Svi želimo saznati kako pronaći sreću. Bez obzira na to jeste li nedavno diplomirali ili vodite vlastitu tvrtku, vjerojatno već dugo tražite odgovor na to pitanje.
Nažalost, ponekad životne odgovornosti mogu ometati potragu za odgovorom na ovo pitanje. Zahtjevan posao, teški kolege i zbunjenost u vezi vlastitog životnog cilja samo su neki primjeri koji mogu biti prepreka. Bez obzira na to koliko ste zauzeti, zaslužujete pronaći sreću.
Pronaći sreću nije teško: Sreća dolazi iz različitih mjesta
Sreća je osjećaj koji vas preplavi kada doživljavate pozitivne emocije, interakcije ili događaje. Mozak reagira na pozitivne podražaje oslobađanjem“sretnih” kemikalija poput dopamina, serotonina i endorfina, koje se nazivaju hormonima sreće.
Određene aktivnosti potiču mozak da oslobodi ove hormone, poput vježbanja, plesa i meditacije. No, taj osjećaj je situacijski i može nestati kada prestanete s tom aktivnošću.
Na primjer, trkači obično doživljavaju “euforiju” nakon intenzivne utrke, što rezultira osjećajem sreće koji može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Izlaganje riziku potiče amigdalu, dio mozga koji oslobađa kombinaciju adrenalina i endorfina kada percipira da je tijelo u opasnosti. No, ta privremena eksplozija hormonima sreće ne vodi do sretnijeg života. Zadovoljstvo životom je više od vježbanja i preuzimanja rizika. Riječ je o dugoročnom poboljšanju sebe i otkrivanju svojih talenata.
Zdrave svakodnevne navike poput uravnotežene prehrane i održavanja redovitog rasporeda spavanja, jednostavni su načini za poboljšanje ukupnog subjektivnog blagostanja. No, postoje i drugi faktori iznad kojih imamo manje kontrole, poput svakodnevnih interakcija, međuljudskih odnosa i ravnoteže između posla i privatnog života.
Dobra vijest je da uvijek ima mjesta za prilagodbu navika i razvijanje pozitivnog mentalnog stava kako biste imali više radosti u životu.
Sreća ne dolazi s jednog mjesta, posebno zato što su ljudi tako različiti. Ako pitate ljude oko vas što ih čini sretnima, vjerojatno ćete čuti mnogo različitih odgovora.
Netko bi mogao reći da pronalaženje sreće znači dobiti prestižan posao, dok bi drugi sreću mogao definirati kao mnogo slobodnog vremena za posvetiti se svojim hobijima. Netko treći bi pak mogao tvrditi da bi ga dobitak na lutriji učinilo najsretnijom osobom na svijetu.
No, sreća nisu samo materijalna dobra. Mali svakodnevni trenuci i geste najvjerojatnije će vas učiniti sretnim.
Pronaći sreću u svakodnevnim trenucima je zdravo
Znanstvenici sa sveučilišta Massachusetts i Northwestern istraživali su što ljude čini sretnima i koliko materijalno bogatstvo utječe na ukupnu sreću.
Ispitali su dvije vrlo različite skupine sudionika: dobitnike na lutriji i one koji su preživjeli nesreću. Svaka skupina je bila upitana koliko radosti dobivaju iz svakodnevnih aktivnosti: razgovora s prijateljem ili voljenom osobom, dobrim obrokom i dobivanjem komplimenata. Dobitnici na lutriji prijavili su niže razine sreće od preživjelih.
Istraživanje sugerira da se sreća pojavljuje u manjim, svakodnevnim trenucima – sve dok prakticirate zahvalnost prema njima. Iako sreća može doći s gotovo bilo kojeg mjesta, fokusiranje na obične radosti koje već doživljavate može vam pomoći da se osjećate bolje.
Ako prolazite kroz teško razdoblje ili emocionalnu tugu, sreća vam može izgledati nedostižno i to je u redu. Nitko ne može biti sretan cijelo vrijeme. Zapravo, prema Izvještaju o sreći u svijetu za 2023. godinu, razina sreće u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine lagano opada.
Mnogi ljudi povezuju sreću s postignućima: promjenom karijere, upoznavanjem životnog partnera ili velikom kupovinom. Istina je da postavljanje ciljeva, naporan rad na njihovom ostvarenju i uspješno ostvarivanje mogu pridonijeti vašem blagostanju. No, sreća bi trebala biti posljedica, a ne cilj.
Jedan razlog zašto je tako teško biti sretan je taj što je sreća način razmišljanja i potrebno je raditi na njezinom pronalaženju. Raditi na pronalaženju stvari koje vam donose radost – i uključivanje tih stvari u vaš život – prvi je korak.
Vjerojatno se mnogi ljudi oslanjaju na vas: djeca, partner, roditelji, prijatelji i kolege. To nije loše, ali lako je biti zauzet brinući se za druge, pa se zaboravite brinuti za sebe.
Naučite kako staviti prioritet na svoje tjelesno i mentalno zdravlje i razvijte rutinu samopomoći. Posvetite sebi nekoliko malih trenutaka svaki dan – to vam može pružiti prostor za disanje i poboljšati blagostanje.
U svoj život uključite zdrave navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane i higijene sna. Ali druge navike su subjektivne i jedinstvene za vas. Istražite što vas čini najboljom verzijom.
Zdrave navike za sreću
Evo nekoliko primjera navika i aktivnosti koje možete isprobati:
Svaki dan pokušajte odvojiti vrijeme za aktivnosti u kojima uživate. Osobe koje posvete otprilike dva sata dnevno slobodnom vremenu imaju veći ukupni osjećaj blagostanja od onih koji imaju manje vremena za sebe. Dva sata možda nije izvedivo za svakoga, ali čak i samo nekoliko minuta je dovoljno za početak.
Iskoristite svoje slobodno vrijeme za aktivnosti koje znate da su izvor sreće u vašem životu. Ako još niste sigurni što vas čini sretnima, isprobajte nove stvari. Pripremite novo jelo, čitajte knjigu o temi koja vas zanima i provodite kvalitetno vrijeme s nekim koga volite.
Negativne misli mogu utjecati na vaše raspoloženje, kako na dnevnoj bazi, tako i dugoročno. Ako primijetite da neprestano razmišljate negativno ili imate problema s opuštanjem, pokušajte biti prisutni. Svjesnost trenutka može vam pomoći da živite u sadašnjem trenutku i cijenite ono što imate.
Svjesnost zahtijeva da se usredotočite na ono što je oko vas – zvukove, mirise, misli i emocije. Studije su pokazale da su ljudi s višim razinama svjesnosti sretniji i imaju manje simptoma depresije i anksioznosti.
Može se dogoditi da se osjećate sretno ili tužno, a da ne razumijete zašto, a učenje razloga iza svojih osjećaja može vam pomoći da ih bolje kontrolirate. Vodite dnevnik i tako se povežite sa svojim emocijama.
Postoji nekoliko načina vođenja dnevnika. Dnevnik zahvalnosti vodite za ono za što ste zahvalni, poput pažnje partnera ili osmijeha stranca, dok dnevnik anksioznosti može pomoći da se suočite s negativnim osjećajima.
Jedan način da unesete više radosti u vaš život je da je sreću dijelite s drugima. Velikodušnost izravno utječe na sreću na neuronskoj razini, a altruizam i ljubaznost mogu donijeti pozitivne međuljudske odnose u život.
Kada pružate podršku svojoj zajednici, možete pronaći svrhu i osjećati se povezano s ljudima oko sebe. Isprobajte volontiranje u nekoj organizaciji ili pomozite prijatelju u rješavanju problema s kojim se suočava. Sama njihova zahvalnost može vas učiniti sretnijima.
Postavljanje ciljeva potiče osobni razvoj i daje vam konkretne korake za poboljšanje cjelokupnog blagostanja. Čak i mali ciljevi, poput završetka knjige ili svakodnevnog odlaska na šetnju, mogu vam pružiti osjećaj postignuća i potaknuti vas da sanjate još veće ciljeve.
Način na koji pristupate ciljevima također je važan. Pogreške se događaju i pristupanje pogreškama s pozitivnošću može poboljšati vaše iskustvo i bolje vas pripremiti za sljedeći pokušaj.
Slavite, odmorite se, smijte se
Sreću u životu potražite uz pomoć ovih savjeta:
Slavite: S ponosom prepoznajte svoja postignuća, čak i ona koja se čine malima.
Odmorite se: Prioritet dajte dobrom snu i redovitom odmoru kako biste se probudili osvježeni i spremni za novi dan.
Pročistite se: Analizirajte svoj život i izbjegavajte stvari koje vam ne donose sreću – primjerice toksične ljude.
Održavajte svoje vrijednosti: Posvetite pažnju svom svjetonazoru i osobnim vrijednostima.
Smijte se: Dajte si slobodu da budete bezbrižni i pronađite humor u svemu, čak i kada napravite pogreške.
Preuzmite kontrolu: Sreća ovisi o vama. Naučite je pronaći u sebi, a ne kroz potvrde drugih ljudi.
Budite pozitivni: Okružite se pozitivnim utjecajima i ljudima s kojima možete podijeliti radost.
Sreću je teško pronaći, ali to ne znači da je nema. Svi zaslužuju pronaći sreću i njegovati pozitivan način razmišljanja koji im pomaže uživati u dobrim trenucima i prevladati teškoće.
Počnite s identificiranjem stvari koje volite i pronalaženjem načina kako se nositi s onim stvarima koje ne volite. Potrebno je uložiti napor kako biste prilagodili prioritete, pogotovo kada je život užurban. No, živjeti sretan život je i smisao života – a vaša radost će također utjecati na ljude oko vas.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.
