Business Insider je ranije izvijestio da ne morate ići u teretanu da biste imali koristi od vježbanja za dugovječnost.
3. Držite um aktivnim
Osim što biste trebali biti fizički fit, aktivan um također je važan za dugovječnost, rekla je van Raalte. Heidi Tissenbaum, profesorica molekularne, stanične i kancerogene biologije koja istražuje zdrave životne periode, ranije je rekla za Business Insider da je jedna od osnova dugovječnosti stvaranje novih veza u mozgu kroz aktivnosti poput čitanja i učenja novih vještina.
4. Društveno umrežavanje
Ljudi na jugu Europe obično žive duže od onih na sjeveru Europe, i također imaju jače obiteljske veze, rekla je van Raalte. Na sjeveru Europe su ljudi skloniji smještati starije članove obitelji u domove za njegu i živjeti odvojeno.
Ova razlika u dugovječnosti može biti posljedica razlika u klimi, obrascima pušenja ili drugim čimbenicima, ali društveno povezivanje ipak se čini važnim za dugovječnost, rekla je. Gerontologinja, profesorica Rose Anne Kenny ranije je rekla da imati jaka prijateljstva jednako važno za dugovječnost kao što su prehrana i vježbanje.
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.
