Nakon božićne i novogodišnje euforije, dolazi siječanj, a s njim i postblagdanska depresijakoja pogađa mnoge ljude. U ovom periodu mnogi se osjećaju bezvoljno, tužno i usamljeno, a teško je pronaći razlog za takve osjećaje.
Siječanj mnogi smatraju najdepresivnijim mjesecom u godini. Naši džepovi su prazni nakon blagdanskog trošenja, osjećamo se umorno od svih blagdanskih aktivnosti i često shvaćamo da nismo ostvarili sve što smo planirali u prethodnoj godini. Dodatno nas opterećuju i novogodišnje odluke koje smo si nametnuli. Ako tome dodamo stresne privatne odnose koji se često pojačavaju tijekom blagdana, imamo idealne uvjete za stres i depresiju.
Novogodišnja depresija nastaje nakon blagdana i za vrijeme tmurne zime
Postblagdanska depresija je moderan fenomen koji zahvaća veliki broj ljudi. Ova depresija je obično kratkotrajna i javlja se nekoliko dana prije, za vrijeme i nakon blagdana. To je stresno razdoblje za mnoge ljude. Iako bi prosinac i siječanj trebali biti najveseliji mjeseci u godini zbog brojnih blagdana (Sveti Nikola, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Nova godina, Sveta tri kralja) i školskih praznika, mnogi se ne osjećaju sretno i radosno u to vrijeme. Umjesto toga, kasna jesen i početak zime donose kraće dane, duge noći i tmurno vrijeme koje može potaknuti psihičke poremećaje i depresiju kod osjetljivih pojedinaca.
U hladnim zimskim mjesecima, mnogi ljudi doživljavaju blagi oblik depresije poznat kao zimski “blues”. Tijekom Božićnih blagdana, neki ljudi se suočavaju s depresijom poznatom kao Božićna tuga ili Božićni “blues”. Nakon blagdana, tijekom siječnja, javlja se postblagdanska depresija koja je često uzrokovana dugom i tmurnom zimom, manjkom društvenog života i financijskim teškoćama.
Bitno je suprotstaviti se osjećaju postblagdanske depresije i ući u Novu godinu s puno energije i vitalnosti.
Najbolje bi bilo baviti se nekom aktivnošću.
Nedavna istraživanja tvrde da je kratko visokointenzivno vježbanje učinkovito u suzbijanju tuge. Sama sezona pruža mogućnosti za isprobavanje nečeg novog, bilo da se radi o zimskim sportovima poput skijanja, odlaska u šetnju ili klizanju. Oni hrabriji čak mogu razmisliti o zimskom kupanju.
No, postoje i opcije ako vam se ne da suočiti s hladnoćom: saune, parne kupelji i vruća joga su sjajni za borbu protiv tuge koju donosi siječanj.
Istraživanja su pokazala da odlazak na putovanje poboljšava raspoloženje i pomaže u borbi protiv siječanjske tuge i depresije u novoj godini, posebno ako je to mjesto obasjano suncem. To je zato što naše tijelo stvara vitamin D iz sunčeve svjetlosti, a taj vitamin je izravno povezan s našim raspoloženjem. Nije potrebno ići na dugo putovanje – čak i vikend može napraviti razliku.
Novogodišnja depresija liječi se toplim napicima i omega-3 masnim kiselinama
Ako su vaša financijska sredstva iscrpljena nakon blagdanske sezone, čak i sam čin planiranja ili istraživanja putovanja može poboljšati raspoloženje. Studije su pokazale da osjećaj sreće zbog putovanja djeluje kao pojačivač dobrog raspoloženja, jer nas ispunjava iščekivanjem dobrih stvari koje dolaze. Dakle, iako mnogi od nas možda trenutno ne mogu putovati na sunčane destinacije kako bi izbjegli siječanjsku tugu, barem možemo sjesti za računalo i početi istraživati lokacije koje bismo željeli posjetiti.
Novogodišnje odluke mogu biti dvosjekli mač: s jedne strane, mogu nas motivirati, ali budući da ih samo osam posto ljudi uspijeva slijediti, neuspjeh u njihovom ostvarenju može nas učiniti nezadovoljnima. Kako biste smanjili pritisak, a ipak radili na nečemu značajnom, zašto ne biste započeli novi hobi samo na jedan mjesec? Ideja je pronaći nešto što vas nadahnjuje i pomaže vam prebroditi siječanj. Ako shvatite da vam se stvarno sviđa, tada ga možete nastaviti tijekom cijele godine.
Nikada ne podcjenjujte ljekoviti učinak topline, posebno tijekom najhladnijih mjeseci u godini. Zapravo, naša tijela su stvorena da se umiruju toplinom – zbog toga tražimo sunce ili pronalazimo toliko zadovoljstva u omiljenoj šalici čaja, kave ili tople čokolade.
Ako se osjećate loše zbog siječanjske depresije, uzmite vremena za uživanje u dugom opuštajućem kupanju u toploj vodi (još bolje ako dodate eterična ulja poput ružmarina, đumbira ili kardamoma). Prema istraživanju, čak i samo dodirivanje nečega toplog može nam pružiti osjećaj sreće.
Kada je u pitanju prehrana, Božić i Nova godina obično se vežu uz prekomjernost u jelu i piću. Neki od nas vole uživati u božićnim kolačima i drugim blagdanskim namirnicama bogatim ugljikohidratima i šećerima. Prejedanje može dovesti do niske energije i lošeg raspoloženja karakterističnog za siječanjsku depresiju. Kako biste to nadoknadili, uključite hranu koja poboljšava raspoloženje u svaki obrok, posebno hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama koje prema nekim istraživanjima mogu pomoći u borbi protiv pesimizma i tuge.
Ako vam je zaista teško zadržati pozitivan stav ili ako vaše zdravlje pati svaki put kada dođe siječanj, možda patite od sezonskog afektivnog poremećaja. Ovo stanje pogađa deset milijuna ljudi u SAD-u i jedno od troje u Velikoj Britaniji. Simptomi uključuju razdražljivost, plačljivost, nisko samopoštovanje, stres, letargiju i gubitak interesa za stvari koje bismo inače smatrali ugodnima.
Ove zime nemojte dopustiti da siječanjska depresija pokvari vaše raspoloženje. Koristite prijedloge iz ovog članka kako biste spriječili razvoj simptoma, a ako se unatoč vašim naporima stanje ne poboljšava, konzultirajte se s liječnikom. Niste sami i svaki korak koji poduzmete kako biste pobijedili zimsku tugu bit će vrijedna investicija u vaše fizičko i mentalno zdravlje.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
