Jeste li ikada gledali film ili TV emisiju i primijetili iste vrste likova iznova i iznova? Nespretnu djevojku koja uvijek čeka nekoga da je spasi ili štrebera koji ne može naći srodnu dušu?
Da, svi smo ih vidjeli, i pogodite što? To su stereotipi, i ne čine nam nikakvu uslugu. Ti stereotipi nas mogu uvjeriti da ljudi trebaju biti takvi u stvarnosti. I to nije u redu.
Dakle, razgovarajmo o osam stereotipa koje neprestano viđamo u filmovima i emisijama. Vjerujte, jednom kad ih primijetite, uvijek ćete ih prepoznati.
Stereotip #1: “Dama u nevolji”
Jeste li ikada gledali klasični Disney film poput “Snjeguljice” ili “Uspavane ljepotice”? Onda ste upoznali “Damu u nevolji”.
Ona je uvijek u nekoj vrsti neprilike i čeka Princa na bijelom konju da dođe i spasi dan. I nije to tako samo u bajkama – sjećate se Mary Jane u “Spider-Manu”? Uvijek treba Spideyja da skoči i spasi je.
Ovaj stereotip postoji oduvijek i evo zašto je problematičan: Govori nam da žene ne mogu riješiti svoje vlastite probleme i da im je potreban muškarac da im pomogne. Nije tako, zar ne?
Žene u stvarnom životu su jake, pametne i potpuno sposobne da se same nose s raznim problemima. Muškarci ne moraju uvijek biti hrabri heroji; i oni imaju svojih problema!
Biste li u sljedećem filmu voljeli gledati djevojku koja, za promjenu, spašava dan?
Stereotip #2: “Pametni pomoćnik”
Klasični pametni pratilac. Sjetite se Stevea Urkela u “Family Matters” ili Leonarda iz “The Big Bang Theory”.
Naočale? Da. Društveno neprilagođen? Apsolutno.
Ovaj tip (da, obično je to tip) je vrlo pametan, ali ne zna kako razgovarati s ljudima ili, znate već, imati život izvan knjiga i računala. Koji je u tome problem?
Ovaj stereotip prikazuje da, ako ste pametni, posebno u znanosti ili tehnologiji, onda morate biti društveno neprilagođeni. To je potpuno netočno i šalje pogrešnu poruku. U stvarnom životu, mnogi pametni ljudi su sjajni u sportu, imaju brojne prijatelje i izlaze na spojeve. Dakle, umirovimo pametnog pomoćnika i pokažimo da je moguće biti genijalac i istovremeno biti cool.
Stereotip #3: “Sassy najbolja prijateljica”
Vidjeli ste je – glasna, svojeglava, često smiješna prijateljica glavnog lika. Pomislite na likove poput Kimmy Gibbler iz “Pune kuće” ili Megan iz “Bridesmaids”.
Uvijek ima oštar komentar, obično ima sve savjete za izlaske, ali rijetko ima priču koja je o njoj. Ovaj stereotip može biti ograničavajući jer izgleda kao da su neki ljudi tu samo da podrže svoje prijatelje i nikada nemaju svoje snove ili probleme.
To je posebno često za ženske likove, pripadnike manjinskih skupina ili LGBTQ+ zajednice. Šarmantna najbolja prijateljica je zabavna, naravno, ali ljudi su puno složeniji od samo nekoliko dosjetki.
Što kažete na to da tim likovima damo vlastiti život, s usponima i padovima, kao i glavnom liku?
Stereotip #4: “Strog, ali drag otac”
Sjećate li se Tima “The Tool Man” Taylora iz “Home Improvement” ili čak Homera Simpsona?
Ovi očevi često su neuki u vezi emocionalnih stvari ili kućanskih poslova, ali, mogu popraviti cijev u kuhinji ili upaliti roštilj kao profesionalci. Ovaj stereotip se vrti oko toga da očeve prikazuje kao emocionalno udaljene, ali bezopasne – pa čak i simpatične.
Evo zašto je ovo problem: Šalje poruku da muškarci, pogotovo očevi, ne mogu – ili ne bi trebali – biti emocionalno uključeni u živote svojih obitelji. Oni su tu za smijeh i životne lekcije, ali ne i za srdačne razgovore ili suze. U stvarnosti, očevi dolaze u svim oblicima i mnogi su itekako uključeni u emocionalne živote svojih obitelji. Plaču, grle i svakako rade više od vrtnih poslova. Dakle, dajmo priliku očevima koji ruše prepreke i pokazuju da su “pravi muškarci” raznoliki ljudi.
Stereotip #5: “Manjinski prijatelj”
Znate li emisiju ili film u kojem postoji točno jedan prijatelj koji je Afroamerikanac, Azijat, Latino ili pripadnik neke druge manjinske skupine? I pogodite što, obično su tu samo da dodaju “raznovrsnost”, ali samoj priči ne pridonose mnogo. Uzmite Raja iz “The Big Bang Theory” ili mnoge verzije “najboljeg prijatelja Afroamerikanca” koje Hollywood voli ubaciti u filmove.
Ovi likovi često ne čine mnogo, osim što su ‘etnički’ prijatelj. Gola istina: Ovo je površan način pripovijedanja koji je štetan. Tretira ljude kao da nisu stvarni ljudi sa svojim vlastitim pričama.
Stereotip #6: “Naporna mama”
Mamma koja jednostavno ne može otpustiti kočnice. Razmislite o Marie Barone iz “Svi vole Raymonda” ili čak gospođi George, Regininoj mami u “Mean Girls”. Ove mame su 24/7 u životima svoje djece, nudeći im netražene savjete i općenito gušeći svoje potomstvo, bez obzira na to koliko su stari.
Iako su često tu da nas nasmiju, ovaj stereotip prilično je štetan. Prikazuje mame, pogotovo one koje su duboko uključene u živote svoje djece, kao dosadne ili čak lude. U stvarnom svijetu, mame obično pokušavaju balansirati milijun stvari odjednom – posao, kuću, odnose i, da, roditeljstvo. I budimo iskreni, ponekad svima treba majčinski savjet (čak i ako to ne želimo priznati).
Umjesto da se mame prikazuju kao predmet šale, možemo li ih prikazati kao višeslojne, sposobne osobe?
Stereotip #7: “Nepobjedivi junak”
Tko ne voli junake? Od Jamesa Bonda do Wonder Woman, naši su ekrani puni likova koji očigledno ne mogu pogriješiti. Oni su snažni, pametni i uvijek spašavaju dan. Zvuči sjajno, zar ne? Pa zapravo ne.
Ovaj stereotip o nepobjedivom ili besprijekornom junaku zapravo može biti prilično štetan. Zašto? Jer govori da moramo biti savršeni da bismo bili vrijedni ili “dobri ljudi”. Kao da ranjivost slabost i da traženje pomoći znači neuspjeh. Ništa nije dalje od istine.
Omiljeniji likovi su oni koji imaju mane, koji se bore i koji rješavaju izazove, često uz pomoć drugih. Dakle, možda je vrijeme da počnemo slaviti junake koji su ljudi, baš kao i mi.
Vjerojatno ste je vidjeli u filmovima ili emisijama smještenim u korporativni svijet. Pomislite na Mirandu Priestly iz “Vrag nosi Pradu” ili Claire Underwood iz “Kuće od karata”.
Ona je sve u svom poslu, nema vremena za obitelj ili prijatelje, često je prikazana kao emocionalno hladna ili čak okrutna. Ovaj stereotip govori nam da su uspješne, poslovno usmjerene žene nemaju ‘toplinu’ i da ne mogu imati izbalansiran život. U stvarnosti, to je daleko od istine. Žene, baš kao i muškarci, mogu imati uspješne karijere i još uvijek imati ispunjen osobni život.
Strastveno bavljenje svojim poslom nikada ne bi trebalo biti viđeno kao negativno!
Vrijeme je da razbijemo ovaj stereotip i slavimo žene u svim njihovim oblicima, bilo da su izvršne direktorice, majke koje se brinu za domaćinstvo ili bilo što između.
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Jedna od omiljenih domaćih televizijskih voditeljica, Anja Alavanja Viljevac, proslavila je 44. rođendan baš onako kako bi mnogi poželjeli provesti svoj dan: za stolom, uz obitelj, prijatelje, smijeh i rođendanski desert sa svjećicama.
Fani Stipković i Fernando Hierro danas, 13. rujna, obilježavaju treću godišnjicu braka. Hrvatska novinarka i voditeljica tim je povodom otvorila privatni obiteljski album i podijelila četiri fotografije koje dosad nismo imali priliku vidjeti, a koje prate njihovu priču od intimnog vjenčanja u Meksiku do obiteljskih trenutaka sa sinom Nicolásom Valentinom.
Hana Hadžiavdagić Tabaković još je jednom pokazala da životinjski uzorak ne mora izgledati napadno ni pretjerano. Za ljetni izlazak odabrala je kratku haljinu leopard uzorka koja prati liniju tijela, a duboki dekolte i drapirani detalj oko struka cijelom modelu daju ženstveniji izgled.
Pave Elez servirao je jedan od boljih muških urbanih lookova koje vrijedi kopirati ove sezone. Umjesto kombinacije koja se oslanja na trendovske komade i previše detalja, domaći influencer odabrao je potpuno usklađen adidas outfit u kojem se sportska estetika susreće s opuštenim street styleom.
Jedna od fotografija koja je obilježila zagrebačko gostovanje Hollywood Vampiresa nastala je daleko od pozornice. Dino Jelusić nakon koncerta fotografirao se s Johnnyjem Deppom, a riječ je zapravo o njihovom ponovnom susretu nakon četiri godine.
