Opatija u znaku poduzetništva: Pogledajte tko je osvojio titulu Poduzetnika godine
Ovog vikenda Kristalna dvorana Hotela Kvarner u Opatiji bila je domaćin najprestižnijeg događaja za poduzetnike Primorsko-goranske županije – svečane dodjele nagrada "Bilanca uspjeha 2024."
Ovaj događaj, koji je privukao mnoge ugledne goste, obilježen je slavljenjem izvrsnosti, inovacija i doprinosa poduzetnika koji su svojim radom oblikovali gospodarski život regije. Posebna dimenzija ovogodišnje dodjele bila je i u znaku obilježavanja 180 godina hrvatskog turizma, koji je započeo upravo u Opatiji, gradu domaćinu i suorganizatoru manifestacije.
Među mnogobrojnim uzvanicima našli su se i gradonačelnici Opatije i Rijeke, Fernando Kirigin i Marko Filipović, zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić, izaslanik predsjednika Vlade Robert Blažinović, te pročelnice Primorsko-goranske županije Alessandra Ban, Edita Stilin, Ermina Duraj, Izabela Linčić Mužić. Uz njih su bili i dr. Boris Nemec, Davor Bilman, Ivana Delač, Barbara Štrbac, Kristina Burja, Dino Bubičić, Ivana Mamilović i mnogi drugi.
Prije same dodjele, gosti su na terasi Hotela Kvarner uživali u izvedbama Marka Tolje, uz bezvremenske hitove Franka Sinatre i Ive Robića.
Dodjelu je vodila Barbara Udovičić, uz podršku kolegice Jane Bubnič Arčanin, dok su za bogat glazbeni program bili zaduženi izvođači iz Primorsko-goranske županije: Damir Kedžo, Marko Tolja, Antonijo Krištofić, Vjeko Ključarić, Eni Jurišić, Nikolina Tomljanović, Sabrina Hebiri i Sergej Božić, uz izvedbe plesača zagrebačkog kluba „Mint“ pod vodstvom Maria Jukića. Tijekom večeri izvođene su pjesme koje su obilježile tri ključna glazbena festivala u Opatiji – Doru, Melodije Istre i Kvarnera te Opatijski festival.
Večer je imala i humanitarni karakter – prikupljane su donacije za Udrugu za sindrom Down „Rijeka 21“, a zahvaljujući velikodušnosti uzvanika i tvrtki, prikupljeno je značajnih 13.100 eura.
Nagrada za Poduzetnika godine pripala je tvrtki JGL d.d., koja je svojim inovacijama i predanošću postala lider u farmaceutskoj industriji, kako u Hrvatskoj, tako i šire. Nagradu je u ime JGL-a primio izvršni direktor Mislav Vučić, kojemu je uručena statua koju je izradila Zlatarna Dodić, zlatna poluga investicijskog zlata Goldman Graffa, zlatna karta Croatia Airlinesa, vaučer osobnog liječnika tvrtke Alpha Medic, te slika umjetnice Mirne Sišul. Svi dobitnici dobili su i poklone Vinarije i destilerije Rossi te Vinarije Enosophia.
JGL d.d. je također osvojio nagradu u kategoriji „najbolji poduzetnik Grada Rijeke“ i „Izvoznik godine Primorsko-goranske županije“, dodatno potvrdivši svoj utjecaj na međunarodnom tržištu. Nagrade su dodijeljene i brojnim drugim poduzetnicima iz cijele županije, među kojima su Plodine, Imperial Riviera, Jadran Crikvenica, Katarina Line, Brodogradilište Viktor Lenac, GP Krk i drugi.
Dobitnike je odabralo posebno povjerenstvo na čijem je čelu bio dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Saša Drezgić, a prema službenim podacima FINA-e, čime je osigurana objektivnost i transparentnost izbora.
Vrhunac večeri uslijedio je na samom kraju, kada je Mario Battifiaca, zajedno s pjevačima i plesačima koji su nastupali te večeri, uz podršku gradonačelnika i načelnika iz Primorsko-goranske županije, izveli svojevrsnu himnu primorskog kraja – pjesmu “Prošeći se po Kvarneru”.
Nakon službene ceremonije, uzvanici su se nastavili družiti na after partyju u Angiolina Baru u Opatiji, uz Damira Kedžu i Antonija Krištofića.
Ova prestižna manifestacija održana je pod pokroviteljstvom Grada Opatije, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva turizma i sporta, te uz podršku Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Turističke zajednice Kvarnera i Grada Rijeke, Ugostiteljske škole Opatija i mnogih gradova i općina u županiji.
Generalni pokrovitelj „Bilance uspjeha“ bila je tvrtka Lürssen Design Center Kvarner, a projekt su podržali i HEP, NEXE Grupa, DUX Nekretnine, Ribli, Carwiz, Goldman Graff, Zlatarna Dodić, ACI, Janaf, JGL, Ceramiche Mariner, Vinarija Enosophia, Vinarija i destilerija Rossi, Pepsi, San Pellegrino, Acqua Panna, Pago, Pivovara Daruvar, DBoki, Jadrolinija, Erste Banka, Alpha Medic, Restaurant Molo Opatija, Krie, AZ Control, Hrvatske ceste, Opia Vision Center, Croatia Airlines, Piko, Liburnia Hotels & Villas, Puplica, Thlassotherapia Crikvenica i Kavana Renard Rijeka.
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.