Svi želimo saznati kako pronaći sreću. Bez obzira na to jeste li nedavno diplomirali ili vodite vlastitu tvrtku, vjerojatno već dugo tražite odgovor na to pitanje.
Nažalost, ponekad životne odgovornosti mogu ometati potragu za odgovorom na ovo pitanje. Zahtjevan posao, teški kolege i zbunjenost u vezi vlastitog životnog cilja samo su neki primjeri koji mogu biti prepreka. Bez obzira na to koliko ste zauzeti, zaslužujete pronaći sreću.
Pronaći sreću nije teško: Sreća dolazi iz različitih mjesta
Sreća je osjećaj koji vas preplavi kada doživljavate pozitivne emocije, interakcije ili događaje. Mozak reagira na pozitivne podražaje oslobađanjem“sretnih” kemikalija poput dopamina, serotonina i endorfina, koje se nazivaju hormonima sreće.
Određene aktivnosti potiču mozak da oslobodi ove hormone, poput vježbanja, plesa i meditacije. No, taj osjećaj je situacijski i može nestati kada prestanete s tom aktivnošću.
Na primjer, trkači obično doživljavaju “euforiju” nakon intenzivne utrke, što rezultira osjećajem sreće koji može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Izlaganje riziku potiče amigdalu, dio mozga koji oslobađa kombinaciju adrenalina i endorfina kada percipira da je tijelo u opasnosti. No, ta privremena eksplozija hormonima sreće ne vodi do sretnijeg života. Zadovoljstvo životom je više od vježbanja i preuzimanja rizika. Riječ je o dugoročnom poboljšanju sebe i otkrivanju svojih talenata.
Zdrave svakodnevne navike poput uravnotežene prehrane i održavanja redovitog rasporeda spavanja, jednostavni su načini za poboljšanje ukupnog subjektivnog blagostanja. No, postoje i drugi faktori iznad kojih imamo manje kontrole, poput svakodnevnih interakcija, međuljudskih odnosa i ravnoteže između posla i privatnog života.
Dobra vijest je da uvijek ima mjesta za prilagodbu navika i razvijanje pozitivnog mentalnog stava kako biste imali više radosti u životu.
Sreća ne dolazi s jednog mjesta, posebno zato što su ljudi tako različiti. Ako pitate ljude oko vas što ih čini sretnima, vjerojatno ćete čuti mnogo različitih odgovora.
Netko bi mogao reći da pronalaženje sreće znači dobiti prestižan posao, dok bi drugi sreću mogao definirati kao mnogo slobodnog vremena za posvetiti se svojim hobijima. Netko treći bi pak mogao tvrditi da bi ga dobitak na lutriji učinilo najsretnijom osobom na svijetu.
No, sreća nisu samo materijalna dobra. Mali svakodnevni trenuci i geste najvjerojatnije će vas učiniti sretnim.
Pronaći sreću u svakodnevnim trenucima je zdravo
Znanstvenici sa sveučilišta Massachusetts i Northwestern istraživali su što ljude čini sretnima i koliko materijalno bogatstvo utječe na ukupnu sreću.
Ispitali su dvije vrlo različite skupine sudionika: dobitnike na lutriji i one koji su preživjeli nesreću. Svaka skupina je bila upitana koliko radosti dobivaju iz svakodnevnih aktivnosti: razgovora s prijateljem ili voljenom osobom, dobrim obrokom i dobivanjem komplimenata. Dobitnici na lutriji prijavili su niže razine sreće od preživjelih.
Istraživanje sugerira da se sreća pojavljuje u manjim, svakodnevnim trenucima – sve dok prakticirate zahvalnost prema njima. Iako sreća može doći s gotovo bilo kojeg mjesta, fokusiranje na obične radosti koje već doživljavate može vam pomoći da se osjećate bolje.
Ako prolazite kroz teško razdoblje ili emocionalnu tugu, sreća vam može izgledati nedostižno i to je u redu. Nitko ne može biti sretan cijelo vrijeme. Zapravo, prema Izvještaju o sreći u svijetu za 2023. godinu, razina sreće u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine lagano opada.
Mnogi ljudi povezuju sreću s postignućima: promjenom karijere, upoznavanjem životnog partnera ili velikom kupovinom. Istina je da postavljanje ciljeva, naporan rad na njihovom ostvarenju i uspješno ostvarivanje mogu pridonijeti vašem blagostanju. No, sreća bi trebala biti posljedica, a ne cilj.
Jedan razlog zašto je tako teško biti sretan je taj što je sreća način razmišljanja i potrebno je raditi na njezinom pronalaženju. Raditi na pronalaženju stvari koje vam donose radost – i uključivanje tih stvari u vaš život – prvi je korak.
Vjerojatno se mnogi ljudi oslanjaju na vas: djeca, partner, roditelji, prijatelji i kolege. To nije loše, ali lako je biti zauzet brinući se za druge, pa se zaboravite brinuti za sebe.
Naučite kako staviti prioritet na svoje tjelesno i mentalno zdravlje i razvijte rutinu samopomoći. Posvetite sebi nekoliko malih trenutaka svaki dan – to vam može pružiti prostor za disanje i poboljšati blagostanje.
U svoj život uključite zdrave navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane i higijene sna. Ali druge navike su subjektivne i jedinstvene za vas. Istražite što vas čini najboljom verzijom.
Zdrave navike za sreću
Evo nekoliko primjera navika i aktivnosti koje možete isprobati:
Svaki dan pokušajte odvojiti vrijeme za aktivnosti u kojima uživate. Osobe koje posvete otprilike dva sata dnevno slobodnom vremenu imaju veći ukupni osjećaj blagostanja od onih koji imaju manje vremena za sebe. Dva sata možda nije izvedivo za svakoga, ali čak i samo nekoliko minuta je dovoljno za početak.
Iskoristite svoje slobodno vrijeme za aktivnosti koje znate da su izvor sreće u vašem životu. Ako još niste sigurni što vas čini sretnima, isprobajte nove stvari. Pripremite novo jelo, čitajte knjigu o temi koja vas zanima i provodite kvalitetno vrijeme s nekim koga volite.
Negativne misli mogu utjecati na vaše raspoloženje, kako na dnevnoj bazi, tako i dugoročno. Ako primijetite da neprestano razmišljate negativno ili imate problema s opuštanjem, pokušajte biti prisutni. Svjesnost trenutka može vam pomoći da živite u sadašnjem trenutku i cijenite ono što imate.
Svjesnost zahtijeva da se usredotočite na ono što je oko vas – zvukove, mirise, misli i emocije. Studije su pokazale da su ljudi s višim razinama svjesnosti sretniji i imaju manje simptoma depresije i anksioznosti.
Može se dogoditi da se osjećate sretno ili tužno, a da ne razumijete zašto, a učenje razloga iza svojih osjećaja može vam pomoći da ih bolje kontrolirate. Vodite dnevnik i tako se povežite sa svojim emocijama.
Postoji nekoliko načina vođenja dnevnika. Dnevnik zahvalnosti vodite za ono za što ste zahvalni, poput pažnje partnera ili osmijeha stranca, dok dnevnik anksioznosti može pomoći da se suočite s negativnim osjećajima.
Jedan način da unesete više radosti u vaš život je da je sreću dijelite s drugima. Velikodušnost izravno utječe na sreću na neuronskoj razini, a altruizam i ljubaznost mogu donijeti pozitivne međuljudske odnose u život.
Kada pružate podršku svojoj zajednici, možete pronaći svrhu i osjećati se povezano s ljudima oko sebe. Isprobajte volontiranje u nekoj organizaciji ili pomozite prijatelju u rješavanju problema s kojim se suočava. Sama njihova zahvalnost može vas učiniti sretnijima.
Postavljanje ciljeva potiče osobni razvoj i daje vam konkretne korake za poboljšanje cjelokupnog blagostanja. Čak i mali ciljevi, poput završetka knjige ili svakodnevnog odlaska na šetnju, mogu vam pružiti osjećaj postignuća i potaknuti vas da sanjate još veće ciljeve.
Način na koji pristupate ciljevima također je važan. Pogreške se događaju i pristupanje pogreškama s pozitivnošću može poboljšati vaše iskustvo i bolje vas pripremiti za sljedeći pokušaj.
Slavite, odmorite se, smijte se
Sreću u životu potražite uz pomoć ovih savjeta:
Slavite: S ponosom prepoznajte svoja postignuća, čak i ona koja se čine malima.
Odmorite se: Prioritet dajte dobrom snu i redovitom odmoru kako biste se probudili osvježeni i spremni za novi dan.
Pročistite se: Analizirajte svoj život i izbjegavajte stvari koje vam ne donose sreću – primjerice toksične ljude.
Održavajte svoje vrijednosti: Posvetite pažnju svom svjetonazoru i osobnim vrijednostima.
Smijte se: Dajte si slobodu da budete bezbrižni i pronađite humor u svemu, čak i kada napravite pogreške.
Preuzmite kontrolu: Sreća ovisi o vama. Naučite je pronaći u sebi, a ne kroz potvrde drugih ljudi.
Budite pozitivni: Okružite se pozitivnim utjecajima i ljudima s kojima možete podijeliti radost.
Sreću je teško pronaći, ali to ne znači da je nema. Svi zaslužuju pronaći sreću i njegovati pozitivan način razmišljanja koji im pomaže uživati u dobrim trenucima i prevladati teškoće.
Počnite s identificiranjem stvari koje volite i pronalaženjem načina kako se nositi s onim stvarima koje ne volite. Potrebno je uložiti napor kako biste prilagodili prioritete, pogotovo kada je život užurban. No, živjeti sretan život je i smisao života – a vaša radost će također utjecati na ljude oko vas.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Svi smo barem jednom osjetili posljedice previše proslave, čaša i dobro raspoloženje koje se pretvorilo u jutro koje želimo što prije zaboraviti. Mamurluk je ne samo fizički izazov, već i mentalni, jer utječe na koncentraciju, raspoloženje i sposobnost da normalno funkcioniramo tijekom dana. No, postoji niz praktičnih trikova, jednostavnih recepata i mini rituala koji mogu značajno ublažiti neugodne simptome i omogućiti vam da preživite dan poslije gotovo bez drame.
Svaka nova godina donosi val očekivanja, a s njom i neizbježna tema – novogodišnje odluke. Dok društvene mreže, kolege i prijatelji s entuzijazmom planiraju svoje ciljeve, mnogi se osjećaju pod pritiskom da i sami krenu u transformaciju, čak i kada im to u trenutku života nije prioritet. Za one koji žele sačuvati mir i vlastiti ritam, a ne biti preplavljeni vanjskim pritiscima, postoji niz strategija kako preživjeti ovu sezonsku „obavezu“ bez osjećaja krivnje ili stresa.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
