Prvi siječnja: Zašto baš na taj datum slavimo Novu godinu?
Povijest Nove godine obuhvaća drevne civilizacije, kalendarske reforme i kulturne tradicije koje su oblikovale način na koji danas obilježavamo početak godine i slavimo nove početke.
Nova godina počinje prvog siječnja zbog kalendarskog sustava koji koristimo, poznatog kao gregorijanski kalendar. Gregorijanski kalendar je međunarodno prihvaćen kalendar uveden 1582. godine s ciljem ispravljanja nesavršenosti prethodnog, julijanskog kalendara.
Prvi siječnja bio je posvećen bogu Janusu
Odabir prvog siječnja kao početka nove godine ima svoje povijesne i kulturne korijene. U rimskoj tradiciji, 1. siječnja bio je posvećen bogu Janusu, rimskom bogu prijelaza, ulazaka i izlazaka, te početaka i završetaka. Janus je prikazivan s dvije glave, jednom okrenutom prema prošlosti i drugom prema budućnosti, simbolizirajući prijelaz iz stare u novu godinu. Riječ je o simbolu povezanosti s idejom refleksije, odluka i promjene koja dolazi s prelaskom u novi vremenski ciklus.
Postavljanje početka nove godine na 1. siječnja bilo je dio kalendarskih prilagodbi koje su se dogodile tijekom povijesti. Ranije su se nove godine slavile u različitim razdobljima i na različite datume, ovisno o kalendarima koji su se koristili. Uvođenjem gregorijanskog kalendara, koji se temelji na solarnoj godini, 1. siječnja postao je općeprihvaćen datum početka nove godine.
Gregorijanski kalendar bio je reforma julijanskog kalendara koju je proveo papa Grgur XIII. kako bi se uskladio sa sezonskim promjenama. Julijanski kalendar koji je bio u upotrebi nije savršeno pratio prirodne cikluse godišnjih doba. Taj nesklad je doveo do pomaka u datumima i vremenima različitih događaja, uključujući i proslavu Nove godine.
Važno je napomenuti da neke kulture i religije koriste druge kalendare i slave početak nove godine u drugim vremenima. Na primjer, Kineska nova godina obično se slavi prema lunarnom kalendaru, što znači da datum varira svake godine, obično između siječnja i veljače. To pokazuje da postoji raznolikost u načinima na koje se različite kulture i tradicije odnose prema početku nove godine, ovisno o njihovim vlastitim kalendarskim sustavima i običajima.
S obzirom na gregorijanski kalendar koji se koristi u većem dijelu svijeta, 1. siječnja ostaje široko prihvaćen datum početka nove godine. To je vrijeme kada mnogi ljudi izražavaju svoje želje, postavljaju ciljeve i obavljaju različite rituale kako bi započeli godinu na pozitivan način. Bez obzira na kalendar koji se koristi ili kulturne razlike, dolazak nove godine uvijek donosi osjećaj novog početka i priliku za osobni rast i promjenu.
Prvi siječnja nije jedini datum kada se slavi Nova godina
Nova godina ima bogatu povijest i raznolikost u različitim kulturama diljem svijeta. Osim gregorijanskog kalendara, postoje i drugi kalendari i tradicije koje obilježavaju početak nove godine. Evo nekoliko primjera:
1. Roš hašana: Roš hašana je židovski blagdan koji označava početak nove godine prema hebrejskom kalendaru. Obično se slavi u rujnu i traje dva dana. Roš hašana je vrijeme introspekcije, pokajanja i obnove, kada se ljudi mole, opraštaju i postavljaju ciljeve za sljedeću godinu. Ova proslava označava početak “Deset dana pokajanja” koji kulminiraju na Jom Kipur, Dan pomirenja.
2. Kineska nova godina: Kineska nova godina, poznata i kao Proljetni festival, obilježava početak prema lunarnom kalendaru u Kini. Datum kineske nove godine varira svake godine, obično između siječnja i veljače, ovisno o lunarnom kalendaru. Proslava traje petnaest dana i obilježena je bogatim tradicijama, uključujući vatromete, plesove zmajeva i lavova, obiteljske obroke i darivanje crvenih kuverti s novcem. Svaka godina također je povezana s određenim životinjskim znakom iz kineskog zodijaka.
3. Perihel: Perihel je astronomski događaj koji se događa kada Zemlja dostiže najbližu točku svog puta oko Sunca. To se obično događa početkom siječnja. Iako nije povezan s tradicionalnim obilježavanjem Nove godine, perihel ima značaj za razumijevanje našeg planeta i njegove putanje.
Povijest Nove godine ima duboke korijene i razvila se kroz mnoge civilizacije tijekom tisućljeća. Stari Babilonci slavili su svoju Novu godinu u ožujku, kao i stari Rimljani.
Promjene kalendara i utjecaji religije i kulture doveli su do različitih datuma i običaja vezanih uz proslavu Nove godine diljem svijeta. Uvođenje gregorijanskog kalendara u 16. stoljeću također je donijelo promjene u načinu na koji se Nove godine obilježavaju u mnogim dijelovima svijeta.
prvi siječanjFOTO: PEXELS
Unatoč različitim povijesnim i kulturnim aspektima Nove godine, zajednički elementi uključuju refleksiju, nadu za bolju budućnost i slavlje novih početaka. Bez obzira na specifične datume i običaje, proslava Nove godine pruža ljudima priliku da se okupe, izraze zahvalnost za prošlu godinu i raduju se nadolazećim izazovima i prilikama.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
