Nakon ljetnih vrućina, sobne i balkonske biljke često završe u zbijenom supstratu koji više ne “diše” kao u proljeće. Vrućina, isušivanje i učestalo zalijevanje uzrokuju da se zemlja stvrdne, slabije upija vodu i onemogućava korijenu dovoljan kisik.
Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina kako zemlji u lončanicama vratiti prozračnost i osigurati im zdrav rast i ujesen.
1. Otpustite površinski sloj drvenim štapićem ili vilicom
Tvrdu i zbijenu zemlju prozračite nježno, koristeći drveni štapić, ražnjić ili plastičnu vilicu. Zabodite ih nekoliko centimetara u supstrat i lagano promiješajte. Tako stvarate male kanale kroz koje voda i zrak lakše dopiru do korijena. Pazite da ne idete preduboko kako ne biste oštetili korijenje.
2. Potopite teglu u vodu
Ako voda samo klizi po površini zemlje i ne upija se, riječ je o tzv. hidrofobnom supstratu. Stavite cijelu posudu u veću zdjelu ili kantu s vodom i ostavite 15–30 minuta, dok mjehurići zraka ne prestanu izlaziti. Na taj način zemlja se ravnomjerno napije i ponovo omekša. Nakon toga pustite da se višak vode iscijedi.
Nastavite čitati nakon oglasa
3. Dodajte sloj svježeg supstrata
Skidanje tankog gornjeg sloja (oko 2 cm) i zamjena novim, laganim supstratom za cvijeće osigurat će bolju prozračnost i svježinu. Ovo je jednostavan način da obnovite tlo bez kompletnog presađivanja.
4. Pomiješajte zemlju s perlitom ili kokosovim vlaknima
Za dugotrajnije rješenje u gornji sloj zemlje možete umiješati perlit, vermikulit ili kokosova vlakna. Oni stvaraju zračne džepove i sprječavaju ponovno stvrdnjavanje tla, što je posebno korisno kod biljaka na balkonu koje su izložene čestom zalijevanju.
Nastavite čitati nakon oglasa
5. Pravilno provjeravajte vlagu
Sve navedene metode neće pomoći ako biljke nastavljate zalijevati pogrešno. Uvijek provjerite vlagu prstom – ako je zemlja suha samo na površini, pričekajte s vodom. Tako ćete spriječiti truljenje korijena i omogućiti biljci zdrav rast.
U samom srcu staroga Zagreba, ondje gdje se kamene ulice još uvijek blago savijaju pod težinom stoljeća i gdje se povijest ne promatra nego gotovo fizički osjeća, otvoren je prostor koji na prvi pogled izmiče očekivanjima. Ne imponira veličinom, ne nameće se monumentalnošću, niti pretendira na grandioznost kakvu obično povezujemo s muzejima. Ipak, upravo u toj svojoj skromnoj dimenziji krije ono što ga čini iznimnim – intenzitet priče koju nosi.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Na adresi 90 Franklin Street, u jednoj od arhitektonski prepoznatljivih visokih stambenih zgrada njujorške četvrti TriBeCa, smješten je luksuzni penthouse koji zauzima tri najgornje etaže objekta i pruža jedinstven pogled na panoramu Manhattana. Riječ je o nekretnini koja je desetljećima bila privatna rezidencija jedne od najutjecajnijih pop umjetnica suvremenog doba, Mariah Carey, a koja je danas ponovno u središtu pozornosti zbog odluke o prodaji na tržištu luksuznih nekretnina.
Madonna se vraća na plesni podij, a svoj novi projekt donosi izravno na jednu od najvećih LGBTQ+ platformi na svijetu, smještenu u gradu West Hollywoodu.
U određenim glazbenim imenima i ženskim izvođačicama gay zajednica već desetljećima pronalazi nešto nalik simboličkom uporištu, gotovo emocionalnom svjetioniku, no u novije vrijeme čini se da se mlađe generacije, osobito generacija Z, odmiču od tog klasičnog poimanja pop ikona i svoju privrženost usmjeravaju prema drugačijim, fragmentiranijim i često alternativnim umjetničkim figurama.
Alicia Keys, jedna od najpoznatijih i najnagrađivanijih glazbenica svoje generacije, nedavno je u razgovoru za The Times of London progovorila o, kako kaže, duboko ukorijenjenim neravnopravnostima u glazbenoj industriji, ističući da se taj svijet i dalje često ponaša poput zatvorenog “kluba starih dečki”, u kojem ženama, osobito onima koje rade kao producentice ili tonske inženjerke, pristup profesionalnim prilikama nije jednako otvoren.
